Projekat vredan 1,9 milijardi evra, od čega 657 miliona dolazi direktno iz fondova Evropske unije, već ima problema sa finansijama i višestrukim kašnjenjima, prenosi briselski Euraktiv.
Prema dosadašnjim planovima, 63 odsto troškova trebalo je da snosi Kipar, a 37 odsto Grčka, dok bi kabl, dužine 1.240 kilometara i na dubini do 3.000 metara, predstavljao jednu od najdužih energetskih interkonekcija na svetu.
Projekat je zamišljen kao ključna tačka integracije istočnog Mediterana u evropsku elektroenergetsku mrežu.
Kiparska vlada je podeljena po ovom pitanju. Ministarstvo finansija smatra da projekat nije održiv, dok Ministarstvo energetike insistira na njegovom strateškom značaju.
Vlasti u Atini su izrazile nezadovoljstvo odugovlačenjem i poručile da očekuje jasan stav Nikozije. Geopolitički faktor dodatno komplikuje situaciju. Turska se protivi izgradnji kabla, pošto smatra da on zadire u pomorske zone definisane sporazumom s Libijom iz 2019. godine.
Evropska unija, međutim, ne priznaje ove sporazume i smatra ih nevažećim. Izrael je zainteresovan za ovaj projekat, ali on zbog aktuelnih bezbednosnih izazova nije visoko na listi prioriteta. Analitičari upozoravaju i na nedostatak privatnih investitora, što ugrožava održivost, dok konkurentski projekti poput interkonektora iz Egipta ka Grčkoj već privlače ozbiljan privatni kapital.
Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:
Pratite nas na društvenim mrežama:
Komentari (0)