Politiko: Iran planirao ubistvo Trampa i desetak njegovih saradnika kao osvetu za likvidaciju Sulejmanija
Na iranskom spisku za ubistvo, pored republikanskog predsedničkog kandidata Donalda Trampa, navodno se nalazi i desetak njegovih bivših saradnika i generala, piše Politiko.
Iran je otvoreno pretio ubistvom Trampu i njegovim nacionalnim stratezima od januara 2020. godine, kada je tadašnji predsednik SAD naredio napad dronom u kojem je ubijen najmoćniji iranski general Kasem Sulejmani, navodi ovaj medij.
Američki obaveštajni krugovi obavestili su Trampov izborni štab prošlog meseca o iranskim pretnjama ubistvom bivšem predsedniku, a iz njegove kampanje su naveli da su upozoreni da je pretnja "pojačana proteklih nekoliko meseci".
Za sada nema dokaza da su pokušaji atentata na Donalda Trampa tokom ovog leta povezani sa Teheranom, navodi Politiko.
Bivši predsednik SAD i kandidat republikanaca na predstojećim predsedničkim izborima Donald Tramp izjavio je da Iran možda stoji iza nedavnih pokušaja njegovog ubistva.
Američki republikanski predsednički kandidat Donald Tramp posetio je u petak predgrađe Aurore u Koloradu, grada koji je letos dospeo u centar medijske pažnje zbog ilegalne imigracije.
Izborni štab republikanskog kandidata na predsedničkim izborima u SAD Donalda Trampa, zatražio je od vlasti da on tokom kampanje dobije na korišćenje vojne avione i vozila. Zahtevi usledili posle dva atentata i navodnim pretnjama iz Teherana.
Visoki zvaničnik ministarstva pravosuđa Met Olsen kaže da su pretnje izuzetno zabrinjavajuće jer je Iran jasno stavio do znanja da je rešen da se osveti bivšim američkim zvaničnicima zbog Sulejmanijeve smrti.
Pretnje pooštrene poslednjih meseci
Vlada SAD je nekima od zvaničnika kojima su upućene pretnje pružila zaštitu, dok drugima nije. Sagovornici Politika ističu da su pretnje ubistvom vrlo konkretne i pooštrene poslednjih meseci, kao i da FBI upućuje lična upozorenja ugroženim zvaničnicima na nove pretnje.
Mnogi od njih ističu da američka vlada još nije našla način da zaštiti sve one koji su izloženi riziku, što Teheranu otvara mogućnost da ostvari svoje pretnje.
"Određen broj ljudi, koji nije veliki, ali bi mogao da bude meta pretnji, nije dobio gotovo nikakvu podršku ili zaštitu", rekla je bivša savetnica za nacionalnu bezbednost senatora iz Jute Mita Romnija, Megan Rajs.
Za zaštitu 150 miliona dolara godišnje
Zaštita nekih bivših zvaničnika, koje Iran navodno želi da ubije, već košta federalnu vladu oko 150 miliona dolara godišnje.
Bivši zvaničnici Saveta za nacionalnu bezbednost, od kojih su neki, kako se veruje, na spisku Irana, prepušteni su sebi u velikoj meri, dodaje se.
Foto: Envato
Zvaničnici smatraju da Tajna služba, pošto su radili za Belu kuću, treba da im pruži zaštitu. Neki od tih zvaničnika sada troše stotine hiljada dolara godišnje na svoju bezbednost, a Tajna služba je odbila da komentariše ove navode, ističe Politiko.
"Ozbiljne posledice"
Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Šon Savet rekao je da administracija predsednika Džozefa Bajdena smatra iranske pretnje kao bezbednosno pitanje od najvećeg prioriteta.
On je dodao da će Iran biti suočen sa "ozbiljnim posledicama" ako napadne bilo kog američkog građanina, uključujući bivše vladine zvaničnike. Republikanski član Obaveštajnog komiteta Predstavničkog doma Konresa, Džim Hajms, navodi da bi SAD takav napad smatrale za ratni čin.
"Ne znam kako bismo na to odgovorili, ali to ne bi bio prijatan dan za iranski režim", poručio je on.
Iako neki od sagovornika Politika dovode u pitanje mogućnost Irana da sprovede sofisticirane napade na dobro čuvane pojedince unutar SAD, oni istovremeno ukazuju da postoje gotovo stalni napori Irana da nadziru i prate neke bivše zvaničnike, i to ne samo putem interneta.
Ti napori uključuju i iranska nastojanja da dođu do rasporeda planiranih putovanja ovih zvaničnika, kao i da saznaju njihove svakodnevne rutine i navike. Većina zvaničnika koji imaju zaštitu vlade radili su u ministarstvima odbrane i Stejt departmentu.
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Koliko su Ujedinjene nacije uspele da očuvaju svetski mir nakon Drugog svetskog rata? Koji su razlozi zbog kojih raste potreba za reformom ove organizacije, i kakva je budućnost UN u svetu koji postaje sve složeniji i nestabilniji, za Sintezu odhovara bivši predsednik Skupštine UN, Srđan Kerim.
Republički hidrometeorološki zavod upozorio je da će Srbiju zahvatiti obimne padavine ovog popodneva, a jak grad pao je kod Lajkovca, bujica oštetila deo auto-puta kod Smedereva-
Narodni poslanik Milovan Drecun očekuje od administracije u Vašingtonu da "pogura stvari napred" oko kosovskog pitanja i polaže nade u predsednika SAD Donalda Trampa da će ponuditi "neka nova rešenja".
Španska policija uhapsila je zbog prevare prodavačicu tiketa i njenog bivšeg partnera nakon što su pokušali da unovče srećku koja je na lutriji dobila 40.000 evra, rekavši pravoj vlasnici tiketa da je izvukla dobitak od samo šest evra, prenose lokalni mediji.
Sjedinjene Američke Države (SAD) su predložile da priznaju rusko pripajanje Krima i zaustavljanje rata na sadašnjoj liniji fronta kao deo potencijalnog sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Vašington post (VP), pozivajući se na nekoliko neimenovanih izvora.
Ministar spoljnih poslova Francuske Žan-Noel Baro izjavio je danas da su evropske zemlje prošle nedelje obavestile Vašington o elementima koji su za njih neprihvatljivi u pregovorima u vezi sa mogućim mirovnim sporazumom između Ukrajine i Rusije.
Telo pape Franje je izloženo u kapeli u kući Santa Marta, gde je živeo tokom 12 godina, koliko je bio na čelu Rimokatoličke crkve. Sahrana će biti održana u subotu, 26. aprila u 10 sati po lokalnom vremenu.
Američki univerzitet Harvard tužio je administraciju predsednika SAD Donalda Trampa zbog pretnji da će ukinuti milijarde dolara finansiranja te visokoobrazovne institucije.
Amerikanac Patrik Kruzijus izjasnio se krivim pred okružnim sudom u Teksasu za ubistvo 23 osobe u rasističkom napadu 2019. godine u prodavnici Volmart u gradu El Pasu, koji se nalazi u blizini meksičke granice.
Papa Franja je u testamentu, sačinjenom 29. juna 2022. godine, ostavio zavet da njegovo poslednje počivalište bude bazilika Svete Marije Velike, objavljeno je u Vatikanu.
Komentari (0)