Špigel: Evropljani odbacili delove mirovnog plana SAD o završetku rata u Ukrajini, insistiraju na alternativi
Sjedinjene Američke Države vrše pritisak na Ukrajinu i njene saveznike svojim mirovnim planom od 28 tačaka, međutim, Evropljani su izradili alternativu, prenosi "Špigel".
Izvor: Tanjug
22.11.2025. 18:47
Foto:Tanjug/AP Photo/Efrem Lukatsky
Najvažnije evropske države, kao i Japan i Kanada, odbacuju američki mirovni plan za Ukrajinu u njegovom sadašnjem obliku, što su saopštile u kratkom saopštenju, navodeći da plan, doduše, sadrži važne elemente, ali da mu je potrebna dorada.
"Jasno zastupamo princip da granice ne smeju da se menjaju silom. Takođe smo zabrinuti zbog predloženih ograničenja za ukrajinske snage, koja bi Ukrajinu učinila ranjivom na buduće napade", stoji u tekstu.
Američki predsednik Donald Tramp imenovao je sekretara američke vojske Danijela P. Driskola za svog novog specijalnog izaslanika za promociju mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini, prenosi "Gardijan".
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je ukaz o formiranju ukrajinske delegacije koja će učestvovati u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, međunarodnim partnerima i predstavnicima Rusije radi postizanja mira.
Nemački kancelar Fridrih Merc prvi je lider Evropske unije koji je s predsednikom SAD Donaldom Trampom razgovarao o novom američkom planu za rešavanje sukoba u Ukrajini, objavio je Bild, pozivajući se na portparola nemačke vlade Štefana Kornelijusa.
Dalje se navodi da se pojedine tačke plana, takođe, tiču EU i NATO zbog čega bi članice tih organizacija morale da se saglase sa njihovom primenom. Naglašavaju trajnu podršku Ukrajini i spremnost da se narednih dana nastavi "blisko usklađivanje sa Ukrajinom i SAD".
Merc: Nema kraja rata bez saglasnosti Ukrajine
Nemački kancelar Fridrih Merc je na samitu G20 u Južnoj Africi istakao da rat u Ukrajini ne može da se okonča bez saglasnosti Ukrajine i njenih evropskih partnera.
To je, kako kaže, jasno stavio do znanja američkom predsedniku Donaldu Trampu u jučerašnjem telefonskom razgovoru.
"Ratovi ne mogu da se okončaju tako što velike sile odlučuju preko glava zemalja koje su u njih uključene", istakao je Merc.
Foto: Tanjug/AP/Markus SchreiberFridrih Merc
On je naveo da okončanje rata može da postoji samo ako Ukrajina da svoju neograničenu saglasnost i dodao da ishod rata utiče na bezbednost celog kontinenta.
Sastanak ukrajinskih saveznika u Johanesburgu, prema dostupnim informacijama, trajao je nešto duže od sat vremena.
Saglasnost oko tri tačke
Osim Merca, učestvovali su predstavnici Kanade, Velike Britanije, Norveške i Japana. Pridružili su im se i šefovi država i vlada Francuske, Italije, Španije, Finske, Irske i Holandije.
Prema navodima učesnika, grupa se usaglasila o tri tačke - da američki dokument predstavlja osnovu za dalju diskusiju, da evropski interesi treba da se urede kroz organizovanu proceduru, a da one tačke predloga koje se tiču isključivo EU, uključujući pitanje šta će biti sa zamrznutom ruskom imovinom, treba da se pregovaraju u okviru EU.
Do sada je, međutim, nacrt zvanično poslat samo Ukrajincima.
Foto: Tanjug/AP/Kateryna Klochko
Na tehničkom nivou sada bi trebalo da se nastavi rad na dokumentu.
Planiran je, između ostalog, sastanak između američkih i ukrajinskih predstavnika sutra u Ženevi, kojem bi trebalo da prisustvuju i nacionalni savetnici za bezbednost Francuske, Nemačke i Velike Britanije.
Evropljani se nadaju da bi mogli da odvrate Amerikance od njihovog radikalnog kursa prema Ukrajini.
