Iako se od povratka Donalda Trampa u Belu Kuću u januaru neprestano spekulisalo o završetku sukoba u Ukrajini, do toga još nije došlo. Mnogi svetski mediji i danas citiraju Trampove reči iz prošlogodišnje izborne kampanje da će "rešiti sukob za 24 sata".
Uprkos tome što je Tramp takvo obećanje dao u najboljoj nameri, ispostavilo se da su i Kijev i Moskva jednostavno toliko suprotstavljeni u svojim stavovima, te očekivanjima za i nakon postignutog mirovnog sporazuma, da ne samo Tramp, već i nekoliko puta ponovljena spremnost Kine, kao i zemalja Bliskog Istoka da posreduju u okončanju sukoba, nisu dali rezultate.
Tramp je pokušao da dve strane strane sednu za isti sto i tokom samita na Aljasci početkom avgusta, ali ni to nije donelo značajnije pomake.
Odbrojavanje do "smaka sveta"
Evidentno je i da od početka sukoba - to jest agresije, kako je zvanični Kijev naziva - i američki, i evropski, i ostali svetski mediji najvećim delom učestvuju u "snazacionalzimu" kakav nije viđen još od vremena Hladnog rata.
Kremlj je jedno vreme i sam igrao na ovu kartu, naročtio preko različitih društvenih mreža, te izjava nekih nižih funkcionera, poput nekadašnjeg premijera i predsednika Dmitrija Medvedeva, koji, malo-malo na svojim nalozima najavljuje "nuklearnu odmazdu Rusije" prema NATO članicama i celokupnom Zapadu.
Ovakve objave se onda "dočekuju" u zapadnim medijima kao "dokaz" da "zli Putin" želi da uništi svet, ali one imaju i drugu namenu - dizanje morala građanima unutar Rusije, koji nakon gotovo četiri godine sukoba više nisu u potpunosti uvereni da planeri u Kremlju imaju mnogo preostalih opcija.
Ovo je postalo naročito evidentno nakon nekoliko uspešnih napada ukrajinskih dronova na fabrike, postrojenja i rafinerije duboko unutar teritorije same Rusije. Neki podaci iz Kijeva čak navode i da je čak dve trećine velikih ruskih rafinerija i skladišta nafte - oko dvadesetak od njih trideset - bilo do sada ili pogođeno u napadima dronovima, ili je trajno onesposobljeno.
Biznismen i nekadašnji vlasnik BK televizije Bogoljub Karić tvrdi da njegove ideje ne ostaju bez odjeka, jer, kako kaže, lično piše predsednicima Donaldu Trampu i Vladimiru Putinu, te ističe da mu nijedan predlog do sada nije odbijen.
Pad podrške krajnjoj desnici u nizu evropskih zemalja je samo privid. Problem sa ekstremnom desnicom je što za njih glasaju apstinenti, ljudi koji ne učestvuju u političkom životu ili su razočarani u politički sistem, izjavio je za Sintezu programski direktor Novog Trećeg puta Dimitrije Milić.
Danske vlasti su proteklog vikenda ograničile delove svog vazdušnog prostora, te zabranile bilo kakve letove blizu bezbednosnih instalacija u zemlji, nakon što su blizu osetljivih lokacija i aerodroma detektovane nepoznate letelice, za koje se veruje da su dronovi.
Ovakve tvrdnje, naravno, Kremlj ili u potpunosti odbacuje, ili umanjuje, ali je nakon brojnih izveštaja iz same zemlje o dugim kolonama ispred benzinskih pumpi, jasno da je proizvodnja nafte i benzina u najmanju ruku smanjena. Jedan od većih ovakvih napada dogodio se krajem septembra, kada je pogođena rafinerija "Neftekhim Salavat", veliko naftno i petro-hemijsko postrojenje u republici Baškortostanu (Baškiriji), blizu granice sa Kazahstanom. Zbog ovoga mnogi američki i evropski bezbednosni stručnjaci postavljaju pitanje - može li Kijev da gađa i pogodi i sam Kremj?
Odgovor je i da, i - ne. Iako se još od trenutka kada je Ukrajina dobila američki napredni sistem raketa 'ATACMS' (https://www.lockheedmartin.com/en-us/products/army-tactical-missile-system.html) spekulisalo da će strateški ciljevi unutar Rusije biti sledeći, to se nije u potpunosti ostvarilo. I novi, domaće razvijen ukrajiski sistem balističkih raketa "FP-5 Flamingo", ima u praksi domet između 2.400 i 2.800 kilometara, što je i više nego dovoljno da "dobaci" do Moskve i Kremlja.
Takođe, u nekoliko navrata su ukrajinski dronovi bili obarani praktično u predgrađima same Moskve, što je dokaz da tehnologija i resursi nisu ključni već - politička volja, ali ne Kijeva i predsednika Zelenskog. Od početka sukoba jasno je da i Brisel i Vašington žele da u najvećem on ostane u granicama Ukrajine (i Rusije), te da se po svaku cenu on ne proširi dalje na druge susede Rusije, koji su članice EU. Pored Poljske, ovo naročito važi za Finsku, Estoniju, Letoniju i Litvaniju, to jest Baltičke zemlje u kojima je uticaj Rusije i danas veoma veliki, i to ne samo politički, već i ekonomski. Rusija je nekoliko puta ponovila i da će svim sredstvima štititi svoju enklavu Kaljiningrad, koja se nalazi na samom ulazu u Baltičko more.
