(VIDEO) Usvojen rekordni odbrambeni budžet SAD, 400 miliona dolara za Ukrajinu: "Mnogo novca je potrošeno i ukradeno"
Američki predsednik Donald Tramp kaže da je spreman da uvede velike sankcije Rusiji, ali da prvo sve zemlje NATO moraju da se slože da će učiniti isto. Pored toga, Tramp traži da se uvedu visoke carine Kini, jer smatra da je ona glavni oslonac Moskve.
Po njegovom viđenju, tek kombinacija tih poteza bi oslabila Rusiju i dovela do brzog završetka rata u Ukrajini. Ukoliko NATO ne prihvati njegov plan, Donald Tramp poručuje da Amerika neće trošiti svoje vreme, energiju i novac.
Kongres SAD je, s druge strane, usvojio rekordni odbrambeni budžet od 900 milijardi dolara, a 400 miliona ide za Ukrajinu.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je spreman da uvede velike sankcije Rusiji, ali da prvo sve zemlje NATO moraju da se slože da će učini isto, kao i da prestanu da kupuju naftu od Rusije.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da njegovo strpljenje sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom "ističe" i najavio nove oštre ekonomske mere protiv Moskve, zbog zastoja u mirovnim pregovorima sa Ukrajinom.
Samo u mandatu bivšeg predsednika Džozefa Bajdena, od početka ruske invazije na Ukrajinu pa do kraja 2024. godine, Sjedinjene Države su izdvojile između 182 i 187 milijardi dolara za pomoć Ukrajini i regionu. Od toga je najveći deo otišao Ministarstvu odbrane za vojnu podršku, dok je deo sredstava izdvojen i za USAID i Stejt department.
Manje pomoći Ukrajini tokom Trampovog mandata
U mandatu Donalda Trampa izdvajanja su smanjena i selektivnija. Do sada je odobreno oko 128 milijardi dolara direktne podrške Ukrajini, a od toga je oko 70 milijardi išlo na vojnu pomoć.
Reč je o znatno manjim ciframa u odnosu na Bajdenov mandat, uz insistiranje na većoj kontroli potrošnje i ograničavanju ofanzivnih kapaciteta Ukrajine.
Bivši kandidat za kongresmena i nekadašnji član Američkog ratnog vazduhoplovstva Berni Flavers rekao je za Newsmax Balkans da su ogromna sredstva potrošena, ali bez velikih rezultata.
Dodao je da SAD imaju mnogo stvari koje moraju da se uravnoteže, a da su potrošili puno novca na Ukrajinu, što se, kako je napomenuo, nije baš pokazalo uspešnim.
"Po mom mišljenju, mnogo novca je potrošeno i ukradeno. S druge strane, za SAD postoje prioriteti poput hipersoničnih projektila, nove tehnologije, sajber kapaciteta i veštačke inteligencije. To mora da bude prioritet, uz diplomatiju, u kojoj takođe nismo bili uspešni – posebno kada je reč o Rusiji i zaustavljanju rata. Za SAD je to postala ogromna rupa bez dna. Mislim da će nam bolje ići ako uravnotežimo strateško raspoređivanje sredstava", naveo je Flavers.
"Fokus ne sme da bude samo na Ukrajini"
Naš sagovornik je istakao i da umesto tolikog fokusa na rat u Ukrajini, SAD treba da radi na održavanju odvraćanja širom sveta.
"Ako se ovako nastavi, to će se pretvoriti u novi Avganistan. Drago mi je što imamo veća sredstva, ali fokus ne sme biti samo na Ukrajini", istakao je on.
Flavers smatra i da Kongres nije efikasan i da se novac troši beznačajno.
Printscreen: Newsmax BalkansBerni Flavers
"Kongres nije dobro obavljao svoju nadzornu ulogu. Budžetska ovlašćenja isključivo pripadaju Kongresu, i oni bi morali da prate kako se troši novac i da obezbede da dobijamo maksimum za ono što ulažemo. To do sada nisu dobro radili – više su se bavili međusobnim svađama republikanaca i demokrata. Kongres bi trebalo da obezbedi pravi nadzor, uz pomoć institucija kao što su Kancelarija za računovodstvo i Kongresni budžetski ured. Ali, po mom mišljenju, do sada to nije dobro funkcionisalo. Ipak, verujem da nova generacija zakonodavaca ulazi sa namerom da to promeni i obezbedi da se sredstva bolje raspoređuju i nadgledaju", zaključio je on.
Jasno je, dakle, da u Vašingtonu postoji sve veća rasprava o tome koliko i na koji način nastaviti sa finansiranjem Ukrajine.
Dok je u vreme Bajdena pomoć bila gotovo bez ograničenja, Trampova administracija insistira na znatno manjoj i drugačije usmerenoj podršci – što bi moglo da utiče i na samu dinamiku rata, ali i na odnose SAD sa evropskim saveznicima.
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
21:00
GrađaНИН
U prvom delu novog izdanja emisije GradjaNIN govorićemo o tome kako se razmiču četiri stuba na kojima Srbija pokušava da održi ravnotežu Gost je istoričar Petar Ćurčić. Drugi deo posvetićemo najvećem tehnološkom sajmu u Dubaiju i našoj ulozi na njemu i ugostiti preduzetnika Dušana Obradovića. Emisiju uređuje i vodi glavni i odgovorni urednik nedeljnika NIN Aleksandar Timofejev.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset naredio je raspoređivanje nosača aviona "Džerald Ford" i pratećih ratnih brodova u oblast Juže komande SAD (USSOUTHCOM), saopštio je Pentagon.
Generalni sekretar NATO Mark Rute osudio je, kako je rekao, "sumanutu agresiju" ruskog predsednika Vladimira Putina na Ukrajinu, navodeći da podrška Alijanse Ukrajini daje jasne rezultate na bojnom polju i dodao da američke carine vrše dodatni pritisak na Rusiju.
Najmanje četiri osobe su poginule, a 12 je povređeno kada je muškarac aktivirao eksplozivnu napravu na peronu stanice u Ovrucu, u Žitomirskoj oblasti, u Ukrajini, tokom granične provere putnika.
Grupa žrtava seksualnog zlostavljanja u Italiji "Rete l'Abuso" objavila je izveštaj u kojem tvrdi da su skoro 4.500 ljudi bili žrtve zlostavljanja katoličkih sveštenika od 2020. godine.
Istraživač organizacije Novi treći put Dragoslav Rašeta, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizira borbu Evropske unije i Rusije u sferi đubriva.
Alon Ohel, oslobođeni talac koji ima srpsko i izraelsko državljanstvo, pušten je iz Medicinskog centra Rabin nakon što su završeni potrebni medicinski testovi i sada će nastaviti oporavak na odeljenju za rehabilitaciju, saopštila je bolnica.
Komentari (0)