Putin: Zapadne zemlje pokušavaju da izvedu obojenu revoluciju u Srbiji
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su ruske obaveštajne službe potvrdile izveštaje da zapadne zemlje pokušavaju da izvedu obojenu revoluciju u Srbij, upozoravajući da oni koji guraju omladinu na ulice žele da srpski narod povo nastrada.
Izvor: FoNet
02.10.2025. 19:11 >> 21:24
Foto: Tanjug/AP/Mikhail Metzel/Sputnik/Kremlin Pool
"Slažem se sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a obaveštajne službe to potvrđuju: neki zapadni centri pokušavaju da organizuju takvu obojenu revoluciju. U ovom slučaju, u Srbiji", rekao je Vladimir Putin na sastanku Diskusionog kluba Valdaj, prenosi Raša tudej.
Prema njegovim rečima, uvek postoje ljudi, a posebno mladi ljudi, koji se ne orijentišu u potpunosti u realnim problemima," u predistoriji tih problema i svim mogućim posledicama do kojih mogu da dovedu nelegitimne forme smene vlasti".
Na teritoriji Rusije više nema sigurnog mesta jer ukrajinsko oružje može dohvatiti sve ruske vojne ciljeve, izjavio je ukrajinski ministar odbrane Andrij Sibiha, prenosi Ukrainska Pravda.
Američki predsednik Donald Tramp ovlastio je Ukrajinu da pokrene napade duboko unutar teritorije Rusije, izjavio je specijalni izaslanik američkog predsednika za Ukrajinu Kit Kelog.
"Do čega je dovela obojena revolucija u Ukrajini svi dobro znaju. Obojena revolucija je, govoreći direktno, nezakonito, neustavno preuzimanje vlasti. Pravilo je da ne dovodi ni do čega dobrog. Uvek je bolje ostati u okvirima osnovnih zakona, u okvirima Ustava", poručio je ruski predsednik odgovarajući na pitanje istoričara Aleksandra Rakovića.
Kako je naveo, uvek je najlakše uticati na mlade ljude.
"Mladi ljudi u Srbiji, čak i oni koji izlaze na ulice, su u suštini patriote, treba voditi dijalog s njima. Čini mi se da predsednik Vučić pokušava to da uradi, ali oni ne treba da zaborave da su pre svega patriote", naveo je Putin.
Takođe je poručio da nikada ne treba da zaborave kroz kakva stradanja je prošao srpski narod, pre, tokom i nakon Prvog i Drugog svetskog rata.
"Oni koji guraju mlade na ulice, žele da srpski narod i dalje strada, iako javno o tome ne govore", upozorio je ruski lider.
Foto: Tanjug/AP/Mikhail Metzel/Sputnik/Kremlin Pool
On se osvrnuo i na poruke u kojima navode da "kada nekog svrgnete sve će biti dobro".
"Niko nikada ne govori kako će da bude dobro i na račun čega. To oni koji provociraju slične stvari nikada ne govore. Obično, sve dovodi do suprotnog rezultata, obrnutog od onog što očekuju oni koji to organizuju", podvukao je Putin.
Poručio je da smatra da, ako se vodi dijalog s mladim ljudima, "ipak se može s njima dogovoriti".
"Oni su pre svega patriote i treba da razumeju šta je bolje za njihovu zemlju - revolucionarne transformacije ili evolucijske promene u kojima će i sami da učestvuju", istakao je Putin.
Ali to je, kako je zaključio, "unutrašnja stvar Srbije, a ne Rusije".
Putin je naveo da sa predsednikom Vučićem ima "sasvim dobar odnos".
Ni Evropa ne veruje u sopstvene gluposti da će Rusija da napadne NATO
Putin je na godišnjem sastanku Međunarodnog diskusionog kluba "Valdaj" u Sočiju izjavio da ni Evropa ne veruje u sopstvene gluposti da će Rusija da napadne NATO.
Razgovori evropskih političara o ratu Rusije protiv EU su besmislice, istakao je Vladimir Putin, dodavši da su evropski političari ili veoma nekompetentni, ako veruju u mogućnost napada Moskve na zemlje NATO, ili namerno lažu svoje građane.
"Da se NATO nije približio granicama Rusije, sukob u Ukrajini je mogao da bude izbegnut", naglasio je Putin i dodao da je odgovornost prvenstveno na Evropi što "požar u Ukrajini još nije zaustavljen".
Oni koji su podsticali i naoružavali Ukrajinu, decenijama je okretali protiv Rusije i Rusa, njima je bilo svejedno i za Moskvu i za interese i Ukrajine i njenog naroda. Ukrajinci su za njih potrošna roba, naglasio je ruski predsednik.
Rezultati takvog avanturističkog pristupa su očigledni, naveo je on i dodao da je saglasan sa američkim predsednikom Donaldom Trampom da je uz neku drugu američku administraciju bilo moguće izbeći sukob u Ukrajini.
"Ako žele da testiraju našu odbrambenu sposobnost - neka probaju. Naša istorija je pokazala da je slabost nedopustiva. Moskva je nikada neće ispoljiti, neka to imaju na umu oni kojima smeta to što Rusija postoji. Odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biće uverljiv, naglasio je Putin.
"Nemačka jača svoju vojsku"
Rusija nikada ne inicira ratni sukob, poručio je Putin, ali je ocenio da je samoobmana opasna stvar i zato Rusija ne bi trebalo da ignoriše šta se dešava.
"Potrebno je pratiti militarizaciju Zapada. Nemačka planira da ponovo učini svoju vojsku najmoćnijom u Evropi", primetio je Putin.
