(VIDEO) Usvojen rekordni odbrambeni budžet SAD, 400 miliona dolara za Ukrajinu: "Mnogo novca je potrošeno i ukradeno"
Američki predsednik Donald Tramp kaže da je spreman da uvede velike sankcije Rusiji, ali da prvo sve zemlje NATO moraju da se slože da će učiniti isto. Pored toga, Tramp traži da se uvedu visoke carine Kini, jer smatra da je ona glavni oslonac Moskve.
Po njegovom viđenju, tek kombinacija tih poteza bi oslabila Rusiju i dovela do brzog završetka rata u Ukrajini. Ukoliko NATO ne prihvati njegov plan, Donald Tramp poručuje da Amerika neće trošiti svoje vreme, energiju i novac.
Kongres SAD je, s druge strane, usvojio rekordni odbrambeni budžet od 900 milijardi dolara, a 400 miliona ide za Ukrajinu.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je spreman da uvede velike sankcije Rusiji, ali da prvo sve zemlje NATO moraju da se slože da će učini isto, kao i da prestanu da kupuju naftu od Rusije.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da njegovo strpljenje sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom "ističe" i najavio nove oštre ekonomske mere protiv Moskve, zbog zastoja u mirovnim pregovorima sa Ukrajinom.
Samo u mandatu bivšeg predsednika Džozefa Bajdena, od početka ruske invazije na Ukrajinu pa do kraja 2024. godine, Sjedinjene Države su izdvojile između 182 i 187 milijardi dolara za pomoć Ukrajini i regionu. Od toga je najveći deo otišao Ministarstvu odbrane za vojnu podršku, dok je deo sredstava izdvojen i za USAID i Stejt department.
Manje pomoći Ukrajini tokom Trampovog mandata
U mandatu Donalda Trampa izdvajanja su smanjena i selektivnija. Do sada je odobreno oko 128 milijardi dolara direktne podrške Ukrajini, a od toga je oko 70 milijardi išlo na vojnu pomoć.
Reč je o znatno manjim ciframa u odnosu na Bajdenov mandat, uz insistiranje na većoj kontroli potrošnje i ograničavanju ofanzivnih kapaciteta Ukrajine.
Bivši kandidat za kongresmena i nekadašnji član Američkog ratnog vazduhoplovstva Berni Flavers rekao je za Newsmax Balkans da su ogromna sredstva potrošena, ali bez velikih rezultata.
Dodao je da SAD imaju mnogo stvari koje moraju da se uravnoteže, a da su potrošili puno novca na Ukrajinu, što se, kako je napomenuo, nije baš pokazalo uspešnim.
"Po mom mišljenju, mnogo novca je potrošeno i ukradeno. S druge strane, za SAD postoje prioriteti poput hipersoničnih projektila, nove tehnologije, sajber kapaciteta i veštačke inteligencije. To mora da bude prioritet, uz diplomatiju, u kojoj takođe nismo bili uspešni – posebno kada je reč o Rusiji i zaustavljanju rata. Za SAD je to postala ogromna rupa bez dna. Mislim da će nam bolje ići ako uravnotežimo strateško raspoređivanje sredstava", naveo je Flavers.
"Fokus ne sme da bude samo na Ukrajini"
Naš sagovornik je istakao i da umesto tolikog fokusa na rat u Ukrajini, SAD treba da radi na održavanju odvraćanja širom sveta.
"Ako se ovako nastavi, to će se pretvoriti u novi Avganistan. Drago mi je što imamo veća sredstva, ali fokus ne sme biti samo na Ukrajini", istakao je on.
Flavers smatra i da Kongres nije efikasan i da se novac troši beznačajno.
Printscreen: Newsmax BalkansBerni Flavers
"Kongres nije dobro obavljao svoju nadzornu ulogu. Budžetska ovlašćenja isključivo pripadaju Kongresu, i oni bi morali da prate kako se troši novac i da obezbede da dobijamo maksimum za ono što ulažemo. To do sada nisu dobro radili – više su se bavili međusobnim svađama republikanaca i demokrata. Kongres bi trebalo da obezbedi pravi nadzor, uz pomoć institucija kao što su Kancelarija za računovodstvo i Kongresni budžetski ured. Ali, po mom mišljenju, do sada to nije dobro funkcionisalo. Ipak, verujem da nova generacija zakonodavaca ulazi sa namerom da to promeni i obezbedi da se sredstva bolje raspoređuju i nadgledaju", zaključio je on.
Jasno je, dakle, da u Vašingtonu postoji sve veća rasprava o tome koliko i na koji način nastaviti sa finansiranjem Ukrajine.
Dok je u vreme Bajdena pomoć bila gotovo bez ograničenja, Trampova administracija insistira na znatno manjoj i drugačije usmerenoj podršci – što bi moglo da utiče i na samu dinamiku rata, ali i na odnose SAD sa evropskim saveznicima.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom kritika u pojedinim medijima da je "Srbija fabrika naoružanja Izraela" da su nam prijatelji i Izraelci i Arapi i da neće to ni da komentariše, kao i da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene oko Vidovdana.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je iz svog Fonda za hitne slučajeve (CFE) izdvojila dva miliona dolara kako bi podržala zdravstveni odgovor u Libanu, Iraku i Siriji zbog krize na Bliskom istoku.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Papa Lav XIV uputio je apel za hitan prekid vatre u ratu protiv Irana, upozorivši da je "strahovito nasilje" odnelo hiljade života nedužnih civila i izazvalo ogromnu patnju širom Bliskog istoka, kao i da situacija u Libanu izaziva "veliku zabrinutost".
Jedan 15-godišnjak ukrao je autobus javnog prevoza u Visbadenu, glavnom gradu nemačke pokrajine Hesen. Tinejdžer se autobusom odvezao do 130 kilometara udaljenog grada Karlsruhea, poručivši da je sve ovo uradio zbog svoje devojke.
Velika Britanija razmatra "sve opcije", uključujući saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i saveznicima, kako bi obezbedila ključne rute za transport nafte kroz Ormuski moreuz, izjavio je britanski ministar energetike Ed Miliband.
Veliki broj pristalica mađarskog premijera Viktora Orbana okupio se na "Maršu za mir", koji se održava u Budimpešti. Planirano je da učesnici prošetaju od budimske strane Margitinog mosta do Košutovog trga.
Rusija proširuje svoje špijunske i prislušne kapacitete u Beču, gde su na zgradama ruske ambasade i diplomatske rezidencije primećene velike satelitske antene, dok austrijske vlasti najavljuju mere protiv ruske signalne obaveštajne aktivnosti, javlja javni servis Austrije ORF.
Komentari (0)