Tramp razmatra slanje raketa "tomahavk" Ukrajini: Prelazak crvene linije za Kremlj i rizik od eskalacije sukoba
Foto: AP/Alex Brandon
Američki predsednik Donald Tramp ponovo je u centru pažnje međunarodne javnosti. Sada zbog izjave da razmatra mogućnost slanja američkih krstarećih raketa "tomahavk" Ukrajini. To bi bio najozbiljniji korak u američkoj vojnoj podršci od početka rata.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ova Trampova izjava poslednjih nekoliko dana izazvala je snažan odjek i u Vašingtonu i u evropskim prestonicama.
Predsednik je rekao da razmatra isporuku "tomahavk" raketa Ukrajini, što bi, ukoliko se zaista dogodi, predstavljalo najznačajniji pomak u američkoj vojnoj pomoći još od početka rata.
Američka savezna vlada već pune dve nedelje ne radi. Takozvani "shutdown" mogao bi da bude najduži u istoriji Sjedinjenih Država. Više hiljada zaposlenih već je dobilo otkaze, a većina federalnih službi radi ograničeno ili je zatvorena. Kako Amerikanci funkcionišu bez Savezne vlade?
Učenici Pete beogradske gimnazije nastavili su sa fizičkom blokadom te škole, a podršku im pružaju i učenici Treće beogradske gimnaziije dolaskom ispred te ustanove. V. d. direktor Danka Nešović rekla je za Newsmax Balkans da joj je ulazak u školu onemogućen i da je u kontaktu sa nadležnim organima.
"Tomahavk" rakete imaju domet i do dve i po hiljade kilometara, što znači da bi Ukrajina prvi put imala kapacitet da pogodi ciljeve duboko u unutrašnjosti Rusije.
"Prelazak crvene linije za Kremlj"
To, međutim, otvara pitanje ogromnog rizika od eskalacije jer bi Moskva takav potez gotovo sigurno smatrala direktnim napadom SAD na Rusiju.
Kremlj je već reagovao oštro, poručivši da bi isporuka "tomahavka" predstavljala prelazak crvene linije.
Sa druge strane, Tramp je naglasio da bi pre konačne odluke razgovarao i sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, što dodatno pokazuje koliko balansira između demonstracije moći i pokušaja da izbegne otvoreni sukob.
Printscreen: Newsmax Balkans
Analitičari u Vašingtonu smatraju da bi ovo mogao da bude deo šire strategije pritiska, da se ideja o "tomahavk" raketama koristi kao pregovarački adut, ali ne nužno kao stvarna odluka.
Dakle, iako konkretne isporuke još nema, sama najava je već promenila ton odnosa između SAD i Rusije, a u Ukrajini je dočekana kao signal da bi američka podrška mogla da bude ojačana, naveo je naš reporter Ognjen Medić, koji se nalazi u Vašingtonu.
Melanija Tramp tvrdi da je uspostavila kanal komunikacije sa Putinom
Melanija Tramp tvrdi da je uspostavila otvoreni kanal komunikacije sa Putinom, da bi pomogla u ponovnom spajanju dece raseljene zbog rata.
Tako je, reč je o potezu koji je mnoge iznenadio, ne samo zbog teme, već i zbog toga što dolazi iz kabineta prve dame.
Melania je izjavila da je već pomogla u reunifikaciji osamoro dece koja su bila razdvojena tokom rata u Ukrajini, deo njih na ruskoj teritoriji, deo u izbegličkim kampovima širom Evrope.
Foto: Tanjug/AP/J. Scott Applewhite
Prema njenim rečima, inicijativa je pokrenuta pre nekoliko meseci, nakon što je poslala pismo Vladimiru Putinu sa molbom da se otvori humanitarni kanal za razmenu informacija o deci.
Ona tvrdi da je sada taj "kanal komunikacije" i zaista uspostavljen i da su američke, ruske i ukrajinske službe potvrdile identitet i status dece koja su vraćena porodicama.
Nema saopštenja iz Bele kuće
Ipak, ta objava izazvala je i dosta skepticizma. Deo medija i nevladinih organizacija pita se koliko su ti procesi zaista nezavisno provereni, s obzirom na to da Međunarodni krivični sud i dalje tereti Putina zbog nezakonitog premeštanja ukrajinske dece.
