Zelenski liderima EU: Ako sledimo Plan pobede, rat možemo okončati sledeće godine
Foto: Tanjug/AP/Geert Vanden Wijngaert
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predstavio je Plan pobede na samitu Evropske unije u Briselu.
Izvor: Tanjug
17.10.2024. 13:47
Kako je preneo Ukrinform, Zelenski je detaljno izneo pet tačaka ukrajisnkog mirovnog Plana pobede, koji je juče izneo pred Vrhovnom Radom.
Plan pobede obuhvata pet tačaka: prva je geopolitička, druga i treća su vojne, četvrta ekonomska i peta bezbednosna. Prve četiri tačke odnose na ratno vreme, dok se poslednja odnosi na vreme nakon završetka rata, "kako bi se sprečila druga invazija".
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predstavio je u parlamentu te zemlje takozvani mirovni plan pobede u pet tačaka i tri aneksa koji će pomoći, kako je rekao, da se dobije rat sa Rusijom, koji počeo u februaru 2022. godine.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je na "sve jači savez" između Rusije i Severne Koreje, navodeći da to zahteva snažan odgovor Ukrajine i njenih međunarodnih partnera.
Zelenski je poručio da, ukoliko se on bude sledio, rat u Ukrajini može da bude okončan sledeće godine.
"Kako možemo učiniti Rusiju spremnom za pravu diplomatiju i primorati je da prihvati pravedan mir? To je pravo pitanje. To je ono na šta plan pobede daje odgovor", rekao je Zelenski obraćajući se liderima EU na početku samita Evropskog saveta.
Ocenio je da je Plan pobede "most do uspešnog drugog mirovnog samita". "Možete pomoći da ovo postane stvarnost. I to će zaštititi ne samo Ukrajinu, već i baltičke države, nordijske zemlje, Poljsku, Balkan i druge regione, kao i druge partnere", rekao je Zelenski.
"Vaše jedinstvo je oružje, koje znači sigurnost"
Lidere EU pozvao je da zajedno rade na tome da zaustave rat u Ukrajini i osiguraju uslove za mir. "Vaše jedinstvo je oružje, i to je oružje koje za sve nas znači jednu stvar: sigurnost", poručio je Zelenski.
Istovremeno je izneo tvrdnje da ruski predsednik Vladimir Putin "da se sprema da intenzivira rat, a ne da ga okonča" i da ima podršku Severne Koreje i Irana, kao i da Kijev "dobija signale da Kina i dalje aktivno pomaže Rusiji u produžavanju rata".
Dodao je da je cilj njegovog plana da ojača ne samo Ukrajinu, već i evroatlantsku zajednicu. "Ako krenemo sada i sledimo plan pobede, ovaj rat možemo završiti najkasnije sledeće godine", naveo je Zelenski.
Envato
Govoreći o pet tačaka iz kojih se sastoji plan, ocenio je da bi odlučujuće bilo da Ukrajina dobije poziv da se pridruži NATO. Istakao je i da se mora nastaviti pritisak na Rusiju na bojnom polju i pozvao da se "vrati rat u Rusiju kako bi Rusi mogli a osete kakav je rat i počeli da mrze Putina zbog toga".
"Predlažemo da se na ukrajinsku zemlju postavi paket odvraćanja koji bi ili primorao Rusiju da učestvuje u stvarnim mirovnim pregovorima ili omogućio uništavanje njihovih vojnih ciljeva. To je pristup miru kroz snagu. Reč je o odgovarajućem raketnom paketu", naveo je Zelenski.
Dodao je da Ukrajina predlaže ključnim partnerima, EU, SAD i zajedničkim globalnim partnerima da se postigne poseban sporazum o zaštiti kritičnih resursa Ukrajine, zajedničkim investicijama i usmeravanju relevantnog ekonomskog potencijala za zajednički rast.
"Ovaj sporazum mora da uključi jake sankcije protiv Rusije"
"Ovaj sporazum mora da uključi sankcije dovoljno jake da nas Rusija ne može nadigrati", naglasio je on.
Zelenski je naveo i da će, nakon rata, Ukrajina imati stotine hiljada opremljenih vojnika sa savremenim borbenim iskustvom i predložio da ukrajinske snage podrže druge snage tako što će neke američke kontingente zameniti svojim vojnicima, posebno u Evropi.
"Ukrajina je spremna za pravu diplomatiju, ali za nju moramo biti jaki. Nasilno nametnuto primirje umesto poštenog mira nikada nije pružalo sigurnost", rekao je Zelenski i ocenio da su "ujedinjeni pritisak na Rusiju i jačanje Ukrajine" ključni za okončanje ovog rata "na način koji će sprečiti Rusiju da ga ponovo započne".
Foto: Tanjug/AP/Geert Vanden Wijngaert
Zatražio je i da se ne ublažavaju sankcije Rusiji i pozvao lidere EU da što pre obezbede Ukrajini podršku od 35 milijardi evra.
"Vaša politička odluka da Ukrajini dodelite 35 milijardi evra u okviru rezolucije G7 u vezi sa 50 milijardi dolara od zamrznute ruske imovine je izuzetno važna i treba je sprovesti što je pre moguće. Rusija mora da plati nastalu štetu. Zajedno moramo da približimo mir", rekao je Zelenski.
