Analitičar za Newsmax Balkans: Vojne odmazde važne za sprečavanje budućih neprijateljstava Izraela sa regionom
Izrael tek treba da donese konačnu odluku o tome kako će izgledati odgovor na iranski raketni napad. Zbog rastućih tenzija, Newsmax Balkans kontaktirao je analitičara za međunarodnu bezbednost Šahina Modaresa koji je dao analizu situacije na Bliskom istoku.
Kabinet za bezbednost se sastao kako bi doneo odluku o ovlašćivanju premijera i ministra odbrane da odrede odgovor na prošlonedeljni iranski napad. Međutim, nije objavljeno kakva je odluka doneta.
Foto: AP/Susan Walsh
Podsećamo, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je u sredu razgovarao sa predsednikom SAD Džozefom Bajdenom o postupku Izraela protiv Irana. Iako je saopšteno da je razgovor trajao 30 minuta, nisu objavljeni detalji ovog razgovora.
Nastavljaju se borbe na Bliskom istoku. Najmanje 15 osoba je ubijeno, a desetine su povređene, u izraelskim napadima na dva područja na severu zemlje i jedno južno od glavnog grada, saopštilo je libansko ministarstvo zdravlja.
Zbog celokupne situacije i rastućih tenzija na Srednjem istoku, redakcija Newsmax Balkans kontaktirala je analitičara za međunarodnu bezbednost, Šahina Modaresa koji je dao detaljnu analizu trenutne situacije u ovom regionu.
Opseg izraelskih ciljeva obuhvata i nuklearna postrojenja
Modares je najavio kao mogući odgovor Izraela na raketni napad Islamske Republike da je opseg izraelskih potencijalnih ciljeva širok i da obuhvata nuklearna postrojenja, kritičnu infrastrukturu, vojne instalacije i skladišta oružja.
Foto: Privatna arhiva
"Ova širina ciljeva pruža Izraelu značajnu stratešku fleksibilnost. Štaviše, izraelske mogućnosti infiltracije omogućavaju precizne operacije, uključujući ciljana ubistva ključnih vojnih i političkih ličnosti, kao što su komandanti u okviru Korpusa garde islamske revolucije (IRGC). Ovaj nivo prodora ukazuje na sofisticiranu obaveštajnu mrežu koja može da destabilizuje komandnu strukturu Irana i ometa njegove operativne sposobnosti", kaže Modares.
Mediji navode da je Iran lansirao oko 200 projektila kao i da ih je Izraelski odbrambeni sistem sve oborio. Na pitanje, ima li dovoljno vojnih kapaciteta sa obe strane za ovu bitku, Modares ističe da napori Islamske Republike da razvije i testira balističke rakete pokazuju rastuću ofanzivnu sposobnost koja ima za cilj da izazove izraelske sisteme vazdušne odbrane.
"Izraelska višeslojna odbrana se, međutim, pokazala veoma efikasnom u presretanju većine ovih projektila, minimizirajući njihov uticaj. Ova dinamika naglašava asimetriju tehnoloških mogućnosti između dve nacije, pri čemu Izrael održava jasnu prednost u odbrani od raketa. Uprkos napretku Irana, njegov raketni program još uvek nije uspeo da probije vazdušnu odbranu Izraela u značajnoj meri", navodi analitičar.
Izraelska strateška doktrina i odgovor
Izraelsko pridržavanje doktrine opstanka Ariela Šarona zahteva snažan i odlučan odgovor na svaku agresiju, uključujući i drugi napad Islamske Republike, smatra sagovornik Newsmax Balkans.
"Takav odgovor je ključan ne samo za trenutno odvraćanje, već i za očuvanje strateške pozicije Izraela u regionu. Neuspeh da se adekvatno odgovori može da ohrabri druge susedne države ili nedržavne aktere da izazovu Izrael, potencijalno narušavajući njegovu dugoročnu bezbednost. Stoga je održavanje odvraćanja putem vojne odmazde od suštinskog značaja za sprečavanje budućih neprijateljstava", kaže Modares.
Izraelska odbrana i podrška saveznika
Dok se izraelska odbrambena strategija u velikoj meri oslanja na njegove sofisticirane sisteme vazdušne odbrane, ona takođe ima koristi od jakih međunarodnih saveza, posebno sa Sjedinjenim Državama, ističe Modares.
