(VIDEO) Usvojen rekordni odbrambeni budžet SAD, 400 miliona dolara za Ukrajinu: "Mnogo novca je potrošeno i ukradeno"
Američki predsednik Donald Tramp kaže da je spreman da uvede velike sankcije Rusiji, ali da prvo sve zemlje NATO moraju da se slože da će učiniti isto. Pored toga, Tramp traži da se uvedu visoke carine Kini, jer smatra da je ona glavni oslonac Moskve.
Po njegovom viđenju, tek kombinacija tih poteza bi oslabila Rusiju i dovela do brzog završetka rata u Ukrajini. Ukoliko NATO ne prihvati njegov plan, Donald Tramp poručuje da Amerika neće trošiti svoje vreme, energiju i novac.
Kongres SAD je, s druge strane, usvojio rekordni odbrambeni budžet od 900 milijardi dolara, a 400 miliona ide za Ukrajinu.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je spreman da uvede velike sankcije Rusiji, ali da prvo sve zemlje NATO moraju da se slože da će učini isto, kao i da prestanu da kupuju naftu od Rusije.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da njegovo strpljenje sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom "ističe" i najavio nove oštre ekonomske mere protiv Moskve, zbog zastoja u mirovnim pregovorima sa Ukrajinom.
Samo u mandatu bivšeg predsednika Džozefa Bajdena, od početka ruske invazije na Ukrajinu pa do kraja 2024. godine, Sjedinjene Države su izdvojile između 182 i 187 milijardi dolara za pomoć Ukrajini i regionu. Od toga je najveći deo otišao Ministarstvu odbrane za vojnu podršku, dok je deo sredstava izdvojen i za USAID i Stejt department.
Manje pomoći Ukrajini tokom Trampovog mandata
U mandatu Donalda Trampa izdvajanja su smanjena i selektivnija. Do sada je odobreno oko 128 milijardi dolara direktne podrške Ukrajini, a od toga je oko 70 milijardi išlo na vojnu pomoć.
Reč je o znatno manjim ciframa u odnosu na Bajdenov mandat, uz insistiranje na većoj kontroli potrošnje i ograničavanju ofanzivnih kapaciteta Ukrajine.
Bivši kandidat za kongresmena i nekadašnji član Američkog ratnog vazduhoplovstva Berni Flavers rekao je za Newsmax Balkans da su ogromna sredstva potrošena, ali bez velikih rezultata.
Dodao je da SAD imaju mnogo stvari koje moraju da se uravnoteže, a da su potrošili puno novca na Ukrajinu, što se, kako je napomenuo, nije baš pokazalo uspešnim.
"Po mom mišljenju, mnogo novca je potrošeno i ukradeno. S druge strane, za SAD postoje prioriteti poput hipersoničnih projektila, nove tehnologije, sajber kapaciteta i veštačke inteligencije. To mora da bude prioritet, uz diplomatiju, u kojoj takođe nismo bili uspešni – posebno kada je reč o Rusiji i zaustavljanju rata. Za SAD je to postala ogromna rupa bez dna. Mislim da će nam bolje ići ako uravnotežimo strateško raspoređivanje sredstava", naveo je Flavers.
"Fokus ne sme da bude samo na Ukrajini"
Naš sagovornik je istakao i da umesto tolikog fokusa na rat u Ukrajini, SAD treba da radi na održavanju odvraćanja širom sveta.
"Ako se ovako nastavi, to će se pretvoriti u novi Avganistan. Drago mi je što imamo veća sredstva, ali fokus ne sme biti samo na Ukrajini", istakao je on.
Flavers smatra i da Kongres nije efikasan i da se novac troši beznačajno.
Printscreen: Newsmax BalkansBerni Flavers
"Kongres nije dobro obavljao svoju nadzornu ulogu. Budžetska ovlašćenja isključivo pripadaju Kongresu, i oni bi morali da prate kako se troši novac i da obezbede da dobijamo maksimum za ono što ulažemo. To do sada nisu dobro radili – više su se bavili međusobnim svađama republikanaca i demokrata. Kongres bi trebalo da obezbedi pravi nadzor, uz pomoć institucija kao što su Kancelarija za računovodstvo i Kongresni budžetski ured. Ali, po mom mišljenju, do sada to nije dobro funkcionisalo. Ipak, verujem da nova generacija zakonodavaca ulazi sa namerom da to promeni i obezbedi da se sredstva bolje raspoređuju i nadgledaju", zaključio je on.
