Tramp razmatra slanje raketa "tomahavk" Ukrajini: Prelazak crvene linije za Kremlj i rizik od eskalacije sukoba
Američki predsednik Donald Tramp ponovo je u centru pažnje međunarodne javnosti. Sada zbog izjave da razmatra mogućnost slanja američkih krstarećih raketa "tomahavk" Ukrajini. To bi bio najozbiljniji korak u američkoj vojnoj podršci od početka rata.
Ova Trampova izjava poslednjih nekoliko dana izazvala je snažan odjek i u Vašingtonu i u evropskim prestonicama.
Predsednik je rekao da razmatra isporuku "tomahavk" raketa Ukrajini, što bi, ukoliko se zaista dogodi, predstavljalo najznačajniji pomak u američkoj vojnoj pomoći još od početka rata.
Američka savezna vlada već pune dve nedelje ne radi. Takozvani "shutdown" mogao bi da bude najduži u istoriji Sjedinjenih Država. Više hiljada zaposlenih već je dobilo otkaze, a većina federalnih službi radi ograničeno ili je zatvorena. Kako Amerikanci funkcionišu bez Savezne vlade?
Učenici Pete beogradske gimnazije nastavili su sa fizičkom blokadom te škole, a podršku im pružaju i učenici Treće beogradske gimnaziije dolaskom ispred te ustanove. V. d. direktor Danka Nešović rekla je za Newsmax Balkans da joj je ulazak u školu onemogućen i da je u kontaktu sa nadležnim organima.
"Tomahavk" rakete imaju domet i do dve i po hiljade kilometara, što znači da bi Ukrajina prvi put imala kapacitet da pogodi ciljeve duboko u unutrašnjosti Rusije.
"Prelazak crvene linije za Kremlj"
To, međutim, otvara pitanje ogromnog rizika od eskalacije jer bi Moskva takav potez gotovo sigurno smatrala direktnim napadom SAD na Rusiju.
Kremlj je već reagovao oštro, poručivši da bi isporuka "tomahavka" predstavljala prelazak crvene linije.
Sa druge strane, Tramp je naglasio da bi pre konačne odluke razgovarao i sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, što dodatno pokazuje koliko balansira između demonstracije moći i pokušaja da izbegne otvoreni sukob.
Printscreen: Newsmax Balkans
Analitičari u Vašingtonu smatraju da bi ovo mogao da bude deo šire strategije pritiska, da se ideja o "tomahavk" raketama koristi kao pregovarački adut, ali ne nužno kao stvarna odluka.
Dakle, iako konkretne isporuke još nema, sama najava je već promenila ton odnosa između SAD i Rusije, a u Ukrajini je dočekana kao signal da bi američka podrška mogla da bude ojačana, naveo je naš reporter Ognjen Medić, koji se nalazi u Vašingtonu.
Melanija Tramp tvrdi da je uspostavila kanal komunikacije sa Putinom
Melanija Tramp tvrdi da je uspostavila otvoreni kanal komunikacije sa Putinom, da bi pomogla u ponovnom spajanju dece raseljene zbog rata.
Tako je, reč je o potezu koji je mnoge iznenadio, ne samo zbog teme, već i zbog toga što dolazi iz kabineta prve dame.
Melania je izjavila da je već pomogla u reunifikaciji osamoro dece koja su bila razdvojena tokom rata u Ukrajini, deo njih na ruskoj teritoriji, deo u izbegličkim kampovima širom Evrope.
Foto: Tanjug/AP/J. Scott Applewhite
Prema njenim rečima, inicijativa je pokrenuta pre nekoliko meseci, nakon što je poslala pismo Vladimiru Putinu sa molbom da se otvori humanitarni kanal za razmenu informacija o deci.
Ona tvrdi da je sada taj "kanal komunikacije" i zaista uspostavljen i da su američke, ruske i ukrajinske službe potvrdile identitet i status dece koja su vraćena porodicama.
Nema saopštenja iz Bele kuće
Ipak, ta objava izazvala je i dosta skepticizma. Deo medija i nevladinih organizacija pita se koliko su ti procesi zaista nezavisno provereni, s obzirom na to da Međunarodni krivični sud i dalje tereti Putina zbog nezakonitog premeštanja ukrajinske dece.
Zvanično, iz Bele kuće nije stiglo dodatno saopštenje, pa se ne zna da li je ova inicijativa koordinisana sa američkom administracijom ili je reč o ličnoj, humanitarnoj akciji prve dame.
U svakom slučaju, ova vest otvara zanimljiv politički kontrast: dok Donald Tramp preti najmoćnijim američkim oružjem, Melanija, makar simbolično, pokušava da izgradi most na humanitarnom planu.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da "nije ni blizu" odluke da pošalje američke trupe da uđu na tlo Irana kako bi se zaštitio nuklearni materijal u gradu Isfahanu.
Rat na Bliskom istoku trenutno dominira svetskom političkom agendom i otvara pitanje da li bi pažnja Zapada mogla da se pomeri sa Ukrajine, izjavio je za Newsmax Balkans zamenik direktora Centra za Evroaziju pri Atlantskom savetu u Vašingtonu Endru D'Anijeri.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da su izbori u južnoj državi Baden-Virtemberg održani u nedelju bili "gorak" rezultat za njegovu koaliciju, ali da to neće uticati na vladu u Berlinu, jer je ponovo isključio saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Nemačku (AfD).
Modžtaba Hamnei, sin iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen u američko-izraelskim napadima, izabran je za njegovog naslednika na čelu Irana.
Vlada Mađarska predložiće Evropskoj uniji da odmah ukine zabranu korišćenja ruske nafte i gasa u svim zemljama EU kako bi se sprečila nestašica energije i nagli rast cena zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
Olga Izrael Dojč iz nevladine organizacije "Monitor" rekla je za Newsmax Balkans da izbor novog ajatolaha Irana ne menja značajno situaciju na terenu i da je odabir Hamneijevog sina Modžtabe za naslednika signal da Teheran pokušava da održi režim i nastavi politiku koju je Ali Hamnei vodio.
Ministar spoljnih poslova Izraela Gideon Sar je izjavio da predsednik SAD Donald Tramp pokazuje izuzetno liderstvo u rešavanju pitanja iranskog nuklearnog programa.
Komentari (0)