Džonsonova vlada kasnila u reakciji na pandemiju korona virusa, 23.000 smrti moglo da se izbegne
Bivši britanski premijer Boris Džonson vodio je "toksičnu, haotičnu i neodlučnu" reakciju na pandemiju kovid 19, a njegovo odlaganje uvođenja karantina dovelo je do oko 23.000 dodatnih smrtnih slučajeva, zaključila je danas javna istraga koju je naložio sam Džonson u maju 2021. godine.
Velika Britanija zabeležila je više od 230.000 smrtnih slučajeva od kovida, stopu sličnu Sjedinjenim Američkim Državama i Italiji, ali veću nego u većem delu zapadne Evrope, i još uvek se oporavlja od ekonomskih posledica, navodi Rojters.
U izveštaju, kojim predsedava bivša sutkinja Heder Halet, izneta je oštra kritika Džonsonovog rukovođenja, njegovog kabineta u Dauning stritu, koji je kršio sopstvena pravila tokom pandemije, kao i njegovog tadašnjeg savetnika Dominika Kamingsa.
Građani Zaječara nalaze se u vakuumu između institucija koje ne rade i vlasti koje nema, uz rastuću zabrinutost da bio postojeći problemi mogli da postanu još ozbiljniji ako se politički zastoj hitno ne reši.
U srcu Srbije, u pitomom ariljskom selu Mirosaljci, pod jednim krovom stasava dvanaestoro dece porodice Čakarević. Iako bi neko sa strane pomislio da je život sa četrnaest članova porodice haotičan, Čakarevići dokazuju suprotno.
"U centru britanske vlade tokom pandemije vladala je toksična i haotična kultura", navela je Halet.
Prema njenim rečima, da je vlada ranije preduzela odlučne mere, uvođenje karantina moglo je da bude potpuno izbegnuto, ali je, zbog nepreduzimanja mera, tvrdi ona, karantin postao neizbežan.
"Džonson nije shvatao ozbiljnost virusa"
Halet je navela da Boris Džonson početkom 2020. nije shvatao ozbiljnost virusa, verujući da će "nestati sam od sebe", dok je istovremeno bio zaokupljen drugim političkim pitanjima, uključujući pregovore o Bregzitu (izlazak UK iz EU).
Kada je Džonson 2023. godine svedočio pred odborom, priznao je da je vlada bila previše "samozadovoljna" i da je "drastično potcenila rizike".
Udruženja porodica žrtava ocenila su da je "bolno razmišljati o životima koji su mogli da budu spaseni pod drugim premijerom".
Prekasno uveden karantin
Istraga navodi da je kada je 23. marta 2020. godine uveden karantin, to bilo "prekasno i nedovoljno".
Prema proceni, da je Britanija uvela karantin "samo nedelju dana ranije", 16. marta, broj smrtnih slučajeva u prvom talasu do jula bio bi manji za oko 23.000, odnosno 48 odsto.
Kasna reakcija vlade doprinela je i kasnijem uvođenju novih nacionalnih karantina, navodi se u dokumentu.
Halet je istakla da je Džonson morao da donosi teške odluke, ali da je često menjao stavove i kasnio s odlukama.
U izveštaju se ističe i da je 2022. godine Džonson bio primoran da napusti funkciju, između ostalog i zbog skandala sa žurkama u Dauning stritu tokom karantina.
On i tadašnji ministar finansija, a kasnije i premijer, Riši Sunak novčano su kažnjeni zbog kršenja mera.
Kritike savetniku
Tadašnji ministar zdravlja Met Henkok podneo je ostavku nakon što su objavljene fotografije na kojima krši pravila tokom susreta sa saradnicom.
Posebno oštra kritika upućena je tadašnjem glavnom Džonsonovom savetniku Dominiku Kamingsu, koji je napustio funkciju u novembru 2020.
Iako mu je priznato da je pomogao u promeni kursa politike u ranoj fazi pandemije, ocenjen je kao "destabilišući faktor" koji je koristio "uvredljiv, seksualizovan i mizogin" jezik i prešao granice svoje savetničke uloge.
Drugi deo izveštaja sadrži 19 preporuka za poboljšanje reakcije države u budućim pandemijama.
Prvi deo istrage već je zaključio da je britanska pripremljenost bila nedovoljna, čime su ljudski i finansijski gubici dodatno povećani.
Epizoda prikazuje stanje Srbije u poslednjoj godini Prvog svetskog rata: okupacionu upravu, logore, stradanje stanovništva i pojavu ustanka u okupiranim oblastima. Prati se obnova srpske vojske na Krfu, njen povratak na Solunski front, proboj fronta i oslobođenje Beograda 1. novembra. Obrađuje se uloga sila Antante, Londonski sporazum i stavovi Nikole Pašića o zajedničkoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca. Prikazuje se tok Mirovne konferencije u Parizu, pitanje ratnih reparacija i međunarodni položaj Srbije nakon rata. U širem kontekstu spominje se i genocid nad Jermenima. Završni deo posvećen je formiranju nove države – Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Emisija beleži i upozorenja i dileme u Srbiji: ulazak u zajedničku državu u kojoj su Srbi postali relativna manjina, procene da je Srbija iz takvog ujedinjenja imala najmanju praktičnu korist, kao i stavovi da je time odstupila od dosadašnjih državnih i nacionalnih tradicija.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Donor sperme koji je nesvesno nosio genetsku mutaciju koja dramatično povećava rizik od raka, postao je otac najmanje 197 dece širom Evrope, otkriva velika istraga. Među zemljama u kojima se njegova sperma koristila za začeće je i Srbija.
Rezultati ispitivanja keramičkih šolja na tržištu Srbije pokazuju prekomernu migraciju teških metala olova i kadmijuma, saopštile su organizacije Alternativa za bezbednije hemikalije iz Srbije i Arnika iz Češke.
Dvojica pripadnika organizovane kriminalne grupe ranjena su u pucnjavi u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, saopštilo je crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Lider pokreta "Mi - snaga naroda" Branimir Nestorović ocenio je da posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Briselu služe da pokažu lojalnost, ali je sve ostalo "prazna retorika", dok bivši ambasador Srbije u EU Duško Lopandić smatra da "nikad nećemo ući u Evropsku uniju dok je ove vlasti".
Magnum boca šampanjca Dom Perignon Vintage 1961, napravljena specijalno za kraljevsko venčanje princa Čarlsa i lejdi Dajane 1981. godine, nije prodata na aukciji u Danskoj, uprkos velikom interesovanju kolekcionara iz celog sveta.
Populacija Nemačke u procesu starenja mogla bi da se smanji za skoro 10 miliona ljudi, na oko 75 miliona do 2070. godine, kako generacija tzv. "bebi bumera" ustupa mesto mnogo manjim generacijama, saopštio je Statistički zavod Nemačke.
Nekadašnji ambasador Srbije u Nemačkoj Zoran Jeremić upozorava da Evropa prvi put ostaje između otvorenog protivnika Rusije i nepredvidljivog saveznika SAD. Smatra da se bez Vašingtona ne može okončati rat u Ukrajini, ali da joj upravo produženi sukob otvara prostor za vojno osamostaljenje.
Oko 40 odsto Francuza kupuje božićne poklone na kredit, a njih oko 60 odsto brine da bi njihov poklon mogao da deluje nedovoljno skupo, pokazuju rezultati najnovije ankete.
Ministarstvo zdravlja Grčke pokreće nacionalni program koji će omogućiti besplatan pristup inovativnim lekovima za lečenje gojaznosti kod odraslih, saopštile su vlasti.
Komentari (0)