Protivnici Rusije učinili su sve da na međunarodnom planu izoluju Rusiju, koja je postala rekorder po broju uvedenih sankcija, ali protivnici Moskve nisu ostvarili svoje ciljeve, poručio je Putin, prenosi Sputnjik.
Putin navodi da se Rusija ne može istisnuti iz međunarodne zajednice, jer je potrebna svetu. Bez Moskve nema balansa u svetu - ni strateškog, ni ekonomskog, ni kulturnog, naglasio je Putin.
"Neki, ipak, pokušavaju da Moskvi nanesu strateški poraz, ali i najtvrdoglaviji shvataju da je to nemoguće", ocenio je ruski predsednik.
"Zapadne zemlje pretvaraju demokratiju u farsu"
Zapad je, rekao je Putin, smatrao da ima pravo da drugima drži lekcije, a druge zemlje su za male nagrade bile spremne da to podrže.
Zemlje koje su, pak, bile protiv hegemonije SAD, nailazile su na nerazumevanje i pretnje, ukazao je ruski predsednik.
Putin je naglasio da rukovodstva zapadnih zemalja obmanjuju sopstveno stanovništvo, pretvaraju demokratske procedure u farsu, a kao primer je naveo Rumuniju. Neke zemlje pokušavaju da zabrane protivnike koji dobijaju političku podršku, ali zabrane su neefikasne, smatra on.
Putin je naveo i da je palestinsko-izraelski sukob primer toga kako zbog zapadne politike nije moguće rešiti situaciju. Rusija vidi pokušaje američkog predsednika Donalda Trampa da reši taj sukob i upoznaje se sa njegovim inicijativama o Palestini. Čini mi se da se nekakvo svetlo na kraju tunela ipak može pojaviti, rekao je Putin.
On se zahvalio svim državama "svetske većine" koje su se iskreno založile za mirno rešenje sukoba u Ukrajini, između ostalih i Srbiji.
Pored članica BRIKS-a, Šangajske organizacije za saradnju i Severne Koreje, Putin je zahvalio Srbiji, Mađarskoj, Slovačkoj i partnerima iz arapskog sveta, preneo je Sputnjik.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Tokom ove nedelje OFAK-u bi trebalo da bude poslat novi zahtev da se NIS-u produži operativna licenca. Do tada - sve opcije i dalje na stolu. Da li izjave Vladimira Putina o NIS-u predstavljaju politički pritisak na Srbiju? Da li se Srbija nalazi pred kratkoročnim kompromisom ili pred strateškom prekretnicom? Gosti Stava dana: stručnjak za energetiku Velimir Gavrilović i prof. dr Stevica Deđanski analitičar i bivši državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Da li praznično putovanje može da bude povoljno? Šta nude evropske metropole šta naši turistički centri?Koje su destinacije najtraženije i zašto?Za emisiju „Tražim reč“ govore direktor nacionalne asocijacije turističkih agencija Aleksandar Seničić i turistički vodič Tanja Grujin.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li se ekonomskim sankcijama, informacionim i bezbednosnim pretnjama već vodi novi rat velikih i malih država? Da li je zabluda da Srbija može da bude most između Zapada i Istoka? Šta od nas žele Amerika i države Evropske unije, a šta mi očekujemo od njih? Odgovore tražimo od političara i diplomate Goran Svilanovića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici saobraćajne policije Ministarstva unutrašnjih poslova u Surdulici zaustavili su R. D. (75), koji je upravljao vozilom sa 4,38 promila alkohola u organizmu.
Protest pod sloganom "Ili oni ili mi" počeo je oko 11 časova u Novom Pazaru u znak podške studentima i profesorima Državnog univerziteta (DUNP) u tom gradu. Iako je bila planirana dvanaestočasovna blokada grada, protest je okončan oko 19 sati.
Politika je duboko ušla u pravosuđe. To ne može da se spreči ali se može smanjiti, da ne bude štetno. Prema Zakonu o tužiocima i sudijama, niko od nosilaca tih funkcija ne može da se bavi politikom, to je prekršaj koji povlači mogućnost razrešenja, ali toga nema, rekao je advokat Goran Petronijević.
U Tirani su održani protesti protiv albanske vlade zbog korupcije, a demonstranti su bacali molotovljeve koktele na zgradu vlade, zahtevajući ostavku vlade nakon što su tužioci podigli optužnicu protiv zamenice premijera Belinde Baluku zbog korupcije.
Najmanje četiri osobe su povređene, od kojih tri teško, u eksploziji u hemijskom postrojenju u predgrađu francuskog grada Liona, prenose mediji u toj zemlji.
Uspon i propast islandskog bankarskog sektora predstavljaju jedan od najupečatljivijih primera kako mala država, u kratkom vremenskom periodu, može da izgradi finansijski gigant, ali i kako taj gigant može da se uruši gotovo preko noći.
Vrtača (rupa) koja se otvorila na vodenom kanalu u okrugu Šropšir, u zapadnoj Engleskoj, povukla je svu vodu i progutala dva čamca, dok se pojedini nalaze na ivici strme provalije.
Poljoprivrednici koji protestuju u Grčkoj zbog kašnjenja isplata subvencija iz EU, nadoknada koje im država duguje, restrukturiranja duga, nabavke goriva bez poreza i paketa mera za rešavanje teških okolnosti koje su ih zadesile ove godine, nastavili su proteste i četvrtu nedelju uzastopno.
Više od 8.000 dijamanata i 200 bisera, ukupne vrednosti oko 88 miliona evra, ukradeno je tokom pljačke muzeja Luvr u oktobru, otkrivaju novi detalji istrage do kojih je došla televizija BFMTV.
Komentari (0)