Džonsonova vlada kasnila u reakciji na pandemiju korona virusa, 23.000 smrti moglo da se izbegne
Bivši britanski premijer Boris Džonson vodio je "toksičnu, haotičnu i neodlučnu" reakciju na pandemiju kovid 19, a njegovo odlaganje uvođenja karantina dovelo je do oko 23.000 dodatnih smrtnih slučajeva, zaključila je danas javna istraga koju je naložio sam Džonson u maju 2021. godine.
Velika Britanija zabeležila je više od 230.000 smrtnih slučajeva od kovida, stopu sličnu Sjedinjenim Američkim Državama i Italiji, ali veću nego u većem delu zapadne Evrope, i još uvek se oporavlja od ekonomskih posledica, navodi Rojters.
U izveštaju, kojim predsedava bivša sutkinja Heder Halet, izneta je oštra kritika Džonsonovog rukovođenja, njegovog kabineta u Dauning stritu, koji je kršio sopstvena pravila tokom pandemije, kao i njegovog tadašnjeg savetnika Dominika Kamingsa.
Građani Zaječara nalaze se u vakuumu između institucija koje ne rade i vlasti koje nema, uz rastuću zabrinutost da bio postojeći problemi mogli da postanu još ozbiljniji ako se politički zastoj hitno ne reši.
U srcu Srbije, u pitomom ariljskom selu Mirosaljci, pod jednim krovom stasava dvanaestoro dece porodice Čakarević. Iako bi neko sa strane pomislio da je život sa četrnaest članova porodice haotičan, Čakarevići dokazuju suprotno.
"U centru britanske vlade tokom pandemije vladala je toksična i haotična kultura", navela je Halet.
Prema njenim rečima, da je vlada ranije preduzela odlučne mere, uvođenje karantina moglo je da bude potpuno izbegnuto, ali je, zbog nepreduzimanja mera, tvrdi ona, karantin postao neizbežan.
"Džonson nije shvatao ozbiljnost virusa"
Halet je navela da Boris Džonson početkom 2020. nije shvatao ozbiljnost virusa, verujući da će "nestati sam od sebe", dok je istovremeno bio zaokupljen drugim političkim pitanjima, uključujući pregovore o Bregzitu (izlazak UK iz EU).
Kada je Džonson 2023. godine svedočio pred odborom, priznao je da je vlada bila previše "samozadovoljna" i da je "drastično potcenila rizike".
Udruženja porodica žrtava ocenila su da je "bolno razmišljati o životima koji su mogli da budu spaseni pod drugim premijerom".
Prekasno uveden karantin
Istraga navodi da je kada je 23. marta 2020. godine uveden karantin, to bilo "prekasno i nedovoljno".
Prema proceni, da je Britanija uvela karantin "samo nedelju dana ranije", 16. marta, broj smrtnih slučajeva u prvom talasu do jula bio bi manji za oko 23.000, odnosno 48 odsto.
Kasna reakcija vlade doprinela je i kasnijem uvođenju novih nacionalnih karantina, navodi se u dokumentu.
Halet je istakla da je Džonson morao da donosi teške odluke, ali da je često menjao stavove i kasnio s odlukama.
U izveštaju se ističe i da je 2022. godine Džonson bio primoran da napusti funkciju, između ostalog i zbog skandala sa žurkama u Dauning stritu tokom karantina.
On i tadašnji ministar finansija, a kasnije i premijer, Riši Sunak novčano su kažnjeni zbog kršenja mera.
Kritike savetniku
Tadašnji ministar zdravlja Met Henkok podneo je ostavku nakon što su objavljene fotografije na kojima krši pravila tokom susreta sa saradnicom.
Posebno oštra kritika upućena je tadašnjem glavnom Džonsonovom savetniku Dominiku Kamingsu, koji je napustio funkciju u novembru 2020.
