Politiko: Iran planirao ubistvo Trampa i desetak njegovih saradnika kao osvetu za likvidaciju Sulejmanija
Na iranskom spisku za ubistvo, pored republikanskog predsedničkog kandidata Donalda Trampa, navodno se nalazi i desetak njegovih bivših saradnika i generala, piše Politiko.
Iran je otvoreno pretio ubistvom Trampu i njegovim nacionalnim stratezima od januara 2020. godine, kada je tadašnji predsednik SAD naredio napad dronom u kojem je ubijen najmoćniji iranski general Kasem Sulejmani, navodi ovaj medij.
Američki obaveštajni krugovi obavestili su Trampov izborni štab prošlog meseca o iranskim pretnjama ubistvom bivšem predsedniku, a iz njegove kampanje su naveli da su upozoreni da je pretnja "pojačana proteklih nekoliko meseci".
Za sada nema dokaza da su pokušaji atentata na Donalda Trampa tokom ovog leta povezani sa Teheranom, navodi Politiko.
Bivši predsednik SAD i kandidat republikanaca na predstojećim predsedničkim izborima Donald Tramp izjavio je da Iran možda stoji iza nedavnih pokušaja njegovog ubistva.
Američki republikanski predsednički kandidat Donald Tramp posetio je u petak predgrađe Aurore u Koloradu, grada koji je letos dospeo u centar medijske pažnje zbog ilegalne imigracije.
Izborni štab republikanskog kandidata na predsedničkim izborima u SAD Donalda Trampa, zatražio je od vlasti da on tokom kampanje dobije na korišćenje vojne avione i vozila. Zahtevi usledili posle dva atentata i navodnim pretnjama iz Teherana.
Visoki zvaničnik ministarstva pravosuđa Met Olsen kaže da su pretnje izuzetno zabrinjavajuće jer je Iran jasno stavio do znanja da je rešen da se osveti bivšim američkim zvaničnicima zbog Sulejmanijeve smrti.
Pretnje pooštrene poslednjih meseci
Vlada SAD je nekima od zvaničnika kojima su upućene pretnje pružila zaštitu, dok drugima nije. Sagovornici Politika ističu da su pretnje ubistvom vrlo konkretne i pooštrene poslednjih meseci, kao i da FBI upućuje lična upozorenja ugroženim zvaničnicima na nove pretnje.
Mnogi od njih ističu da američka vlada još nije našla način da zaštiti sve one koji su izloženi riziku, što Teheranu otvara mogućnost da ostvari svoje pretnje.
"Određen broj ljudi, koji nije veliki, ali bi mogao da bude meta pretnji, nije dobio gotovo nikakvu podršku ili zaštitu", rekla je bivša savetnica za nacionalnu bezbednost senatora iz Jute Mita Romnija, Megan Rajs.
Za zaštitu 150 miliona dolara godišnje
Zaštita nekih bivših zvaničnika, koje Iran navodno želi da ubije, već košta federalnu vladu oko 150 miliona dolara godišnje.
Bivši zvaničnici Saveta za nacionalnu bezbednost, od kojih su neki, kako se veruje, na spisku Irana, prepušteni su sebi u velikoj meri, dodaje se.
Foto: Envato
Zvaničnici smatraju da Tajna služba, pošto su radili za Belu kuću, treba da im pruži zaštitu. Neki od tih zvaničnika sada troše stotine hiljada dolara godišnje na svoju bezbednost, a Tajna služba je odbila da komentariše ove navode, ističe Politiko.
"Ozbiljne posledice"
Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Šon Savet rekao je da administracija predsednika Džozefa Bajdena smatra iranske pretnje kao bezbednosno pitanje od najvećeg prioriteta.
On je dodao da će Iran biti suočen sa "ozbiljnim posledicama" ako napadne bilo kog američkog građanina, uključujući bivše vladine zvaničnike. Republikanski član Obaveštajnog komiteta Predstavničkog doma Konresa, Džim Hajms, navodi da bi SAD takav napad smatrale za ratni čin.
"Ne znam kako bismo na to odgovorili, ali to ne bi bio prijatan dan za iranski režim", poručio je on.
