(VIDEO) Usvojen rekordni odbrambeni budžet SAD, 400 miliona dolara za Ukrajinu: "Mnogo novca je potrošeno i ukradeno"
Američki predsednik Donald Tramp kaže da je spreman da uvede velike sankcije Rusiji, ali da prvo sve zemlje NATO moraju da se slože da će učiniti isto. Pored toga, Tramp traži da se uvedu visoke carine Kini, jer smatra da je ona glavni oslonac Moskve.
Po njegovom viđenju, tek kombinacija tih poteza bi oslabila Rusiju i dovela do brzog završetka rata u Ukrajini. Ukoliko NATO ne prihvati njegov plan, Donald Tramp poručuje da Amerika neće trošiti svoje vreme, energiju i novac.
Kongres SAD je, s druge strane, usvojio rekordni odbrambeni budžet od 900 milijardi dolara, a 400 miliona ide za Ukrajinu.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je spreman da uvede velike sankcije Rusiji, ali da prvo sve zemlje NATO moraju da se slože da će učini isto, kao i da prestanu da kupuju naftu od Rusije.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da njegovo strpljenje sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom "ističe" i najavio nove oštre ekonomske mere protiv Moskve, zbog zastoja u mirovnim pregovorima sa Ukrajinom.
Samo u mandatu bivšeg predsednika Džozefa Bajdena, od početka ruske invazije na Ukrajinu pa do kraja 2024. godine, Sjedinjene Države su izdvojile između 182 i 187 milijardi dolara za pomoć Ukrajini i regionu. Od toga je najveći deo otišao Ministarstvu odbrane za vojnu podršku, dok je deo sredstava izdvojen i za USAID i Stejt department.
Manje pomoći Ukrajini tokom Trampovog mandata
U mandatu Donalda Trampa izdvajanja su smanjena i selektivnija. Do sada je odobreno oko 128 milijardi dolara direktne podrške Ukrajini, a od toga je oko 70 milijardi išlo na vojnu pomoć.
Reč je o znatno manjim ciframa u odnosu na Bajdenov mandat, uz insistiranje na većoj kontroli potrošnje i ograničavanju ofanzivnih kapaciteta Ukrajine.
Bivši kandidat za kongresmena i nekadašnji član Američkog ratnog vazduhoplovstva Berni Flavers rekao je za Newsmax Balkans da su ogromna sredstva potrošena, ali bez velikih rezultata.
Dodao je da SAD imaju mnogo stvari koje moraju da se uravnoteže, a da su potrošili puno novca na Ukrajinu, što se, kako je napomenuo, nije baš pokazalo uspešnim.
"Po mom mišljenju, mnogo novca je potrošeno i ukradeno. S druge strane, za SAD postoje prioriteti poput hipersoničnih projektila, nove tehnologije, sajber kapaciteta i veštačke inteligencije. To mora da bude prioritet, uz diplomatiju, u kojoj takođe nismo bili uspešni – posebno kada je reč o Rusiji i zaustavljanju rata. Za SAD je to postala ogromna rupa bez dna. Mislim da će nam bolje ići ako uravnotežimo strateško raspoređivanje sredstava", naveo je Flavers.
"Fokus ne sme da bude samo na Ukrajini"
Naš sagovornik je istakao i da umesto tolikog fokusa na rat u Ukrajini, SAD treba da radi na održavanju odvraćanja širom sveta.
"Ako se ovako nastavi, to će se pretvoriti u novi Avganistan. Drago mi je što imamo veća sredstva, ali fokus ne sme biti samo na Ukrajini", istakao je on.
Flavers smatra i da Kongres nije efikasan i da se novac troši beznačajno.
Printscreen: Newsmax BalkansBerni Flavers
"Kongres nije dobro obavljao svoju nadzornu ulogu. Budžetska ovlašćenja isključivo pripadaju Kongresu, i oni bi morali da prate kako se troši novac i da obezbede da dobijamo maksimum za ono što ulažemo. To do sada nisu dobro radili – više su se bavili međusobnim svađama republikanaca i demokrata. Kongres bi trebalo da obezbedi pravi nadzor, uz pomoć institucija kao što su Kancelarija za računovodstvo i Kongresni budžetski ured. Ali, po mom mišljenju, do sada to nije dobro funkcionisalo. Ipak, verujem da nova generacija zakonodavaca ulazi sa namerom da to promeni i obezbedi da se sredstva bolje raspoređuju i nadgledaju", zaključio je on.
