Iako se od povratka Donalda Trampa u Belu Kuću u januaru neprestano spekulisalo o završetku sukoba u Ukrajini, do toga još nije došlo. Mnogi svetski mediji i danas citiraju Trampove reči iz prošlogodišnje izborne kampanje da će "rešiti sukob za 24 sata".
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Uprkos tome što je Tramp takvo obećanje dao u najboljoj nameri, ispostavilo se da su i Kijev i Moskva jednostavno toliko suprotstavljeni u svojim stavovima, te očekivanjima za i nakon postignutog mirovnog sporazuma, da ne samo Tramp, već i nekoliko puta ponovljena spremnost Kine, kao i zemalja Bliskog Istoka da posreduju u okončanju sukoba, nisu dali rezultate.
Tramp je pokušao da dve strane strane sednu za isti sto i tokom samita na Aljasci početkom avgusta, ali ni to nije donelo značajnije pomake.
Odbrojavanje do "smaka sveta"
Evidentno je i da od početka sukoba - to jest agresije, kako je zvanični Kijev naziva - i američki, i evropski, i ostali svetski mediji najvećim delom učestvuju u "snazacionalzimu" kakav nije viđen još od vremena Hladnog rata.
Kremlj je jedno vreme i sam igrao na ovu kartu, naročtio preko različitih društvenih mreža, te izjava nekih nižih funkcionera, poput nekadašnjeg premijera i predsednika Dmitrija Medvedeva, koji, malo-malo na svojim nalozima najavljuje "nuklearnu odmazdu Rusije" prema NATO članicama i celokupnom Zapadu.
Ovakve objave se onda "dočekuju" u zapadnim medijima kao "dokaz" da "zli Putin" želi da uništi svet, ali one imaju i drugu namenu - dizanje morala građanima unutar Rusije, koji nakon gotovo četiri godine sukoba više nisu u potpunosti uvereni da planeri u Kremlju imaju mnogo preostalih opcija.
Ovo je postalo naročito evidentno nakon nekoliko uspešnih napada ukrajinskih dronova na fabrike, postrojenja i rafinerije duboko unutar teritorije same Rusije. Neki podaci iz Kijeva čak navode i da je čak dve trećine velikih ruskih rafinerija i skladišta nafte - oko dvadesetak od njih trideset - bilo do sada ili pogođeno u napadima dronovima, ili je trajno onesposobljeno.
Biznismen i nekadašnji vlasnik BK televizije Bogoljub Karić tvrdi da njegove ideje ne ostaju bez odjeka, jer, kako kaže, lično piše predsednicima Donaldu Trampu i Vladimiru Putinu, te ističe da mu nijedan predlog do sada nije odbijen.
Pad podrške krajnjoj desnici u nizu evropskih zemalja je samo privid. Problem sa ekstremnom desnicom je što za njih glasaju apstinenti, ljudi koji ne učestvuju u političkom životu ili su razočarani u politički sistem, izjavio je za Sintezu programski direktor Novog Trećeg puta Dimitrije Milić.
Danske vlasti su proteklog vikenda ograničile delove svog vazdušnog prostora, te zabranile bilo kakve letove blizu bezbednosnih instalacija u zemlji, nakon što su blizu osetljivih lokacija i aerodroma detektovane nepoznate letelice, za koje se veruje da su dronovi.
Ovakve tvrdnje, naravno, Kremlj ili u potpunosti odbacuje, ili umanjuje, ali je nakon brojnih izveštaja iz same zemlje o dugim kolonama ispred benzinskih pumpi, jasno da je proizvodnja nafte i benzina u najmanju ruku smanjena. Jedan od većih ovakvih napada dogodio se krajem septembra, kada je pogođena rafinerija "Neftekhim Salavat", veliko naftno i petro-hemijsko postrojenje u republici Baškortostanu (Baškiriji), blizu granice sa Kazahstanom. Zbog ovoga mnogi američki i evropski bezbednosni stručnjaci postavljaju pitanje - može li Kijev da gađa i pogodi i sam Kremj?
Odgovor je i da, i - ne. Iako se još od trenutka kada je Ukrajina dobila američki napredni sistem raketa 'ATACMS' (https://www.lockheedmartin.com/en-us/products/army-tactical-missile-system.html) spekulisalo da će strateški ciljevi unutar Rusije biti sledeći, to se nije u potpunosti ostvarilo. I novi, domaće razvijen ukrajiski sistem balističkih raketa "FP-5 Flamingo", ima u praksi domet između 2.400 i 2.800 kilometara, što je i više nego dovoljno da "dobaci" do Moskve i Kremlja.
Takođe, u nekoliko navrata su ukrajinski dronovi bili obarani praktično u predgrađima same Moskve, što je dokaz da tehnologija i resursi nisu ključni već - politička volja, ali ne Kijeva i predsednika Zelenskog. Od početka sukoba jasno je da i Brisel i Vašington žele da u najvećem on ostane u granicama Ukrajine (i Rusije), te da se po svaku cenu on ne proširi dalje na druge susede Rusije, koji su članice EU. Pored Poljske, ovo naročito važi za Finsku, Estoniju, Letoniju i Litvaniju, to jest Baltičke zemlje u kojima je uticaj Rusije i danas veoma veliki, i to ne samo politički, već i ekonomski. Rusija je nekoliko puta ponovila i da će svim sredstvima štititi svoju enklavu Kaljiningrad, koja se nalazi na samom ulazu u Baltičko more.
