UN: Tri najtoplije godine zaredom ikada zabeležene, dokaz da je svet u klimatskoj krizi
Ujedinjene nacije saopštile su da su 2023, 2024. i 2025. godina tri najtoplije ikada zabeležene, što pokazuje da je svet sada duboko u klimatskoj krizi.
Kako je navela Svetska meteorološka organizacija UN (WMO), ograničavanje globalnog zagrevanja na cilj Pariskog sporazuma od 1,5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa sada je praktično nemoguće.
Ta tvrdnja slaže se sa ocenom generalnog sekretara UN Antonia Gutereša i Programa UN za životnu sredinu, koji su prošle nedelje rekli da je taj cilj sada nedostižan.
Vlada Srbije usvojila je Uredbu o proglašenju Specijalnog rezervata prirode "Zlatar", koji se prostire na oko 8.000 hektara bogatih šumskih ekosistema - šume smrče, jele i bukve, sa brojnim endemičnim vrstama i vrednim staništima.
U debati o sve dubljim podelama u društvu, Slavica Đukić Dejanović (SPS) poziva na dijalog i poverenje u državne institucije, dok Predrag Marsenić (Novi DSS) ocenjuje da je uzrok krize u govoru vlasti i da izlaz vidi u slobodnim i fer izborima.
"Neviđeni niz visokih temperatura, u kombinaciji sa prošlogodišnjim rekordnim povećanjem nivoa gasova staklene bašte, jasno pokazuje da će biti praktično nemoguće ograničiti globalno zagrevanje na 1,5 stepeni u narednih nekoliko godina bez privremenog prekoračenja ovog cilja", rekla je generalna sekretarka UN Selest Saulo.
Ugljen-dioksid u atmosferi rekordno porastao 2024. godine
Prema njenim rečima, moguće je vratiti temperature na 1,5 stepeni do kraja veka.
"To bi zahtevalo usisavanje ugljen-dioksida iz atmosfere, uzgoj novih šuma i korišćenje tehnologije za uklanjanje i zakopavanje ugljen-dioksida", navela je ona.
WMO je u oktobru izvestila da je nivo ugljen-dioksida u atmosferi 2024. godine rekordno porastao i dostigao novi maksimum.
Koliko je realno očekivati da „Koalicija voljnih“ promeni tok rata u Ukrajini i da li EU ima kapacitet da preuzme odgovorniju i odlučniju ulogu? Da li još nekoj evropskoj državi preti opasnost da bude napadnuta od strane Rusije? Odgovore tražimo od dr Marka Savkovića iz ISAK fonda.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Sredinom devetnaestog veka, dok je Evropa gorela u revolucijama, i na prostoru današnje Vojvodine rađa se san o slobodi. Na Majskoj skupštini u Sremskim Karlovcima, Srbi donose istorijsku odluku – stvaraju Srpsku Vojvodinu, svoju zemlju, svoj glas, svoje pravo. Ali taj san ubrzo biva ugušen u plamenu rata. Mađarska revolucija ne priznaje srpsku autonomiju, a Bačka, Banat i Srem postaju poprišta krvavih sukoba. Sela gore, gradovi se brane do poslednjeg čoveka...U borbi za slobodu, veru i identitet rađa se ime koje traje do danas – Srpska Vojvodina.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Naplatna rampa "Preljina" kojom se uključivalo i isključivalo na auto-put "Miloš Veliki" od osam časova nije u funkciji i neće biti sve do 20. decembra.
Prema poslednjim zvaničnim informacijama, ukupno 12 osoba je smrtno stradalo u požaru koji je u utorak zahvatio deo zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo lekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Saobraćaj na uglu Takovske ulice i Bulevara kralja Aleksandra je blokiran, pošto su se građani okupili da pruže podršku Dijani Hrki, koja od nedelje štrajkuje glađu. Istovremeno, na prostoru ispred Skupštine Srbije dočekani su Srbi koji su pešačili sa Kosova i Metohije.
Nemačka policija privela je 31-godišnjeg rumunskog državljanian osumnjičenog da je, koristeći sopstvenu krv, iscrtavao kukaste krstove na desetinama automobila, poštanskim sandučićima i fasadama zgrada u nemačkom gradu Hanau.
Psihijatrijska procena muškarca (35) koji je uhapšen zbog povređivanja pet osoba na francuskom ostrvu Oleron automobilom kojim je upravljao, pokazala je da je imao "oštećeno" stanje svesti u vreme incidenta, saopštio je javni tužilac La Rošela Arno Lariz.
Nensi Pelosi, prva žena koja je obavljala funkciju predsednika Predstavničkog doma američkog Kongresa, izjavila je da se neće kandidovati za reizbor u Kongres 2026. godine, čime će okončati četrdesetogodišnju političku karijeru.
Sudanske paravojne Snage brze podrške (RSF) pristale su na predlog Sjedinjenih Američkih Država i arapskih država za humanitarni prekid vatre, i otvorene su za razgovore o prekidu neprijateljstava sa sudanskom vojskom, saopšteno je iz RSF.
Jedan od dvojice zatvorenika koji su greškom pušteni iz zatvora HMP Vandsvort, u Londonu, Bili Smit, predao se tokom dana, ali potraga za drugim zatvorenikom, seksualnim prestupnikom Brahimom Kadur-Šerifom i dalje traje, saopštila je engleska policija.
Kancelarija generalnog tužioca Gruzije pokrenula je krivični postupak protiv bivšeg gruzijskog predsednika Mihaila Sakašvilija i sedam lidera opozicije, objavila je novinska agencija Interpres, pozivajući se na generalnog tužioca.
Filipinski predsednik Ferdinand Markos Mlađi proglasio je stanje nacionalne katastrofe zbog tajfuna Kalmaegi u kome je poginulo najmanje 140 ljudi a još 127 se vodi kao nestalo, i u očekivanju predstojećeg tajfuna, javili su lokalni mediji.
Komentari (0)