Vlade u Londonu, Berlinu i Parizu ove nedelje su bile iznenađene američkim nacrtom. Američki pregovarač Stiv Vitkof izradio ga je pre svega u saradnji sa ruskim specijalnim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim.
Plan je stoga oblikovan izrazito jednostrano - predviđa, između ostalog, da se Ukrajina povuče iz oblasti Donjecka i Luganska, da značajno smanji svoju vojsku i da ne pristupi NATO-u. Zauzvrat bi dobila bezbednosne garancije svojih partnera. U planu gotovo da nema ruskih ustupaka.
Rok do četvrtka
Američka vlada trenutno vrši veliki pritisak na Ukrajinu i njene saveznike, navodi nemački list.
Tramp je dao Ukrajini rok do četvrtka da donese odluku, istovremeno preteći da više neće isporučivati oružje i obaveštajne podatke Kijevu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u petak da je ovo jedan od najtežih trenutaka u istoriji njegove zemlje.
Zašto su leta sve toplija, a vremenske nepogode sve češće? Ko snosi odgovornost – priroda ili čovek? Da li još uvek imamo vremena da nešto promenimo i kakva je uloga svakog od nas? U emisjiji „Tražim reč“ govore, klimatolog Danijela Božanić i Prof.dr Ana Vuković, meteorolog.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Poruke Donalda Trampa upućene Danskoj testiraju granice transatlantskog partnerstva i nameću dilemu: ima li Evropa odgovor ako Sjedinjene Države promene pravila igre prema sopstvenim saveznicima? Odgovore tražimo od predsednika Atlantskog saveta Vladana Živulovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Željena ili neželjena poseta - zašto su evroparlamentarci došli u Srbiju? Da li je svet na raskrsnici? Analiziramo glavne poruke sa samita u Davosu Beograd i Priština ponovo za pregovaračkim stolom. Šta je rečeno u Briselu?
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su A. S. (44) iz okoline ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i laka telesna povreda.
Zbog sumnje na neadekvatno lečenje i propuste u Opštoj bolnici u Prokuplju, koji su, prema rečima porodice, doveli do smrti 34-godišnje Milene Kitanović, Ministarstvo zdravlja pokrenulo je inspekcijski nadzor.
Iako tovljenici na tržištu imaju nisku cenu, svinjsko meso u mesarama je poskupelo. Ministar poljoprivrede i odgajivači svinja su složni u tome da na cenu mesa u mesarama utiču i drugi faktori, pre svega međunarodna tržišna kretanja.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su i ruski predsednik Vladimir Putin i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekli da bi želeli da postignu sporazum o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Razgovori predsednika Rusije Vladimira Putina i specijalnog izaslanika američkog predsednika Stivena Vitkofa i preduzetnika Džareda Kušnera počeli su u Kremlju, saopštila je pres služba Kremlja.
Govoreći o pretnjama američkog predsednika Donalda Trampa da bi SAD mogle da preuzmu Grenland, predsednik Atlantskog saveta Vladan Živulović rekao je u emisiji "Sinteza" da se tu ne radi o političkoj ambiciji, već o bezbednosnoj pretnji.
Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost Irana saopštio je da je u nedavnom talasu nemira u toj zemlji poginulo ukupno 3.117 ljudi, optužujući Sjedinjene Američke Države i Izrael za organizovanje "sveobuhvatnog zločina".
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask izjavio je da će roboti i veštačka inteligencija uspeti da zadovolje sve ljudske potrebe u skorijoj budućnosti i da predviđa da će u svetu biti više robota nego ljudi, a da će svaki čovek imati ili želeti da ima jednog.
Broj stradalih u sudaru vozova kod Adamusa u španskoj pokrajini Kordoba porastao je na 45, pošto su spasilačke ekipe pronašle još dva tela, saopštile su vlasti španske autonomne zajednice Andaluzije, navodeći da su povređene 123 osobe, od kojih je šest u teškom stanju.
Helikopter spasilačke službe uspeo je da izbavi dve žene koje su upale u vodu na zaleđenom jezeru u Austriji, nakon što je tanak sloj leda popustio pod njihovom težinom.
Komentari (0)