(VIDEO) Nekadašnja ambasadorka Srbije u Moskvi: Rusija nije navikla da je ucenjuju, a to radi Tramp
Nekadašnja ambasadorka Srbije u Rusiji Jelica Kurjak je ocenila za Newsmax Balkans da se svet umorio od rata u Ukrajini, ali da u ovom momentu postoje kontradiktorni predlozi za izlazak iz krize.
Foto: Tanjug/AP/Anatolii Lysianskyi/Ukraine's 127th Separate Brigade
S tim u vezi, profesorka Kurjak je u emisiji Sinteza izjavila da je ključna figura ruski predsednik Vladimir Putin, a kao pokretač američki predsednik Donald Tramp.
"Ali američki predsednik to radi na način na koji Rusija ne radi i nije nikada radila. Rusija ide korak po korak, diplomatskim putem, proučavajući svaki korak šta radi Ukrajina, ali i Amerika", istakla je Kurjak i dodala da Rusija nije navikla da dobija ucene, što čini američki predsednik.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da ne isključuje mogućnost sastanka sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i predložio da se taj sastanak održi u Moskvi.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da uvede ekonomske sankcije Rusiji, ako ruski predsednik Vladimir Putin ne pristane na prekid vatre, upozoravajući na ozbiljne posledice.
Dogovor Donalda Trampa i Vladimira Putina o ustupanju okupiranih teritorija Ukrajine prkosio bi međunarodnom pravu, a njen Ustav zabranjuje promenu granica bez referenduma. U emisiji Stav dana advokati Aleksandar Cvejić i Goran Petronijević objasnili su posledice i moguće efekte na druga žarišta.
Govoreći o susretu Tramp i Putina na Aljasci, Kurjak smatra da je to mesto izabrano kako bi se ponizio ruski predsednik jer su Amerikanci kupili taj deo ruske teritorije. Ona ističe i da je Tramp poslednjih meseci "pravio šou" svojim izjavama.
"Američki predsednik želi da sve ubrza, on želi da napravi mnoge stvari. Njemu je jako stalo da bude pokretač i realizator sporazuma između Rusije i Ukrajine. Međutim, to je mnogo složenija situacija. To nije samo završetak borbi, što je najvažnije, složenije je ono što stoji iza toga u ruskoj strategiji prema Ukrajini, EU i Zapadu generalno", naglašava Kurjak.
Foto: AP/Luis M. Alvarez
Kada je reč o Putinu, njemu je bilo važno da se pojavi na međunarodnoj sceni i to sa američkim predsednikom, jer ruska diplomatija na to gleda kao najvažniji susret, a tek posle dolazi Nemačka i druge zemlje, ocenjuje Kurjak.
"Očigledno je da se nisu dogovorili o prekidu vatre. Ali sledeći korak je dogovaranje. Prvo se dogovarao američki predsednik sa predstavnicima EU i Ukrajine, ali ni tu nismo dobili jasnu sliku", ističe naša sagovornica.
Kurjak smatra da je neopravdan strah Evrope da će Rusija, čim se završi rat u Ukrajini, da se pripremi za nove napade.
"U interesu Rusije je da zadrži osvojene teritorije, a to je ceo istok Ukrajine. Bilo je jasno i posle Aljaske da ona od toga neće odustati, pregovore o tome ona neće da vodi", rekla je Kurjak.
Garčević: Putin igra na kartu Amerike
Profesor Univerziteta u Bostonu i nekadašnji ambasador Crne Gore u Belgiji Vesko Garčević izjavio je u Sintezi da je susret na Aljasci završen onako kako je očekivano - bez vidljivog napretka kada je reč o miru u Ukrajini.
"Taj i sastanak Trampa sa evropskim liderima i Zelenskim je pokazao kompleksnost situacije u kojoj se Evropa nalazi i način na koji sada funkcionišu odnosi između Zapada i Rusije", ocenio je on.
Foto: Tanjug/AP/Jae C. Hong
Prema njegovom mišljenju, Putin pre svega igra na kartu Amerike odnosno Trampa i njihovih "neobično bliskih odnosa" i uspeva da ostvari bolju poziciju.
"Može se reći da je Rusija, kratkoročno, izašla sa boljim kartama iz tog susreta jer je pitanja primirja u Ukrajini ostalo otvoreno, dok je pitanje garancija koje treba da se obezbede za Ukrajinu ostalo maglovito", navodi Garčević.
On dodaje i da je sada jasno da se rat neće završiti brzo kako je to bilo najavljivano dolaskom Trampa u Belu kuću.
