Tramp razmatra slanje raketa "tomahavk" Ukrajini: Prelazak crvene linije za Kremlj i rizik od eskalacije sukoba
Američki predsednik Donald Tramp ponovo je u centru pažnje međunarodne javnosti. Sada zbog izjave da razmatra mogućnost slanja američkih krstarećih raketa "tomahavk" Ukrajini. To bi bio najozbiljniji korak u američkoj vojnoj podršci od početka rata.
Ova Trampova izjava poslednjih nekoliko dana izazvala je snažan odjek i u Vašingtonu i u evropskim prestonicama.
Predsednik je rekao da razmatra isporuku "tomahavk" raketa Ukrajini, što bi, ukoliko se zaista dogodi, predstavljalo najznačajniji pomak u američkoj vojnoj pomoći još od početka rata.
Američka savezna vlada već pune dve nedelje ne radi. Takozvani "shutdown" mogao bi da bude najduži u istoriji Sjedinjenih Država. Više hiljada zaposlenih već je dobilo otkaze, a većina federalnih službi radi ograničeno ili je zatvorena. Kako Amerikanci funkcionišu bez Savezne vlade?
Učenici Pete beogradske gimnazije nastavili su sa fizičkom blokadom te škole, a podršku im pružaju i učenici Treće beogradske gimnaziije dolaskom ispred te ustanove. V. d. direktor Danka Nešović rekla je za Newsmax Balkans da joj je ulazak u školu onemogućen i da je u kontaktu sa nadležnim organima.
"Tomahavk" rakete imaju domet i do dve i po hiljade kilometara, što znači da bi Ukrajina prvi put imala kapacitet da pogodi ciljeve duboko u unutrašnjosti Rusije.
"Prelazak crvene linije za Kremlj"
To, međutim, otvara pitanje ogromnog rizika od eskalacije jer bi Moskva takav potez gotovo sigurno smatrala direktnim napadom SAD na Rusiju.
Kremlj je već reagovao oštro, poručivši da bi isporuka "tomahavka" predstavljala prelazak crvene linije.
Sa druge strane, Tramp je naglasio da bi pre konačne odluke razgovarao i sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, što dodatno pokazuje koliko balansira između demonstracije moći i pokušaja da izbegne otvoreni sukob.
Printscreen: Newsmax Balkans
Analitičari u Vašingtonu smatraju da bi ovo mogao da bude deo šire strategije pritiska, da se ideja o "tomahavk" raketama koristi kao pregovarački adut, ali ne nužno kao stvarna odluka.
Dakle, iako konkretne isporuke još nema, sama najava je već promenila ton odnosa između SAD i Rusije, a u Ukrajini je dočekana kao signal da bi američka podrška mogla da bude ojačana, naveo je naš reporter Ognjen Medić, koji se nalazi u Vašingtonu.
Melanija Tramp tvrdi da je uspostavila kanal komunikacije sa Putinom
Melanija Tramp tvrdi da je uspostavila otvoreni kanal komunikacije sa Putinom, da bi pomogla u ponovnom spajanju dece raseljene zbog rata.
Tako je, reč je o potezu koji je mnoge iznenadio, ne samo zbog teme, već i zbog toga što dolazi iz kabineta prve dame.
Melania je izjavila da je već pomogla u reunifikaciji osamoro dece koja su bila razdvojena tokom rata u Ukrajini, deo njih na ruskoj teritoriji, deo u izbegličkim kampovima širom Evrope.
Foto: Tanjug/AP/J. Scott Applewhite
Prema njenim rečima, inicijativa je pokrenuta pre nekoliko meseci, nakon što je poslala pismo Vladimiru Putinu sa molbom da se otvori humanitarni kanal za razmenu informacija o deci.
Ona tvrdi da je sada taj "kanal komunikacije" i zaista uspostavljen i da su američke, ruske i ukrajinske službe potvrdile identitet i status dece koja su vraćena porodicama.
Nema saopštenja iz Bele kuće
Ipak, ta objava izazvala je i dosta skepticizma. Deo medija i nevladinih organizacija pita se koliko su ti procesi zaista nezavisno provereni, s obzirom na to da Međunarodni krivični sud i dalje tereti Putina zbog nezakonitog premeštanja ukrajinske dece.
Zvanično, iz Bele kuće nije stiglo dodatno saopštenje, pa se ne zna da li je ova inicijativa koordinisana sa američkom administracijom ili je reč o ličnoj, humanitarnoj akciji prve dame.
U svakom slučaju, ova vest otvara zanimljiv politički kontrast: dok Donald Tramp preti najmoćnijim američkim oružjem, Melanija, makar simbolično, pokušava da izgradi most na humanitarnom planu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su S. P. (42) iz tog grada, zbog sumnje da je upravljajući "audijem", na pešačkom prelazu jutros oborio troje dece.
Na uglu Ulice Omladinskih brigada i Bulevara Zorana Đinđića, u nedelju oko 22 časa, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je 19-godišnji mladić teško povređen, a 19-godišnja devojka je zadobila lakše povrede, iz Hitne pomoći.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Staroj Pazovi uhapsili su R. L. (19), kod koga je pronađen kilogram i 75 grama praškaste materije za koju se sumnja da je kokain, 310 grama tableta za koje se sumnja da su ekstazi i manju količinu suve biljne materije (sumnja se da je marihuana)
Primena EES (Entry Exit System) na najvećem mađarsko-srpskom graničnom prelazu Reske-Horgoš je počela, saopštio je Generalni konzulat Mađarske u Subotici.
Snage bezbednosti Kameruna ubile su 48 civila na protestima zbog reizbora predsednika te zemlje Pola Bije, najstarijeg vladara na svetu, koji su počeli 27. oktobra, rekla su Rojtersu dva neimenovana izvora iz Ujedinjenih nacija.
Mađarska vlada neće dozvoliti Ukrajini da postane članica Evropske unije, izjavio je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, komentarišući današnje izveštaje Evropske komisije o paketu proširenja i planove Brisela da počne pregovore o pristupanju sa Kijevom pre kraja ove godine.
Odevni predmeti koje je nosila engleska kraljica Elizabeta II i koji su izvršili poseban uticaj na britansku modu biće izloženi u Bakingemskoj palati, prenosi britanski Telegraf.
Liderka delegacije nemačke Hrišćansko-socijalne unije Bavarske u Evropskom parlamentu, u okviru Evropske narodne partije (EPP) Anđelika Nibler, predmet je istrage zbog navodne zloupotrebe sredstava EU, prenosi briselski Politiko, pozivajući se na izjave četiri parlamentarna zvaničnika.
Američka Federalna uprava za avijaciju (FAA) naredila je obustavu avio-saobraćaja na Nacionalnom aerodromu Ronald Regan u Vašingtonu nakon dojave o pretnji avionu kompanije Junajted Erlajns.
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država u vreme mandata predsednika Džordža V. Buša, preminuo je u 85. godini zbog komplikacija usled upale pluća i srčanih i vaskularnih bolesti, pišu američki mediji.
Radnik koji je više od 11 sati bio zarobljen pod ruševinama Kontijeve kule (Torre dei Conti) u centru Rima preminuo je nakon što su ga spasioci izvukli i prevezli u bolnicu.
Komentari (0)