Zbog svega ovoga, najave koje poslednjih desetak dana stižu iz Vašingtona, da će administracija Donalda Trampa i Pentagon logistički i obaveštajno pomoći Kijevu za precizne strateške napade unutar ruske teritorije (eng. PST-A, Precision Strike for Tactical advancement) se među svetskim stručnjacima i diplomatama pre svega ocenjuju kao "poslednji poziv" Vladimiru Putinu da sedne za pregovarački sto.
Ove rakete koriste jedinstveni "TERCOM/DSMAC" sistem za prepoznavanja terena i digitalnog navođenja do mete, što umnogome poboljšava njihovu preciznost. Neke od varijanti i konfiguracija (poput Block IV/TATCOM) omogućavaju i biranje meta u toku leta, te promenu prioriteta u zavisnosti od situacije.
Takođe, same bojeve glave su modularne, te mogu biti "JM-EWS" za uništavanje utvrđenja, "Block V" sa eksplozivom velike snage, sve do "W-80" nuklearnog oružja. Ovaj raketni sistem je, između ostalog, korišćen još za vreme prve Peščane oluje, rata u Iraku 1991, u ratu u Iraku protiv snaga Sadama Huseina 2003, u Libiji 2017, te u Jemenu 2009. i 2016.
"Slanje Tomahawka Kijevu crvena linija za Moskvu"
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je već upozorio da bi "slanje Tomahawk sistema Kijevu bila crvena linija za Moskvu" - ipak, u prošlosti je i sam Putin navodio da su "crvene linije" i slanje "ATACMS" sistema, i stranog oružja Kijevu, i napadi unutar ruske teritorije.
Da li će se sada nešto promeniti, ili će Vašington i Brisel, te na prvom mestu sam Tramp, uspeti da dovedu do nekakvog mira ili barem prekida vatre, verovatno će se znati u narednih dva ili tri meseca.
Kako na Srbiju utiču velike političke promene u susednim zemljama i da li ćemo na izbore za godinu dana ili već do ovog leta? Ko kroji novu bezbednosnu mapu mapu Evrope i sveta i da li Beograd može da zadrži vojnu neutralnost? Odgovore tražimo od sociologa i novinara, profesora Slobodana Reljića.
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
23:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Motociklista (47) iz Sente preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine nakon saobraćajne nesreće u Adi, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Kikinda.
Cena evrodizela u Srbiji biće viša za dva dinara i iznosiće 219 dinara po litru u narednih sedam dana, dok će cena benzina ostati nepromenjena na 191 dinar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Uprava policije Crne Gore saopštila je da je krivično procesuirala E. K. iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je sa prozora kuće pucao u pravcu tri učenice Osnovne škole "Dušan Korać" u tom gradu.
Državljanin Crne Gore B. S. (37) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Pavle Mirović (19), koji se takmiči u regularnoj konkurenciji sa dijagnozom autizma, istrčao je Beogradski polumaraton održan u subotu, za jedan sat, 59 minuta i 45 sekundi (1:59:45), čime je oborio lični rekord. Njegova majka Dragana Mirović govorila je za Newsmax Balkans o Pavlovom uspehu.
Američki predsednik Donald Tramp naredio je mornarici u Perzijskom zaljevu da otvori vatru na iranske čamce koji postavljaju mine u Ormuskom moreuzu, vitalnoj arteriji kroz koju prolazi gotovo 20 posto svetske nafte.
Španski lanac restorana "Mafija sedi za stolom" prinuđen je da promeni ime nakon 25 godina zbog pravnog spora koji su pokrenule italijanske vlasti, prenosi danas Mesađero.
Zastoj u pregovorima između SAD i Irana mogao bi dugoročno uticati na globalnu energetsku bezbednost, posebno kroz kontrolu Ormuski moreuz, za Newsmax Balkans ocenjuje stručnjakinja za Bliski istok Alisa Pavia.
U austrijskim pokrajinama Štajerskoj i Koruškoj u toku je gašenje šumskih požara koji su zahvatili više od 110 hektara, u kome učestvuje oko 400 vatrogasaca, kao i tri helikoptera, saopštili su austrijski vatrogasci.
Predsednik Fidesa i aktuelni premijer Mađarske Viktor Orban saopštio je da neće biti deo novog saziva mađarskog parlamenta jer je, kako je rekao, potrebniji u procesu organizacije stranke i da vraća mandat.
Predsednik Tramp je otkazao putovanje svojih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera u Islamabada zbog iranskog stava u mirovnim pregovorima, rekao je on za Axios.
U Iranu je pogubljen E. K. koji je optužen da je radio za izraelsku obaveštajnu službu, tokom protesta koji su bili održani širom zemlje početkom ove godine, saopštile su vlasti.
Produženo je primirje između Izraela i Hezbolaha za još tri sedmice, nakon intenzivnih diplomatskih razgovora u Beloj kući. Sporazum je postignut uz posredovanje SAD, a obe strane su se obavezale na striktno poštovanje prekida vatre kako bi se sprečilo dalje krvoproliće na Bliskom istoku.
Holandske vlasti uhapsile su četvoro osumnjičenih u gradu Lohem, u centralnom delu te zemlje, nakon što je u pošiljci kućnih potrepština iz Kurasaa otkriveno 365 kilograma kokaina, saopštilo je Javno tužilaštvo (OM).
Komentari (0)