Iako neki od sagovornika Politika dovode u pitanje mogućnost Irana da sprovede sofisticirane napade na dobro čuvane pojedince unutar SAD, oni istovremeno ukazuju da postoje gotovo stalni napori Irana da nadziru i prate neke bivše zvaničnike, i to ne samo putem interneta.
Ti napori uključuju i iranska nastojanja da dođu do rasporeda planiranih putovanja ovih zvaničnika, kao i da saznaju njihove svakodnevne rutine i navike. Većina zvaničnika koji imaju zaštitu vlade radili su u ministarstvima odbrane i Stejt departmentu.
Da li je srpska avangarda evropskom modernizmu dala lokalni, ali i autentični ton? Da li je dokazala da i mala sredina može biti učesnik svetskih umetničkih tokova? Odgovore tražimo od Gojka Tešića, autora knjige "Manifesti srpske avangarda"
specijal
17:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja govori za Stav regiona. U Kantonu Sarajevo sporan početak školske godine zbog neispunjavanja zahtjeva Vlade KS i resornog ministarstva
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
Medvedi sa Čemerna kod Kraljeva, u više navrata su tokom leta silazili sa planine i zalazili duboko u obližnja sela pričinivši pritom veliku štetu na imanjima. Ljudi strahuju da će medvedi i druga divljač, koja godinama unazad pustoši selo, prići bliže domaćinstvima gde čuvaju stoku i letinu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije raspisalo je konkurs za prijem na selekcionu i osnovnu obuku u Žandarmeriji i popunjavanje 170 radnih mesta u toj jedinici, a prijave se primaju od 28. avgusta do 10. oktobra za radno mesto "žandarm I".
Studentski pokret je nova kultura koja nije demokratska i nešto mnogo gore nego bilo šta što smo dosad videli. Studentski pokret u sebi nema dovoljno demokratičnosti, izjavio je za Newsmax Balkans profesor Filozofskog fakuteta Čedomir Antić.
Više od 60 hiljada poginulih u Gazi. Ranjenih tri puta više, samo od gladi umrlo više od 300 ljudi. Ginu i kolege novinari. U napadima na bolnicu u Han Junisu ubijeno i petoro novinara.
Glavni naftovod koji naftnim derivatima snabdeva Moskvu eksplodirao je u ruskoj regiji Rjazanj, tvrdi Ukrinform pozivajući se na izvore iz Obrambene obaveštajne službe Ukrajine (DIU).
Južna Koreja usvojila je zakon koji zabranjuje upotrebu mobilnih telefona i drugih pametnih uređaja tokom nastave u školama. Taj zakon će stupiti na snagu u martu 2026. godine.
Potraga za osumnjičenim, koji je navodno ubio dva policajca i ranio jednog dok su pokušavali da uđu na njegovu farmu na osnovu naloga za pretres u australijskoj državi Viktorija, ušla je u drugi dan, saopštila je policija.
Sa dva dana zakašnjenja, SpaceX milijardera Ilona Maska uspešno je lansirao svoju raketu "Super Heavy-Starship", što je ocenjeno kao izuzetno uspešan probni let nakon tri uzastopna neuspeha ranije ove godine.
Egipat je rasporedio oko 40.000 vojnika na severnom delu Sinaja, duž 12 kilometara granice sa Pojasom Gaze, zbog straha da bi masovna evakuacija civila sa severa Gaze mogla da dovede do bekstva Palestinaca preko granice, preneli su arapski i hebrejski mediji.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da uvede ekonomske sankcije Rusiji, ako ruski predsednik Vladimir Putin ne pristane na prekid vatre, upozoravajući na ozbiljne posledice.
U šumskim požarima je ove godine na području Evropske unije izgorelo više od milion hektara zemljišta, što je najveće područje od kada je 2006. počelo zvanično praćenje situacije, javlja Rojters.
Izraelska vojska je saopštila da je cilj napada na bolnicu u Gazi u kojem je u ponedeljak poginulo 20 osoba, uključujući pet novinara, bila kamera palestinske organizacije Hamas, korišćena za praćenje izraelskih snaga.
Komentari (0)