Zvanično, iz Bele kuće nije stiglo dodatno saopštenje, pa se ne zna da li je ova inicijativa koordinisana sa američkom administracijom ili je reč o ličnoj, humanitarnoj akciji prve dame.
U svakom slučaju, ova vest otvara zanimljiv politički kontrast: dok Donald Tramp preti najmoćnijim američkim oružjem, Melanija, makar simbolično, pokušava da izgradi most na humanitarnom planu.
Otvaramo pitanje ozbiljnih ekoloških rizika povezanih sa deponijom nekadašnjeg industrijskog giganta „Jugohrom“, uključujući i potencijalnu opasnost po izvor Rašče, glavni izvor pitke vode za Skoplje. U fokusu su izazovi u primeni postojećih strategija, potreba za većim ulaganjima i jačom institucionalnom koordinacijom u rešavanju dugogodišnjih ekoloških problema. Gost Filip Ivanov, ekspert za životnu sredinu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
Kraj je blizu, ali i nije. Vašingtonska administracija najavljuje produženje primirja s Iranom i čak i okončanje sukoba, ali i razmišlja da na Bliski istok pošalje još 10.000 vojnika. “Ovo nije naš rat“, poručuje nemački kancelar Fridrih Merc, koji je svestan da posledice rata jesu i nemački i evropski problem. Gost Portala je Jakov Devčić, direktor Fondacije “Konrad Adenauer“.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ATOMSKO NASLEĐE JUGOSLAVIJE
Odmah posle Drugog svetskog rata, kada je svet upoznao snagu atomske bombe, istražuje se i upotreba nuklearne energije u mirnodovske svrhe. Nova budućnost postaju nuklearne elektrane koje su bile i predmet interesovanja Titove Jugoslavije. Tako počinje velika uranijumska groznica, traganje za svetlucavim kamenom koji je izvor novog goriva za rad nukelarki. U Jugoslaviji kreću istraživanja i merenja radioaktivnosti po raznim mestima I konačno se stiže do Stare planine gde se ruda uranijuma otkriva. Nova epizoda “Dekada” donosi priča o prvom rudniku uranijuma, izgradnji nuklearke Krško, planu za još 12 nuklearki širom zemlje i donošenju moratorijuma na takvu izgradnju posle havarije u Černobilju.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Doći će do promene trasa više linija javnog gradskog prevoza u Beogradu, u petak uveče i u subotu, zbog održavanja polumaratona, štafetnog polumaratona i trke, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Nakon što su u prošlogodišnjim konsultacijama izabrali divlje životinje kao zaštitna lica novih novčanica, Britanci će na leto dobiti priliku da odlučuju i o konkretnim vrstama koje će se naći na britanskim funtama
Vrućine, suše i porast nivoa mora sve su veća pretnja lokalitetima svetske baštine UNESKO širom sveta. Ugrožena su jedinstvena kulturna dobra poput Kineskog zida ili statua na Uskršnjem ostrvu.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je spreman da se sastane sa američkim predsednikom Donaldom Trampom kada bude pripremljen big deal ("veliki dogovor") između dve zemlje.
Mohamed Bager Galibaf, predsednik iranskog parlamenta, izjavio je da je postignut određeni napredak u pregovorima sa SAD, ali da su strane i dalje daleko od dogovora, dok je Donald Tramp naveo da će njegovi predstavnici otputovati u Pakistan na nove razgovore.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da će uskoro biti objavljeni novi, do sada poverljivi dokumenti o neidentifikovanim letećim objektima, odnosno takozvanim "UAP" pojavama.
Na vanrednim parlamentarnim izborima u Bugarskoj do 16 časova po lokalnom vremenu glasalo je 34,63 odsto birača, saopšteno je iz Centralne izborne komisije Bugarske.
Serija tornada pogodila je severnu regiju Srednjeg Zapada Sjedinjenih Američkih Država, ostavljajući za sobom znatnu materijalnu štetu, dok su olujni vetrovi oštetili mnoge kuće, čupali drveće i nosili krovove, ali nema izveštaja o povređenima ili stradalima, prenosi NBC News.
Komentari (0)