Jasno je, dakle, da u Vašingtonu postoji sve veća rasprava o tome koliko i na koji način nastaviti sa finansiranjem Ukrajine.
Dok je u vreme Bajdena pomoć bila gotovo bez ograničenja, Trampova administracija insistira na znatno manjoj i drugačije usmerenoj podršci – što bi moglo da utiče i na samu dinamiku rata, ali i na odnose SAD sa evropskim saveznicima.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Da li je ignorisanje jednako opasno kao otvoreno ponižavanje? Kako prepoznati “tihi mobing” i da li je upravo ova vrsta pritiska „najopasnija” zato što je teško dokazati? Zašto žrtve “tihog mobinga” ćute? Koliko je težak put do pravde? Za emisiju “Tražim reč” govore psihološkinja Biljana Ćulafić, bivša savetnica u Republičkoj agenciji za mirno rešavanje radnih sporova Olga Kićanović i žrtva “tihog mobinga” Ivana Trajković.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
U novom izdanju emisije GradjaNIN govorimo o četvrt veka od čuvenog 5. oktobra. Šta bi bilo da je bilo 6. oktobra, ali i šta bi bilo da nije bilo ni petog? I gde smo danas? Odgovore tražimo od profesora Žarka Koraća, bivšeg potpredsednika Vlade Srbije. U drugom delu vojnopolitički komentator Ivan Miletić govoriće o mističnim obukama i hapšenjima ljudi koji su u Srbiji pripremani za izazivanje haosa u inostranstvu.
Specijalno policijsko odeljenje (SPO) privelo je bivšeg oficira policije Draga Spičanovića i biznismena Aleksandra Mijajlovića, a uhapšeni su i bivši funkcioner policije Milovan Pavicević, policajac Vladan Lazović, kao i tužiteljka Andrijana Nastić.
Ministarstvo unutrašnjih poslova obavestilo je građane da od 12. oktobra počinje postepena primena novog Sistema ulaska/izlaska (Entry/Exit System - EES) Evropske unije, ali da će do 10. aprila pasoši i dalje svima biti pečatirani.
Veliko nevreme praćeno obilnim i vlažnim snegom, koje je zahvatilo brdsko-planinske predele Srbije, izazvalo je veći broj kvarova na distributivnoj mreži električne energije, a na području Niša i Kraljeva u ovom trenutku oko 50.000 korisnika nema struju, saopštava Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Više škola u Srbiji dobilo je dojave o bombama. Dve najveće novopazarske osnovne škole, dobile su tokom jutra mejl o postavljenoj bombi, a dojave su stigle i pojedinim školama u Beogradu, Novom Sadu, Prijepolju, Novoj Varoši, Vranju, Somboru, Nišu...
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa povukla je nominaciju Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu Odbora Senata SAD za spoljne poslove.
Izraelska obaveštajna agencija Mosad pomogla je Nemačkoj da razbije terorističku ćeliju u Berlinu povezanu sa palestinskom militantnom grupom Hamas, saopštio je kabinet izraelskog premijera.
Obe piste na aerodromu u Minhenu zatvorene su drugi put za manje od 24 sata, a pilot aviona, čiji je polazak otkazan, obavestio je putnike da su ponovo primećeni dronovi.
Jedan građanin i dva spasioca poginuli su tokom obilnih kiša u bugarskom turističkom naselju Elenite na Crnom moru, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Bugarske Danijel Mitov.
Zemljotres jačine 5,7 stepeni Rihterove skale zabeležen je kod obale Kamčatke, saopštio je regionalni ogranak Federalnog istraživačkog centra "Jedinstvena geofizička služba" Ruske akademije nauka.
Palestinski militantni pokret Hamas saopštio je da pristaje da oslobodi sve žive taoce, vrati tela mrtvih talaca i preda upravu nad Gazom palestinskom telu nezavisnih tehnokrata, prenosi Rojters.
Srbija vodi principijelnu i izbalansiranu politiku između Izraela i Palestine, usmerenu prvenstveno na nacionalne interese, rekao je za emisiju Presek počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa povukla je nominaciju Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu Odbora Senata SAD za spoljne poslove.
Američki predsednik Donald Tramp odredio je krajnji rok palestinskoj militantnoj grupi Hamas da pristane na plan Bele kuće za okončanje sukoba u Pojasu Gaze i implementaciju mirovnog sporazuma do nedelje u šest 18 časova po vašingtonskom vremenu (ponoć po srednjoevropskom vremenu).
Komentari (0)