Zbog svega ovoga, najave koje poslednjih desetak dana stižu iz Vašingtona, da će administracija Donalda Trampa i Pentagon logistički i obaveštajno pomoći Kijevu za precizne strateške napade unutar ruske teritorije (eng. PST-A, Precision Strike for Tactical advancement) se među svetskim stručnjacima i diplomatama pre svega ocenjuju kao "poslednji poziv" Vladimiru Putinu da sedne za pregovarački sto.
Ove rakete koriste jedinstveni "TERCOM/DSMAC" sistem za prepoznavanja terena i digitalnog navođenja do mete, što umnogome poboljšava njihovu preciznost. Neke od varijanti i konfiguracija (poput Block IV/TATCOM) omogućavaju i biranje meta u toku leta, te promenu prioriteta u zavisnosti od situacije.
Takođe, same bojeve glave su modularne, te mogu biti "JM-EWS" za uništavanje utvrđenja, "Block V" sa eksplozivom velike snage, sve do "W-80" nuklearnog oružja. Ovaj raketni sistem je, između ostalog, korišćen još za vreme prve Peščane oluje, rata u Iraku 1991, u ratu u Iraku protiv snaga Sadama Huseina 2003, u Libiji 2017, te u Jemenu 2009. i 2016.
"Slanje Tomahawka Kijevu crvena linija za Moskvu"
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je već upozorio da bi "slanje Tomahawk sistema Kijevu bila crvena linija za Moskvu" - ipak, u prošlosti je i sam Putin navodio da su "crvene linije" i slanje "ATACMS" sistema, i stranog oružja Kijevu, i napadi unutar ruske teritorije.
Da li će se sada nešto promeniti, ili će Vašington i Brisel, te na prvom mestu sam Tramp, uspeti da dovedu do nekakvog mira ili barem prekida vatre, verovatno će se znati u narednih dva ili tri meseca.
Šta će biti sa mirom u Ukrajini nakon propalog pokušaja razgovora Putina i Trampa u Budimpešti? Zašto Turci grade fabriku municije na Kosovu i Metohiji? Kakve sankcije uvodi Velika Britanija protiv krijumčara migranata na Balkanu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-KRALJ MILAN ( R )
Tajni sporazumi, izgnanstvo i abdikacija koja je promenila Srbiju. Bio je prvi kralj moderne Srbije – voljen, omražen, ali nikada zaboravljen. Ovog četvrtka otkrivamo skrivene strane života kralja Milana Obrenovića. Istina koju istorija nije želela da čujete.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko znamo o progamu Američke privredne komore - AmChamps i koliko je on važan za formiranje mladih lidera i privredu u Srbiji? Po čemu je AmChamps drugačiji od drugih edukativnih programa u Srbiji? Šta studentima donosi rad sa mentorima? Za emisiju “Tražim reč” govore: član pobedničkog para ovogodišnje generacije AmChamps programa, studentkinja Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu Jana Živković, članica pobedničkog para AmChamps programa 2023. Đurđina Zdravković, menadžer za komunikacije Američke privredne komore u Srbiji Nikola Popov i menadžerka za članstvo i finansije Američke privredne komore u Srbiji i rukovodilac AmChamps programa Tina Kostić.
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Ovo je užasan teroristički napad na druga lica i tuđu imovinu, koji je izvršio Vladan A. rođen 1955. godine, izazvavši opštu opasnost, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj konferenciji za medije.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je da je, u saradnji sa Eurodžastom i Europolom, uhapšeno sedam osoba u Beogradu, tri u inostranstvu i tri u Šapcu, za koje se sumnja da su pripadnici kriminalne grupe "Vračarci" i grupe koja tesno sarađuje sa njima.
Na snimku koji je prikazan tokom konferencije za medije predsednika Srbije Aleksandra Vučića vidi se kako je došlo do ranjavanja aktiviste Milana Bogdanovića i paljenja šatora na platou ispred Skupštine Srbije.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da prekida trgovinske pregovore sa Kanadom, navodeći kao razlog negativnu televizijsku reklamu o carinama koja je nedavno emitovana u kanadskoj provinciji Ontario.
Policija u Gani spasila je 57 Nigerijaca koji su bili žrtve trgovine ljudima u ovoj zapadnoafričkoj zemlji i uhapsila pet osoba osumnjičenih da upravljaju mrežom sajber-kriminala i trgovine ljudima, saopštili su zvaničnici.
Glavno pitanje u francuskoj javnosti je ko će biti naslednik francuskog predsednika Emanuela Makrona. Francusku očekuju velike reforme, a ne bi me čudilo ni da se naredne godine desi neka parlamentarna kriza, rekao je za Newsmax Balkans istoričar sa Instituta za evropske studije Petar Ćurčić.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp sastaće se sa predsednikom Kine Si Đinpingom u sledeći četvrtak u okviru putovanja po Aziji, saopštila je Bela kuća.
Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Evropsku uniju (EU) da želi da nametne "marionetsku" vladu Mađarskoj, a izbore predviđene u toj zemlji u narednoj godini predstavio je kao izbor između mira i rata da bi se "ginulo za Ukrajinu".
Metropolitanska policija u Londonu pokrenuće pilot program u kojem će koristiti daljinske dronove sa krovova zgrada da brže i efikasnije odgovori na hitne pozive.
Komentari (0)