Politiko: Iran planirao ubistvo Trampa i desetak njegovih saradnika kao osvetu za likvidaciju Sulejmanija
Na iranskom spisku za ubistvo, pored republikanskog predsedničkog kandidata Donalda Trampa, navodno se nalazi i desetak njegovih bivših saradnika i generala, piše Politiko.
Iran je otvoreno pretio ubistvom Trampu i njegovim nacionalnim stratezima od januara 2020. godine, kada je tadašnji predsednik SAD naredio napad dronom u kojem je ubijen najmoćniji iranski general Kasem Sulejmani, navodi ovaj medij.
Američki obaveštajni krugovi obavestili su Trampov izborni štab prošlog meseca o iranskim pretnjama ubistvom bivšem predsedniku, a iz njegove kampanje su naveli da su upozoreni da je pretnja "pojačana proteklih nekoliko meseci".
Za sada nema dokaza da su pokušaji atentata na Donalda Trampa tokom ovog leta povezani sa Teheranom, navodi Politiko.
Bivši predsednik SAD i kandidat republikanaca na predstojećim predsedničkim izborima Donald Tramp izjavio je da Iran možda stoji iza nedavnih pokušaja njegovog ubistva.
Američki republikanski predsednički kandidat Donald Tramp posetio je u petak predgrađe Aurore u Koloradu, grada koji je letos dospeo u centar medijske pažnje zbog ilegalne imigracije.
Izborni štab republikanskog kandidata na predsedničkim izborima u SAD Donalda Trampa, zatražio je od vlasti da on tokom kampanje dobije na korišćenje vojne avione i vozila. Zahtevi usledili posle dva atentata i navodnim pretnjama iz Teherana.
Visoki zvaničnik ministarstva pravosuđa Met Olsen kaže da su pretnje izuzetno zabrinjavajuće jer je Iran jasno stavio do znanja da je rešen da se osveti bivšim američkim zvaničnicima zbog Sulejmanijeve smrti.
Pretnje pooštrene poslednjih meseci
Vlada SAD je nekima od zvaničnika kojima su upućene pretnje pružila zaštitu, dok drugima nije. Sagovornici Politika ističu da su pretnje ubistvom vrlo konkretne i pooštrene poslednjih meseci, kao i da FBI upućuje lična upozorenja ugroženim zvaničnicima na nove pretnje.
Mnogi od njih ističu da američka vlada još nije našla način da zaštiti sve one koji su izloženi riziku, što Teheranu otvara mogućnost da ostvari svoje pretnje.
"Određen broj ljudi, koji nije veliki, ali bi mogao da bude meta pretnji, nije dobio gotovo nikakvu podršku ili zaštitu", rekla je bivša savetnica za nacionalnu bezbednost senatora iz Jute Mita Romnija, Megan Rajs.
Za zaštitu 150 miliona dolara godišnje
Zaštita nekih bivših zvaničnika, koje Iran navodno želi da ubije, već košta federalnu vladu oko 150 miliona dolara godišnje.
Bivši zvaničnici Saveta za nacionalnu bezbednost, od kojih su neki, kako se veruje, na spisku Irana, prepušteni su sebi u velikoj meri, dodaje se.
Foto: Envato
Zvaničnici smatraju da Tajna služba, pošto su radili za Belu kuću, treba da im pruži zaštitu. Neki od tih zvaničnika sada troše stotine hiljada dolara godišnje na svoju bezbednost, a Tajna služba je odbila da komentariše ove navode, ističe Politiko.
"Ozbiljne posledice"
Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Šon Savet rekao je da administracija predsednika Džozefa Bajdena smatra iranske pretnje kao bezbednosno pitanje od najvećeg prioriteta.
On je dodao da će Iran biti suočen sa "ozbiljnim posledicama" ako napadne bilo kog američkog građanina, uključujući bivše vladine zvaničnike. Republikanski član Obaveštajnog komiteta Predstavničkog doma Konresa, Džim Hajms, navodi da bi SAD takav napad smatrale za ratni čin.
"Ne znam kako bismo na to odgovorili, ali to ne bi bio prijatan dan za iranski režim", poručio je on.
Iako neki od sagovornika Politika dovode u pitanje mogućnost Irana da sprovede sofisticirane napade na dobro čuvane pojedince unutar SAD, oni istovremeno ukazuju da postoje gotovo stalni napori Irana da nadziru i prate neke bivše zvaničnike, i to ne samo putem interneta.
Ti napori uključuju i iranska nastojanja da dođu do rasporeda planiranih putovanja ovih zvaničnika, kao i da saznaju njihove svakodnevne rutine i navike. Većina zvaničnika koji imaju zaštitu vlade radili su u ministarstvima odbrane i Stejt departmentu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Učenici osmog razreda osnovnih škola polagali su završni ispit iz jednog od pet ponuđenih predmeta, među kojima su geografija, istorija, biologija, fizika ili hemija.
U ekskluzivnom intervjuu za Newsmax Balkans nekadašnji guverner američke savezne države Ilinois Rod Blagojević i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik analizirali su, između ostalog, aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeno je šest osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivično delo Pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije iz člana 320. u vezi sa članom 309. Krivičnog zakonika.
Četvorici optuženih za otmicu i ubistvo Vanje Đorčevske (14) i 74-godišnjeg frizera Pančeta Žezovskog u novembru 2023. godine u Severnoj Makedoniji izrečena je doživotna kazna zatvora. Vanjin otac Aleksandar Đorčevski oslobođen je optužbi da je odavao informacije o njenom kretanju.
Premijer Benjamin Netanjahu negirao je da je Izrael gurao Sjedinjene Američke Države da se pridruže vojnoj kampanji protiv Irana, odbacujući suprotne navode koje je u utorak objavio Vašington Post.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je njegova administracija poslednjih nekoliko nedelja radila na rešavanju različitih konflikata u svetu, uključujući pitanje odnosa između Beograda i Prištine.
Najmanje 627 ljudi je ubijeno u Iranu tokom 12 dana sukoba sa Izraelom, preneli su danas iranski mediji, pozivajući se na Ministarstvo zdravlja te zemlje.
Jermenske vlasti uhapsile su arhiepiskopa Bagrata Galstanjana i još 13 osoba zbog optužbe za organizovanje zavere za svrgavanje vlade premijera Nikola Pašinjana, saopštile su vlasti.
Centralni okružni sud u Seul odbacio je danas zahtev za izdavanje naloga za pritvor bivšeg predsednika Južne Koreje Jun Suk Jeola u vezi sa njegovim kratkotrajnim proglašenjem ratnog stanja u decembru prošle godine, saopštio je specijalni tužilac.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i predsednik SAD Donald Tramp održali su sastanak na marginama samita NATO u Hagu, na kojem su, između ostalog, razgovarali o prekidu vatre i postizanju mira u Ukrajini.
Grčke vlasti uhapsile su neimenovanu državljanku Gruzije, zbog sumnje da je izazvala jedan od požara na ostrvu Hios kada je bacila neugašenu cigaretu na zemlju.
Lideri NATO obavezali su se da će do 2035. godine godišnje ulagati pet odsto BDP u odbrambene i bezbednosne rashode kako bi se osiguralo da se ispune njihove individualne i kolektivne obaveze, navedeno je u konačnom tekstu deklaracije sa samita u Hagu.
Komentari (0)