(VIDEO) Usvojen rekordni odbrambeni budžet SAD, 400 miliona dolara za Ukrajinu: "Mnogo novca je potrošeno i ukradeno"
Američki predsednik Donald Tramp kaže da je spreman da uvede velike sankcije Rusiji, ali da prvo sve zemlje NATO moraju da se slože da će učiniti isto. Pored toga, Tramp traži da se uvedu visoke carine Kini, jer smatra da je ona glavni oslonac Moskve.
Po njegovom viđenju, tek kombinacija tih poteza bi oslabila Rusiju i dovela do brzog završetka rata u Ukrajini. Ukoliko NATO ne prihvati njegov plan, Donald Tramp poručuje da Amerika neće trošiti svoje vreme, energiju i novac.
Kongres SAD je, s druge strane, usvojio rekordni odbrambeni budžet od 900 milijardi dolara, a 400 miliona ide za Ukrajinu.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je spreman da uvede velike sankcije Rusiji, ali da prvo sve zemlje NATO moraju da se slože da će učini isto, kao i da prestanu da kupuju naftu od Rusije.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da njegovo strpljenje sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom "ističe" i najavio nove oštre ekonomske mere protiv Moskve, zbog zastoja u mirovnim pregovorima sa Ukrajinom.
Samo u mandatu bivšeg predsednika Džozefa Bajdena, od početka ruske invazije na Ukrajinu pa do kraja 2024. godine, Sjedinjene Države su izdvojile između 182 i 187 milijardi dolara za pomoć Ukrajini i regionu. Od toga je najveći deo otišao Ministarstvu odbrane za vojnu podršku, dok je deo sredstava izdvojen i za USAID i Stejt department.
Manje pomoći Ukrajini tokom Trampovog mandata
U mandatu Donalda Trampa izdvajanja su smanjena i selektivnija. Do sada je odobreno oko 128 milijardi dolara direktne podrške Ukrajini, a od toga je oko 70 milijardi išlo na vojnu pomoć.
Reč je o znatno manjim ciframa u odnosu na Bajdenov mandat, uz insistiranje na većoj kontroli potrošnje i ograničavanju ofanzivnih kapaciteta Ukrajine.
Bivši kandidat za kongresmena i nekadašnji član Američkog ratnog vazduhoplovstva Berni Flavers rekao je za Newsmax Balkans da su ogromna sredstva potrošena, ali bez velikih rezultata.
Dodao je da SAD imaju mnogo stvari koje moraju da se uravnoteže, a da su potrošili puno novca na Ukrajinu, što se, kako je napomenuo, nije baš pokazalo uspešnim.
"Po mom mišljenju, mnogo novca je potrošeno i ukradeno. S druge strane, za SAD postoje prioriteti poput hipersoničnih projektila, nove tehnologije, sajber kapaciteta i veštačke inteligencije. To mora da bude prioritet, uz diplomatiju, u kojoj takođe nismo bili uspešni – posebno kada je reč o Rusiji i zaustavljanju rata. Za SAD je to postala ogromna rupa bez dna. Mislim da će nam bolje ići ako uravnotežimo strateško raspoređivanje sredstava", naveo je Flavers.
"Fokus ne sme da bude samo na Ukrajini"
Naš sagovornik je istakao i da umesto tolikog fokusa na rat u Ukrajini, SAD treba da radi na održavanju odvraćanja širom sveta.
"Ako se ovako nastavi, to će se pretvoriti u novi Avganistan. Drago mi je što imamo veća sredstva, ali fokus ne sme biti samo na Ukrajini", istakao je on.
Flavers smatra i da Kongres nije efikasan i da se novac troši beznačajno.
Printscreen: Newsmax BalkansBerni Flavers
"Kongres nije dobro obavljao svoju nadzornu ulogu. Budžetska ovlašćenja isključivo pripadaju Kongresu, i oni bi morali da prate kako se troši novac i da obezbede da dobijamo maksimum za ono što ulažemo. To do sada nisu dobro radili – više su se bavili međusobnim svađama republikanaca i demokrata. Kongres bi trebalo da obezbedi pravi nadzor, uz pomoć institucija kao što su Kancelarija za računovodstvo i Kongresni budžetski ured. Ali, po mom mišljenju, do sada to nije dobro funkcionisalo. Ipak, verujem da nova generacija zakonodavaca ulazi sa namerom da to promeni i obezbedi da se sredstva bolje raspoređuju i nadgledaju", zaključio je on.
