Putin: Zapadne zemlje pokušavaju da izvedu obojenu revoluciju u Srbiji
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su ruske obaveštajne službe potvrdile izveštaje da zapadne zemlje pokušavaju da izvedu obojenu revoluciju u Srbij, upozoravajući da oni koji guraju omladinu na ulice žele da srpski narod povo nastrada.
"Slažem se sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a obaveštajne službe to potvrđuju: neki zapadni centri pokušavaju da organizuju takvu obojenu revoluciju. U ovom slučaju, u Srbiji", rekao je Vladimir Putin na sastanku Diskusionog kluba Valdaj, prenosi Raša tudej.
Prema njegovim rečima, uvek postoje ljudi, a posebno mladi ljudi, koji se ne orijentišu u potpunosti u realnim problemima," u predistoriji tih problema i svim mogućim posledicama do kojih mogu da dovedu nelegitimne forme smene vlasti".
Na teritoriji Rusije više nema sigurnog mesta jer ukrajinsko oružje može dohvatiti sve ruske vojne ciljeve, izjavio je ukrajinski ministar odbrane Andrij Sibiha, prenosi Ukrainska Pravda.
Američki predsednik Donald Tramp ovlastio je Ukrajinu da pokrene napade duboko unutar teritorije Rusije, izjavio je specijalni izaslanik američkog predsednika za Ukrajinu Kit Kelog.
"Do čega je dovela obojena revolucija u Ukrajini svi dobro znaju. Obojena revolucija je, govoreći direktno, nezakonito, neustavno preuzimanje vlasti. Pravilo je da ne dovodi ni do čega dobrog. Uvek je bolje ostati u okvirima osnovnih zakona, u okvirima Ustava", poručio je ruski predsednik odgovarajući na pitanje istoričara Aleksandra Rakovića.
Kako je naveo, uvek je najlakše uticati na mlade ljude.
"Mladi ljudi u Srbiji, čak i oni koji izlaze na ulice, su u suštini patriote, treba voditi dijalog s njima. Čini mi se da predsednik Vučić pokušava to da uradi, ali oni ne treba da zaborave da su pre svega patriote", naveo je Putin.
Takođe je poručio da nikada ne treba da zaborave kroz kakva stradanja je prošao srpski narod, pre, tokom i nakon Prvog i Drugog svetskog rata.
"Oni koji guraju mlade na ulice, žele da srpski narod i dalje strada, iako javno o tome ne govore", upozorio je ruski lider.
Foto: Tanjug/AP/Mikhail Metzel/Sputnik/Kremlin Pool
On se osvrnuo i na poruke u kojima navode da "kada nekog svrgnete sve će biti dobro".
"Niko nikada ne govori kako će da bude dobro i na račun čega. To oni koji provociraju slične stvari nikada ne govore. Obično, sve dovodi do suprotnog rezultata, obrnutog od onog što očekuju oni koji to organizuju", podvukao je Putin.
Poručio je da smatra da, ako se vodi dijalog s mladim ljudima, "ipak se može s njima dogovoriti".
"Oni su pre svega patriote i treba da razumeju šta je bolje za njihovu zemlju - revolucionarne transformacije ili evolucijske promene u kojima će i sami da učestvuju", istakao je Putin.
Ali to je, kako je zaključio, "unutrašnja stvar Srbije, a ne Rusije".
Putin je naveo da sa predsednikom Vučićem ima "sasvim dobar odnos".
Ni Evropa ne veruje u sopstvene gluposti da će Rusija da napadne NATO
Putin je na godišnjem sastanku Međunarodnog diskusionog kluba "Valdaj" u Sočiju izjavio da ni Evropa ne veruje u sopstvene gluposti da će Rusija da napadne NATO.
Razgovori evropskih političara o ratu Rusije protiv EU su besmislice, istakao je Vladimir Putin, dodavši da su evropski političari ili veoma nekompetentni, ako veruju u mogućnost napada Moskve na zemlje NATO, ili namerno lažu svoje građane.
"Da se NATO nije približio granicama Rusije, sukob u Ukrajini je mogao da bude izbegnut", naglasio je Putin i dodao da je odgovornost prvenstveno na Evropi što "požar u Ukrajini još nije zaustavljen".
Oni koji su podsticali i naoružavali Ukrajinu, decenijama je okretali protiv Rusije i Rusa, njima je bilo svejedno i za Moskvu i za interese i Ukrajine i njenog naroda. Ukrajinci su za njih potrošna roba, naglasio je ruski predsednik.
Rezultati takvog avanturističkog pristupa su očigledni, naveo je on i dodao da je saglasan sa američkim predsednikom Donaldom Trampom da je uz neku drugu američku administraciju bilo moguće izbeći sukob u Ukrajini.
"Ako žele da testiraju našu odbrambenu sposobnost - neka probaju. Naša istorija je pokazala da je slabost nedopustiva. Moskva je nikada neće ispoljiti, neka to imaju na umu oni kojima smeta to što Rusija postoji. Odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biće uverljiv, naglasio je Putin.