Savet EU je 9. oktobra pristao da Ukrajini pruži pomoć u iznosu od 35 milijardi evra, kao i novi mehanizam koji će pomoći Ukrajini da otplaćuje kredite u iznosu do 45 milijardi evra..
Kako je Crna Gora proslavila dve decenije od obnove nezavisnosti? Živi li Crna Gora evropski san ili robuje starim podelama? Crna Gora ni nakon 20 godina nema sređen birački spisak. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova poručuju da su utvrdili brojne nepravilnosti upoređujući podatke sa popisa stanovništva i biračkog spiska. Poznavaoci prilika u ovoj oblasti vide brojne sporne odredbe u predloženom novom zakonskom rešenju. Crnogorske inspekcije pojačale su nadzor u svim opštinama uoči špica letnje turističke sezone. Koliko država godišnje gubi novca zbog sive ekonomije, šta sve inspektori pronalaze na terenu i kakav je epilog brojnih slučajeva u toj oblasti? Ovo su u Stavu regiona bila neka od pitanja za ministra u Vladi Crne Gore i koordinatora svih inspekcija Milutina Butorovića.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Da li je ostavka Kristijana Šmita rezultat pritiska Vašingtona? Šta Republika Srpska očekuje od oktobarskih opštih izbora? Ko danas zaista ima poslednju reč u Bosni i Hercegovini - domaći lideri ili strane sile? Gost „Stava nedelje“ je ambasador Bosne i Hercegovine u Republici Srbiji, Aleksandar Vranješ.
specijal
19:30
STAV DANA (R)
Što bi rekli u žargonu dan D - ističe rok, koji je dao Američko ministarstvo finansija za odobrenje prodaje ruskog većinskog dela NIS-a mađarskom MOL-u za pregovore o kupovini NIS-a. Do konačnog odgovora analiziramo moguće scenarije. Gde smo danas posle gotovo punih godinu dana i da li je danas sudbina našeg giganta neizvesnija nego ikad? Gosti Stava dana - Prof.dr Slobodan Aćimović u ekonomista i finansijski analitičar Vladan Pavlović.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Tokom sezone prehlada i gripa mnogi posebnu pažnju posvećuju jačanju imuniteta, a jedan od važnih minerala za pravilno funkcionisanje organizma je cink. Osim što doprinosi jačanju imunološkog sistema, cink ima važnu ulogu i u brojnim drugim procesima u telu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, govoreći o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora, rekao za Radio-televiziju Srbije da će oni biti održani u periodu od septembra do novembra.
Forenzičar Časlav Ristić izjavio je da je u slučaju pronalaska tela u buretu kod Inđije najvažnije pravilno sproveden uviđaj i prikupljanje tragova, ističući da DNK analiza danas sa "stopostotnom sigurnošću" može utvrditi identitet žrtve.
Studenti u blokadi visokoškolskih ustanova u Beogradu organizuju protest pod sloganom "Ti i ja, Slavija, jer studenti pobeđuju", koji će na Trgu Slavija trajati od 18 do 20 časova.
Pripadnici UKP, forenzičari, inspektori iz Odeljenja za tehniku u prisustvu nadležnog tužioca iz VJT u Beogradu nastavili su sa uviđajem i pretresom u restoranu 27 na Senjaku u cilju otkrivanja novih materijalnih dokaza i rasvetljavanja svih okolnosti teškog ubistva Aleksandra Nešovića Baje.
Organizatori Global Sumud flotile saopštili su da su oslobođeni aktivisti, koji su presretnuti u međunarodnim vodama i pritvoreni od strane izraelskih snaga, prijavili desetine slučajeva seksualnog nasilja, uključujući silovanje.
Hiljade ljudi izašle su na protest u Madridu na kom su pozvali španskog premijera Pedra Sančeza da podnese ostavku nakon niza korupcionaških skandala povezanih sa njegovom vladom.
Američki Pentagon objavio je novu seriju deklasifikovanih dokumenata i video snimaka o neidentifikovanim fenomenima i letelicama (UAP), a najveću pažnju izazvali su slučajevi registrovani iznad okeana i priobalnih zona.
Portparol Ministarstva odbrane Irana, brigadni general Reza Talaei-Nik, izjavio je da je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp "zaglavljen u močvari neizazvanog agresorskog rata protiv Irana".
Za ruskim šahistom i opozicionim aktivistom Garijem Kasparovim raspisana je međunarodna poternica na osnovu optužbi za opravdavanje terorizma i kršenje ruskog zakona o stranim agentima.
Meteorolozi u Velikoj Britaniji najavljuju temperature do 33 stepena ovog vikenda, što bi moglo da bude najtopliji maj do sada, uz upozorenja na povećan rizik od požara i opasnosti na vodi.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je liderima EU da je nemački predlog o pridruženom članstvu nepravedan, jer bi Ukrajinu ostavio bez prava glasa u Uniji.
Više od 44.000 ljudi evakuisano je iz nekoliko gradova u južnoj Kaliforniji zbog opasnosti od moguće eksplozije rezervoara sa toksičnom hemikalijom u vazduhoplovnom postrojenju u okrugu Orindž.
Savet EU odobrio je treći paket pomoći Albaniji od 21 miliona evra u okviru Evropskog mirovnog instrumenta, čime ukupna podrška toj zemlji dostiže 49 miliona evra, sa ciljem jačanja odbrambenih kapaciteta.
Komentari (0)