"Ukoliko Islamska Republika eskalira nakon izraelskog kontranapada, podrška SAD bi bila kritična za dalje naginjanje ravnoteže snaga u korist Izraela. Ovo partnerstvo poboljšava kapacitet Izraela da održi produžena vojna angažovanja i jača njegov strateški položaj u suočavanju sa potencijalnim sukobima na više frontova ili uzvratnim udarima Irana", dodaje Modares.
"Odgovor Izraela odražava sveobuhvatan pristup borbi protiv terorizma, koji ide dalje od eliminacije visokorangiranih ličnosti unutar grupa kao što su Hamas i Hezbolah. Sistematski ciljajući na operativne vođe i komandante srednjeg nivoa, Izrael ima za cilj da temeljnije demontira infrastrukturu takozvanih pokreta otpora", kaže Modares.
On zaključuje, da gledajući unapred, postoji mogućnost da Izrael može proširiti svoje operacije kako bi se direktno suprotstavio rukovodstvu Islamske Republike, potencijalno pojačavajući tenzije i dovodeći do direktnog vojnog angažmana sa Teheranom.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
22 godine prošlo je od martovskog pogroma na KiM - u kojoj meri se posledice ovog događaja osećaju i dan danas? Kako odnosi velikih sila utiču na razvoj i intenzitet sukoba na Bliskom istoku? Gosti emisije biće Biljana Šahrimanjan Obradović i Slobodan Samardžija Srbija i NATO posle osam godina ponovo na zajedničkoj vežbi - sa kojim ciljem?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Bliski istok u novoj fazi eskalacije. : Izrael pokrenuo kopnenu operaciju na jugu Libana, dok se kao potencijalna nova tačka napetosti pominje Irak. Kriza oko Ormuskog moreuza dodatno potresa globalnu bezbednost. Američka upozorenja o veoma lošoj budućnosti za NATO dolaze u trenutku kada su podele unutar Unije dublje nego ikada. Da li Evropa danas ima snage za jedinstven odgovor ili se stari kontinent nalazi na ivici nove geopolitičke podele? Gosti Stava dana: prof. dr Slobodan Samardžić sa Fakulteta političkih nauka i Mijat Kostić iz Novog trećeg puta.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Potrešena ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, Evropska unija se nalazi u kritičnom periodu svog razvoja i postojanja. Ostali veliki igrači na međunarodnoj sceni vuku ofranzivne poteze, dok se EU zbog unutrašnjih slabosti drži defanzivnog načina delovanja. Kako se ovaj u osnovi mirovni projekat može prestruktuirati u uslovima velikih kriza? Da li je proširenje sa novim članicama mogućnost za progres ili dopunski balast na leđima stare dame? Šta može uraditi Zapadni Balkan da bi ubedio Brisel u neophodnost brze integracije? Zašto je, najverovatnije, propala ideja ograničenog ulaska u EU? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Ana Krstinovska, bivši makedonski državni sekretar za evropska pitanja, direktorica NVO ESTIMA.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da Evropska unija u budućnosti neće uvoziti energente iz Rusije, najavljujući dalja pravna ograničenja na uvoz ruskog gasa i nafte.
Ministri spoljnih poslova Evropske unije pokazali su na sastanku u Briselu da za sada nemaju želju da prošire svoju pomorsku misiju na Bliskom istoku na Ormuski moreuz, izjavila je visoka predstavnica Unije za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas.
Sa više od 2.200 živih baštenskih mrava u prtljagu kineski državljanin Džang Kećun (27) pokušao je da se ukrca u avion na glavnom aerodromu u Najrobiju.
Akcije kompanije Meta su u porastu nakon vesti da firma planira da otpusti 20 odsto svoje radne snage kako bi nadoknadila velika ulaganja u veštačku inteligenciju (AI) i oslonila se na povećanje produktivnosti zahvaljujući AI.
Američki predsednik Donald Tramp izneo je svoje viđenje politike prema Iranu, iz Ovalnog kabineta, tvrdeći da je svojim potezima sprečio globalni sukob.
Komentari (0)