Novinar Reljić u Sintezi: Palestina ne može da formira državu, priznavanjem se neće bitno promeniti stanje
Priznavanje Palestine neće bitno promeniti stanje na terenu i položaj Palestinaca u tom regionu. Palestina realno ne može da formira državu, oni imaju unutrašnje razlike, izjavio je za Newsmax Balkans novinar Slobodan Reljić.
Predsednik Poljske Karol Navrocki stavio je veto na zakon o finansijskoj podršci Ukrajini i zakone o energetici, što istoričar Vladimir Todić vidi kao pokušaj da testira vladu Donalda Tuska. Istoričar ističe i da su ruski dronovi u poljskoj pokazatelj da Vladimir Putin pokazuje da "ima novi tempo".
Profesor FPN u penziji Slobodan Samardžić smatra da je dijalog u Srbiji odavno mrtav, jer vlast zasnovana na ličnoj moći ne trpi slabost ni kritiku. "Protesti nisu plaćeni projekat, već posledica unutrašnjih slabosti koje vlast koristi da dodatno uguši svaki pokušaj dijaloga", poručio je u Sintezi.
Francuski predsednik Emanuel Makron prethodno je najavio veliku diplomatsku inicijativu kojom želi da okupi grupu zapadnih zemalja spremnih da razmotre priznanje Palestine, među kojima su Belgija i Malta.
Gostujući u emisiji Sinteza, Reljić je komentarisao aktuelnu temu Sednice UN.
"Trenutno postoje tri velika problema - Ukrajina, Tajvan u naznaci i Bliski istok koji je najkomplikovaniji. Prva dva su sukobi velikih sila, a Bliski istok je komplikovan zbog resursa koji postoje i zbog odnosa Izraela prema susedima", započeo je novinar.
Printscreen: Newsmax Balkans
Većina međunarodne zajednice najavljuju sankcije Izraelu dok je izraelski predsednik Benjamin Netanjahu najavio odgovor.
"Ne znam šta Netanjahu može da uradi evropskim zemljama, on nije Amerika", napomenuo je Reljić.
Naš sagovornik je naveo da priznavanje Palestine neće bitno promeniti stanje na terenu.
"Palestina realno ne može da formira državu, oni imaju unutrašnje razlike. To će biti grupa činovnika koja će da poboljša svoje položaje u UN, ali to ne može bitno da promeni položaj Palestinaca u tom regionu", smatra novinar.
"Amerika više nema vremena da se bavi nama"
Tri teme naše delegacije na Generalnoj skupštini UN su priča o Kosovu i Metohiji, Republici Srpskoj i sankcijama NIS.
Govoreći o tome da li će u Njujorku 24. septembra biti mesta i za probleme drugih nacija i država, između ostalog i za Srbiju, sagovornik nije bio optimističan.
"Pored ovako velike teme koju imaju, mislim da ne baš. Amerika više nema vremena da se bavi nama. Ovde mesecima nema ambasadora. Jedno vreme su se bavili nama intenzivno, na našu štetu. Sad postoji neka vrsta zastoja", naveo je Reljić.
Dodao je da su četiri rizične tačke u Evropi Jermenija, Ukrajina, Moldavija i Zapadni Balkan sa Kosovom.
UN nisu imale preteranu ulogu, ali jesu kredibilitet
Komentarišući to da li uticaj UN kao organizacije slabi, Reljić je naveo da UN nikada nisu imale preteranu ulogu.
"Nisu imale preteranu ulogu, u smislu da rešavaju, ali su imali vrstu kredibiliteta", naveo je gost Sinteze.
Dodao je da nas Evropska unija drži na evropskom putu, ali da nikad nisu pokazali da nas žele u realnom odnosu.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ni od koga se ne taži u Evropi, da se odričeš sebe. Zato UN nemaju više moć jer je nekad bilo jače međunarodno pravo", ukazao je sagovornik.
Državni sekretar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog dr Ivan Bošnjak istakao je da je Generalna skupština UN dobra prilika da podvuče principijalna politika Srbije.