"Nemačka jača svoju vojsku"
Rusija nikada ne inicira ratni sukob, poručio je Putin, ali je ocenio da je samoobmana opasna stvar i zato Rusija ne bi trebalo da ignoriše šta se dešava.
"Potrebno je pratiti militarizaciju Zapada. Nemačka planira da ponovo učini svoju vojsku najmoćnijom u Evropi", primetio je Putin.
Protivnici Rusije učinili su sve da na međunarodnom planu izoluju Rusiju, koja je postala rekorder po broju uvedenih sankcija, ali protivnici Moskve nisu ostvarili svoje ciljeve, poručio je Putin, prenosi Sputnjik.
Putin navodi da se Rusija ne može istisnuti iz međunarodne zajednice, jer je potrebna svetu. Bez Moskve nema balansa u svetu - ni strateškog, ni ekonomskog, ni kulturnog, naglasio je Putin.
"Neki, ipak, pokušavaju da Moskvi nanesu strateški poraz, ali i najtvrdoglaviji shvataju da je to nemoguće", ocenio je ruski predsednik.
"Zapadne zemlje pretvaraju demokratiju u farsu"
Zapad je, rekao je Putin, smatrao da ima pravo da drugima drži lekcije, a druge zemlje su za male nagrade bile spremne da to podrže.
Zemlje koje su, pak, bile protiv hegemonije SAD, nailazile su na nerazumevanje i pretnje, ukazao je ruski predsednik.
Putin je naglasio da rukovodstva zapadnih zemalja obmanjuju sopstveno stanovništvo, pretvaraju demokratske procedure u farsu, a kao primer je naveo Rumuniju. Neke zemlje pokušavaju da zabrane protivnike koji dobijaju političku podršku, ali zabrane su neefikasne, smatra on.
Putin je naveo i da je palestinsko-izraelski sukob primer toga kako zbog zapadne politike nije moguće rešiti situaciju. Rusija vidi pokušaje američkog predsednika Donalda Trampa da reši taj sukob i upoznaje se sa njegovim inicijativama o Palestini. Čini mi se da se nekakvo svetlo na kraju tunela ipak može pojaviti, rekao je Putin.
On se zahvalio svim državama "svetske većine" koje su se iskreno založile za mirno rešenje sukoba u Ukrajini, između ostalih i Srbiji.
Pored članica BRIKS-a, Šangajske organizacije za saradnju i Severne Koreje, Putin je zahvalio Srbiji, Mađarskoj, Slovačkoj i partnerima iz arapskog sveta, preneo je Sputnjik.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Članice Evropske unije odobrile su 19. paket sankcija protiv Rusije, koji između ostaloga uključuje zabranu uvoza ruskog tečnog gasa na evropsko tržište od 1. januara 2027, godinu dana ranije nego što je prvotno bilo planirano, saopštilo je dansko predsedništvo.
Bela kuća demantovala je navode Volstrit džurnala da su SAD ukinule ključno ograničenje na upotrebu određenih raketa dugog dometa koje su Ukrajini obezbedili zapadni saveznici, omogućavajući Kijevu da intenzivira napade na mete u Rusiji.
Većina Amerikanaca, uključujući 80 odsto demokrata i 41 odsto republikanaca, smatra da Sjedinjene Amerčke Države treba da priznaju palestinsku državu, što pokazuje da se protivljenje američkog predsednika Donalda Trampa toj odluci kosi sa mišljenjem javnosti, pokazalo je istraživanje.
Vrata Luvra od srede su opet otvorena za posetioce, nakon pljačke koja se dogodila u nedelju, kada su četiri provalnika ukrala osam dragocenosti, pričinivši štetu procenjenu na 88 miliona evra. Heraldičar Dragomir Acović rekao je da je reč o istorijskoj krađi i teško nadoknadivoj šteti za Francusku.
Direktorka muzeja Luvr Lorens de Kar istakla je, nakon pljačke kraljevskih dragocenosti iz ovog najposećenijeg svetskog muzeja, da se desio "strašan propust" u bezbednosnim merama i navela da je ponudila ostavku, ali da je odbijena.
Više od trećine roditelja u Velikoj Britaniji strahuje da njihova deca nikada neće moći da se penzionišu, pokazala su najnovija istraživanja firme za finansijsko savetovanje "St James's Place".
Najmanje 40 migranata iz zemalja podsaharske Afrike poginulo je nakon što se njihov čamac prevrnuo i potonuo kod obale Tunisa, u jednoj od najsmrtonosnijih pomorskih tragedija u regionu ove godine, izjavio je neimenovani zvaničnik.
Španska policija uhapsila je sedam osoba osumnjičenih da su za dva meseca ukrali više od 1.110 stolica iz restorana i barova u Madridu i obližnjem gradu Talavera de la Reina.
Veštačka inteligencija i roboti će zameniti sve poslove, a rad će za ljude biti stvar izbora, objavio je američki preduzetnik i najbogatiji čovek sveta Ilon Mask na svojoj društvenoj mreži Iks.
Komentari (0)