Gugl pred plaćanjem odštete od 425,7 miliona dolara zbog špijuniranja pametnih telefona
Američki savezni sud naložio je kompaniji Gugl da plati 425,7 miliona dolara zbog nedozvoljenog špijuniranja pametnih telefona ljudi tokom skoro decenije.
Izvor: Reuters
04.09.2025. 22:58
Foto: Tanjug/AP/Richard Drew
Presuda doneta u sredu na saveznom sudu u San Francisku usledila je nakon više od dve nedelje trajanja suđenja u grupnoj tužbi koja je obuhvatala oko 98 miliona pametnih telefona u Sjedinjenim Američkim Državama između 1. jula 2016. i 23. septembra 2024, preneo je Rojters.
To znači da ukupna dosuđena odšteta u petogodišnjem slučaju iznosi oko četiri dolara po uređaju.
Iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije saopštili su da velikom broju prosvetnih radnika koji su radili na određeno vreme nije produžen ugovor, uz tvrdnju da Ministarstvo prosvete disciplinuje kolektive smenjivanjem direktora. Iz Ministarstva poručuju da nema govora o represivnim merama.
Drugog dana od početka nove školske godine, u Nišu se dogodio incident u školskom dvorištu kada su trojica maskiranih momaka s palicom, upaljenom bakljom i opasnim psom napali učenike Gimnazije "Stevan Sremac" za vreme velikog odmora. Zbog ovog incidenta pokrenuto je pitanje bezbednosti u školama.
Nekadašnja ambasadorka Srbije u Rusiji Jelica Kurjak je ocenila za Newsmax Balkans da se svet umorio od rata u Ukrajini, ali da u ovom momentu postoje kontradiktorni predlozi za izlazak iz krize.
Gugl je negirao da je nepravilno pratio onlajn aktivnosti ljudi koji su mislili da su se zaštitili kontrolama privatnosti.
Kompanija je ostala pri stavu, iako je osmočlana porota zaključila da je Gugl špijunirao korisnike kršeći kalifornijske zakone o privatnosti.
Foto: Tanjug/AP/Alastair Grant
"Ova odluka pogrešno razume kako naši proizvodi funkcionišu i mi ćemo se žaliti na nju", rekao je portparol Gugla Hoze Kastaneda.
On je dodao da Guglovi alati za privatnost daju ljudima kontrolu nad njihovim podacima.
"A kada isključe personalizaciju, mi poštujemo taj izbor", naveo je Kastaneda.
Advokati smatrali da zaslužena odšteta iznosi 30 milijardi dolara
Advokati, koji su podneli tužbu, tvrdili su da je Gugl koristio podatke, koje je prikupio sa pametnih telefona, bez dozvole korisnika kako bi prodavao oglase prilagođene njihovim individualnim interesima.
Ta strategija je rezultirala dodatnim prihodom kompanije od milijarde dolara.
Advokati su tu prodaju oglasa okarakterisali kao nezakonito profiterstvo i smatrali da to zaslužuje odštetu od preko 30 milijardi dolara.
Iako je porota došla do daleko nižeg proračuna odštete, jedan od advokata koji su pokrenuli tužbu protiv Gugla pozdravio je ishod kao pobedu zaštite privatnosti.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Paradoks ili ne, tek, Iran je izgleda trenutno jedini dobitnik rata na Bliskom istoku. Sve države regiona beleže značajan pad izvoza nafte i prihoda, Iran izvozi istu količinu, ali po znatno višim cenama i zarađuje više nego pre rata. Otkud ta otpornost Irana? Da li je svet pred energetskom krizom kakvu ne pamtimo? Može li to i kako da utiče na prodaju NIS-a i dogovor MOL-a i ADNOKA? Za Stav dana govore: Radojko Bogojević, bivši ambasador u Egiptu i Vojin Biljić, stručnjak za američko pravo.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
Kako se prepliću rat u Iranu i rat u Ukrajini? O oceni Volodimira Zelenskog da bi dugačak rat u Iranu išao u korist Moskve i na štetu Kijeva razgovaramo sa savetnikom ukrajinske vlade Ivanom Nahornjahom. O izgledima za prekid vatre u sukobu na Bliskom istoku govori Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održiv razvoj.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Na teretanu u Zemunu drugi put za deset dana bačena je eksplozivna naprava, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije su saopštili da je zbog sumnje da je bacio ručnu bombu na ovaj objekat uhapšen S. B. (19).
Stanovnik mesta Vimil u departmanu Pa-de-Kale na severu Francuske pronašao je u svom automobilu dva jareta, jednu kokošku i jednog petla, saopštila je lokalna policija.
Organizacija Amnesti internešenel upozorila je da Iran da regrutovanje dece od čak 12 godina za dobrovoljačku paravojnu jedinicu Basidž u okviru Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da američka vojska nije još ni počela da uništava ono što je ostalo u Iranu i poručio je da bi naredne mete, pored mostova, mogle da budu i elektrane.
Američke federalne agencije razmatraju zabranu određenih komponenti za vazdušne jastuke proizvedene u Kini, nakon što su one koje povezane sa najmanje deset smrtnih slučajeva u saobraćajnim nesrećama koje su, prema procenama stručnjaka, mogle biti izbegnute bez fatalnih posledica.
Cene dizela u Evropi dostigle su najviši nivo od 2022. godine, a fjučersi na dizel porasli su na više od 200 dolara po barelu, odnosno 1,498 dolara po toni, uz dnevni skok od gotovo deset odsto na londonskoj berzi.
Komentari (0)