Jasno je, dakle, da u Vašingtonu postoji sve veća rasprava o tome koliko i na koji način nastaviti sa finansiranjem Ukrajine.
Dok je u vreme Bajdena pomoć bila gotovo bez ograničenja, Trampova administracija insistira na znatno manjoj i drugačije usmerenoj podršci – što bi moglo da utiče i na samu dinamiku rata, ali i na odnose SAD sa evropskim saveznicima.
Koliko je realna američka vojna intervencija protiv Irana? Da li Bliski istok klizi u novi ciklus nasilja i redefinišu li Sjedinjene Države svoju ulogu u regionu? Odgovore tražimo od Dragoslava Rašete iz Novog Trećeg Puta. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Posle slanja američkih ratnih brodova prema Iranu prošle nedelje, sitauacija se posle vikenda malo smiruje. Pozitivni signali da se pregovorima reši kriza stižu i iz Vašingtona i Teherana. Za Stav dana govore glavna i odgovorna urednica egencije Sputnjik Ljubinka Miličić i dr Slobodan Janković sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Avio-kompanija Er Srbija od 2. do 8. februara organizuje veliku promotivnu akciju, u okviru koje putnicima nudi povoljnije uslove za putovanja ka svim destinacijama iz svoje mreže, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
Policija u Beogradu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, zaplenila je oko 500.000 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci i uhapsila G. Đ. (61) i M. I. (42) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga .
Bačena je bomba na kuću u Ulici Stojana Ćelića na Dedinju usled čega su oštećeni fasada i ograda objekta, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans. Reč je o kući pevača Zdravka Čolića, preneo je Tanjug.
Američko Ministarstvo pravde objavilo je nove fajlove Džefrija Epstina sa milionima dokumenata, mejlova i fotografija. Pominju se poznata imena iz politike i biznisa, uključujući Ilona Maska i Donalda Trampa, dok istrage i analiza tokova novca i dalje traju.
Tim Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu ostvario je značajan uspeh plasiravši se na svetsko takmičenje iz medijskog prava "Monroe E. Price Media Moot Court Competition" koje će biti održano na Univerzitetu u Oksfordu.
Šezdesettrogodišnja žena u nemačkom gradu Šved satima je blokirala liniju za hitne slučajeve, uputivši oko 200 poziva na broj 110, pri čemu je svaki put spuštala slušalicu bez izgovorene reči.
Posle slanja američkih ratnih brodova prema Iranu prošle nedelje, situacija se posle vikenda malo smiruje. Pozitivni signali da se pregovorima reši kriza stižu i iz Vašingtona i Teherana.
Ukrajina se saglasila sa zapadnim partnerima da će svako uporno kršenje budućeg sporazuma o prekidu vatre od strane Rusije pokrenuti koordinisani vojni odgovor Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, objavio je list Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima.
U toku je ozbiljna politička kriza u Vašingtonu. U glavnoj ulozi je republikanski senator iz Južne Karoline Lindzi Grejm. On je zapretio da će blokirati ključni paket finansiranja savezne vlade, što bi moglo dovede do njenog delimičnog zatvaranja.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da su, na osnovu informacija koje je objavilo američko ministarstvo pravde, osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin i, kako je naveo, jedan lažni autor po imenu Majkl Volf, skovali zaveru kako bi naštetili njemu i obavljanju funkcije predsednika.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da je razgovarao sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, navodeći da je postignut trgovinski sporazum između dve zemlje kao i da je Indija pristala da prestane sa kupovinom ruske nafte.
Oči svetskih lidera i analitičara uprte su ovih dana u Iran i Teheran, a izvesno je da Bliski istok klizi u novi ciklus nasilja. Analitičar iz organizacije Novog trećeg puta Dragoslav Rašeta, gostujući u emisiji "Sinteza" uveren je da su šanse da dođe do oružanog sukoba u Iranu iznad 90 odsto.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Ukrajina spremna na konkretne korake i da smatra da je moguće postići pravedan i trajni mir.
Mađarska vlada podnela je tužbu Sudu pravde Evropske unije, tražeći poništavanje uredbe RePower EU, čiji je cilj postepeno ukidanje uvoza ruskog gasa, izjavio je ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto.
Komentari (0)