Kada je reč o delegaciji EU koja je boravila u Americi, Garčević izdvaja predsednika Finske Aleksandra Stuba koji je blizak prijatelj sa Trampom - razmenjuju poruke svakodnevno i nekoliko puta je putovao da igra golf sa Trampom.
"On se smatra čovekom preko koga evropski lideri pokušavaju da komuniciraju sa Trampom i koji može da utiče na predsednika Trampa da promeni svoj stav u odnosu na Rusiju i Putinu", zaključio je Garčević.
Kovačević: Rusija želi status velesile
Nekadašnji ambasador Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević izjavio je u emisiji Sinteza da SAD pod Trampovom vlašću nema strategiju, dok strategija Rusije ima za cilj ponovno uspostavljanje Hladnog rata.
"Strategija Rusije je vratiti joj status velesile u multipolarnom svetu u kojem će na ravnopravnoj osnovi sa drugim velikim silama, ponajpre Amerikom i Kinom, definisati arhitekturu globalne i regionalne evropske bezbednosti", ističe on.
Tramp, prema njegovim rečima, želi da postigne mir, a da ga pri tome ne zanima ni istorija sukoba ni moguće posledice eventualnog na brzinu sklopljenog mira.
"Utoliko je ruski predsednik u prednosti, jer ima neku strategiju", ocenio je Kovačević.
Kad bi Zapad bio složan i kad bi postojala politička volja da zaista ratuje protiv Rusije, tada bi Putin bio u daleko većoj neprilici, smatra naš sagovornik.
Bolne menstruacije, hronični bol, problemi sa začećem - a dijagnoza često kasni godinama. Endometrioza pogađa veliki broj žena u reproduktivnom periodu, ali se o njoj i dalje malo govori. Šta je zapravo endometrioza, zašto nastaje i kako utiče na kvalitet života i plodnost žena? Koliko je teško doći do dijagnoze i adekvatne terapije? O ovoj temi za emisiju „Tražim reč“ govore specijalista ginekologije i akušerstva Aleksandar Dobrosavljević, pevačica Vanja Topalović Varja i Jelena Pak, naturopata i predstavnica udruženja žena Žuto uže.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Kako prepoznati prve znakove demencije? Da li je moguće smanjiti rizik i koliko način života utiče na razvoj ove bolesti? Sa kakvim se izazovima suočavaju porodice koje brinu o obolelima? Odgovore tražimo od specijaliste psihijatrije, doktorke Slavice Golubović.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Da li je napadima Amerike i Izraela na Iran definitivno stavljena tačka pregovore o nuklearnom programu? Objavljen konačan spisak izbornih lista. Da li su predstojeći lokalni izbori ogledalo stanja u društvu i da li su izborne liste dovoljno transparentne? Gosti emsije biće Nebojša Obrknežev i Borislav Antonijević. 23 godine od ubistva prvog demokratski izabranog predsednika Vlade Zorana Đinđića. Kako je izgledao 12. mart 2003., a kako dani pre i posle njega? Gost emisije biće Milan Veruović.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Norveška policija uhapsila je trojicu muškaraca, tri brata iračkog porekla, u dvadesetim godinama osumnjičenih za teroristički bombaški napad nakon eksplozije ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Oslu tokom noći između subote i nedelje, saopštili su lokalni zvaničnici.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge svakodnevno košta turistički sektor Bliskog istoka oko 515 miliona evra, pokazuju procene Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC).
Američki Federalni istražni biro (FBI) upozorio je policiju u Kaliforniji da bi Iran mogao da uzvrati na američke napade lansiranjem dronova na Zapadnu obalu SAD, ali predsednik Donald Tramp je rekao da ga takvi potencijalni napadi ne zabrinjavaju.
Sa jednim listom pergamenta i 56 potpisa, Amerika je započela najveće političko putovanje u ljudskoj istoriji, rekao je predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Deklaracija o nezavisnosti potpisana je 1776. godine kada su se američke kolonije odvojile od Ujedinjenog Kraljevstva.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je jednoglasno da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je direktor te organizacije Fatih Birol.
Ormuski moreuz na Bliskom istoku neprohodan je od napada SAD i Izraela na Iran. Reč je o najprometnijem pomorskom kanalu za transport nafte kroz koji u normalnim okolnostima mesečno prolazi oko 3.000 brodova i oko 20 odsto svetske nafte.
Češki planinar preživeo je pad sa visine od oko 600 metara sa planine Risi, najvišeg vrha u Poljskoj, zadobivši samo lakšu povredu malog prsta, preneli su lokalni mediji.
Komentari (0)