Iako mu je priznato da je pomogao u promeni kursa politike u ranoj fazi pandemije, ocenjen je kao "destabilišući faktor" koji je koristio "uvredljiv, seksualizovan i mizogin" jezik i prešao granice svoje savetničke uloge.
Drugi deo izveštaja sadrži 19 preporuka za poboljšanje reakcije države u budućim pandemijama.
Prvi deo istrage već je zaključio da je britanska pripremljenost bila nedovoljna, čime su ljudski i finansijski gubici dodatno povećani.
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Poruke Donalda Trampa upućene Danskoj testiraju granice transatlantskog partnerstva i nameću dilemu: ima li Evropa odgovor ako Sjedinjene Države promene pravila igre prema sopstvenim saveznicima? Odgovore tražimo od predsednika Atlantskog saveta Vladana Živulovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-TAJNE SLUŽBE JUGOSLAVIJE II DEO
Posleratna Jugoslavija ulazi u najmračniji period svoje istorije. Hapšenje Draže Mihailovića otvara niz pitanja o izdaji, tajnim operacijama i ulozi Ozne. U senci sukoba sa Sovjetskim Savezom, povlače se sovjetski stručnjaci, a Udba započinje nemilosrdnu potragu za unutrašnjim neprijateljima. Od Banjice do Golog otoka, strah postaje državni mehanizam. Epizoda o vremenu kada je poverenje nestalo, a represija postala sistem.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su A. S. (44) iz okoline ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i laka telesna povreda.
Zbog sumnje na neadekvatno lečenje i propuste u Opštoj bolnici u Prokuplju, koji su, prema rečima porodice, doveli do smrti 34-godišnje Milene Kitanović, Ministarstvo zdravlja pokrenulo je inspekcijski nadzor.
Iako tovljenici na tržištu imaju nisku cenu, svinjsko meso u mesarama je poskupelo. Ministar poljoprivrede i odgajivači svinja su složni u tome da na cenu mesa u mesarama utiču i drugi faktori, pre svega međunarodna tržišna kretanja.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je u Davosu da je Amerika ključ globalne ekonomije, ističući da uspeh ili pad SAD direktno utiču na svet. Govoreći o Grenlandu, Tramp je tražio odmah pregovore da Amerika preuzme Grenland.
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask izjavio je da će roboti i veštačka inteligencija uspeti da zadovolje sve ljudske potrebe u skorijoj budućnosti i da predviđa da će u svetu biti više robota nego ljudi, a da će svaki čovek imati ili želeti da ima jednog.
Broj stradalih u sudaru vozova kod Adamusa u španskoj pokrajini Kordoba porastao je na 45, pošto su spasilačke ekipe pronašle još dva tela, saopštile su vlasti španske autonomne zajednice Andaluzije, navodeći da su povređene 123 osobe, od kojih je šest u teškom stanju.
Helikopter spasilačke službe uspeo je da izbavi dve žene koje su upale u vodu na zaleđenom jezeru u Austriji, nakon što je tanak sloj leda popustio pod njihovom težinom.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je razgovor sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim bio veoma dobar, da je to proces koji traje i da svi žele da se rat završi.
Predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen nije izglasano nepoverenje u Evropskom parlamentu koje su pokrenuli krajnje desničarski poslanici zbog nedavnog trgovinskog sporazuma EU sa južnoameričkim zemljama.
U švajcarskom gradu Davosu, tokom održavanja Svetskog ekonomskog foruma, održana je ceremonija potpisivanja pristupanja Odboru za mir koji je osnovao predsednik SAD Donald Tramp.
Izvršni direktor Microsofta Satija Nadela izjavio je tokom aktuelnog Svetskog ekonomskog foruma u Davosu da će dostupnost i cena električne energije igrati presudnu ulogu u globalnoj trci za razvoj veštačke inteligencije, možda čak i važniju od samih tehnoloških inovacija u narednim godinama.
Komentari (0)