"Dobra je prilika da se na marginama Generalne skupštine UN podvuče principijalna politika Srbije, ali i poštovanje međunarodnog prava i svih ugovora i obaveza koje je Srbija preuzela u odnosu na KiM i BiH", ukazao je on.
Veza Grka i Srba je u XX veku, u vreme Titove Jugoslavije, bila u znaku bratskih veza, ali i složenih državnih odnosa koji su dovodili i do potpunog zahlađenja u prijateljstvu dva naroda. Posle Drugog svetskog rata u Grčkoj je počeo građanski rat, a komunisti koji su izgubili u tom ratu novo utočište pronašli su u SFRJ kao izbeglice. Njihov centar postaje Buljkes, grad nedaleko od Novog Sada u kome stvaraju državu u državi koju je kontrolisala UDBA. U isto vreme oko 20 hiljada grčke dece, čiji roditelji ne žele da budu vaspitana u rojalističkom duhu, odlazi put Jugoslavije i završava u domovima širom SFRJ koja je tada optužena za otmicu grčke dece. Preživeli svedoci, Grci koji i danas žive u Srbiji, njihovi potomci, ali i istoričari koji su pisali o tim događajima, pričaju kako je izgledalo vreme u kome su Kraljevina Grčka i SFRJ vodili propagandni rat. Šta se dogodilo sa grčkom decom i Grcima iz Buljkesa u periodu od 1945. do 1949. tema je dokumentarnog filma "Deca Pireja" koji otkriva turbulentnu istoriju dve zemlje. Pogledajte DEKADE - DECA PIREJA: Grčke izbeglice u Srbiji
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MIHAJLO PUPIN II DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Žena na koju je palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica podlegla je povredama uprkos brzoj intervenciji medicinske ekipe, rečeno je za portal Klix.ba u Hitnoj pomoći u Sarajevu.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Božićni praznici u Srbiji čine čitav niz običaja, od Tucindana i Badnjeg dana, do samog Božića 7. januara. Od rituala i porodičnih okupljanja, preko narodnih verovanja i simbolike hrane, do svetih običaja - praznici su ogledalo naše kulture i identiteta.
Nutricionisti i kuvari navode da zamrznuta hrana ima brojne prednosti u odnosu na svežu, a kako objašnjavaju, te prednosti nisu samo nutritivne, već i praktične.
Parisku deklaraciju u kojoj se detaljno navode "snažne bezbednosne garancije za čvrst i trajan mir" u Ukrajini, između ostalog i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, podržalo je 35 zemalja "Koalicije voljnih", izjavio je danas francuski predsednik Emanuel Makron.
Grenland nije teritorija koja može biti pripojena ili preuzeta nečijom voljom, poručio je premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen dodajući da je podrška evropskih saveznika i NATO od ključnog značaja u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta tog ostrva u sastavu Danske.
Najmanje 24 pripadnika bezbednosnih snaga Venecuele poginula su tokom američke vojne operacije kada je zarobljen predsednik te zemlje Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores, nakon čega su prebačeni u SAD pod optužbama za trgovinu drogom, saopštili su venecuelanski zvaničnici.
Američko ministarstvo pravde revidiralo je optužnicu u kojoj se prethodno tvrdilo da je predsednik Venecuele na čelu narko organizacije Kartel de los Soles, prenosi danas Njujork tajms.
Sjedinjene Američke Države spremne su da podrže multinacionalne snage predvođene Evropom u Ukrajini u slučaju postizanja primirja sa Rusijom, a nacrt mirovnog plana takođe predviđa obaveznu podršku Ukrajini u slučaju novog ruskog napada.
Munjevitim hapšenjem venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, američki predsednik Donald Tramp demonstrirao je globalni domet američke moći i istovremeno razotkrio slabosti ruskog predsednika Vladimira Putina kao saveznika, piše Politiko.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je akcija sprovedena u Venecueli u kojoj je uhapšen predsednik te zemlje Nikolas Maduro, bila "neverovatna" i "briljantna".
Sneg, led i niske temperature pogodili su delove Evrope, izazvavši opasne uslove u saobraćaju, u kojima je u Francuskoj poginulo najmanje pet ljudi, dok je više stotina letova otkazano s aerodroma širom Evrope.
Komentari (0)