Jasno je, dakle, da u Vašingtonu postoji sve veća rasprava o tome koliko i na koji način nastaviti sa finansiranjem Ukrajine.
Dok je u vreme Bajdena pomoć bila gotovo bez ograničenja, Trampova administracija insistira na znatno manjoj i drugačije usmerenoj podršci – što bi moglo da utiče i na samu dinamiku rata, ali i na odnose SAD sa evropskim saveznicima.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U devetoj emisiji serijala Put znanja predstavljamo tim mladih entuzijasta okrenutih prirodi koji su se udružili da očuvaju i prikažu prirodne lepote Srbije kroz prvi srpski vodič za penjanje. Njihov projekat ne samo da približava sportsko penjanje široj publici, već i promoviše Srbiju kao destinaciju za avanturizam i prirodni turizam, privlačeći sve više domaćih i stranih zaljubljenika u prirodu i penjanje.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Diskriminacija starijih žena, šta je veći problem siromaštvo ili društvena nevidljivost? Kako da žene ostanu aktivne u društvu, a ne da budu gurnute na marginu posle penzionisanja? Nevidljiv rad, zanemarivanje, zdravstvena diskriminacija, ekonomska zavisnost, sa čime se još susreću starije žene? Za emisiju “Tražim reč” govore ministarka bez portfelja Tatjana Macura, predsednica Gerontološkog društva Srbije Nataša Todorović, doktorka u penziji i književnica Dušanka Stevović Gojgić predstavnici NVO Ivica Durmaširević i Biljana Vasojević.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
Pariz je domaćin 9. episode najvećeg TV projekta na našim prostorima pod nazivom "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem". Trokadero, Luvr, Konkord i za kraj epizode veločanstven vateomet !
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Opštinska izborna komisija u Aranđelovcu odbila je zahtev Nemanje Sarića za povlačenje izborne liste "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" koja je podneta 5. marta u 22.34, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Osmi dan rata na Bliskom istoku. Snažne eksplozije čule su se tokom noći u Teheranu. Vašington tvrdi da je izveo najveći talas napada na Islamsku Republiku do sada. Revolucionarna garda pokrenula je kontranapad i raspoređuje raketne sisteme nove generacije.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da Velika Britanija ozbiljno razmatra slanje dva nosača aviona na Bliski istok, ali da mu oni nisu potrebni u ratu protiv Irana.
Premijerka Italije Đorđa Meloni izjavila je da italijanska vlada prati kriznu situaciju na Bliskom istoku i radi na zaštiti bezbednosti građana i interesa Italije, uz podršku svim inicijativama za mir.
Četiri američka bombardera sletela su u bazu britanskih kraljevskih vazduhoplovnih snaga (RAF) kod Ferforda u okrugu Glosteršajer u okviru "specifične odbrambene operacije" i pokušaja da se spreči da Iran lansira rakete širom Bliskog istoka, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Sud u Viskonsinu osudio je 18-godišnjeg Nikitu Kasapa na doživotnu kaznu zatvora, bez mogućnosti uslovnog otpusta, zbog ubistva svojih roditelja, čime je želeo da finansira pokušaj atentata na predsednika SAD Donalda Trampa bombom bačenom iz drona.
U bombaškom napadu u noćnom klubu u provinciji Truhiljo u Peruu povređene su 34 osoba, među kojima ima i maloletnika, saopštila je regionalna zdravstvena uprava.
Pre osam dana počeo je rat u Iranu kao koordinisana operacija SAD i Izraela protiv vojnih i državnih ciljeva u toj bliskoistočnoj zemlji. Od tada u oružani sukob posredno i neposredno su se uključile i druge države, susedi Irana, ali i tradicionalni saveznici Amerike.
Četvorica radnika na groblju u blizini Čikaga iskopala su više od 100 tela i posmrtne ostatke premestila na drugo mesto unutar groblja, kako bi mogli ponovo da prodaju grobna mesta.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da će mete napada SAD biti i drugi iranski zvaničnici i poručio da će "danas Iran biti veoma teško pogođen", nakon što se iranski predsednik Masud Pezeškijan ranije izvinio susednim zemljama zbog napada Teherana.
Komentari (0)