Ozbiljne sumnje su ukazivale da navigacioni sistemi ne funkcionišu zbog ometanja iz Rusije. Vlada Velike Britanije je još u martu optužila Moskvu da je ometala GPS signal aviona u kom je leteo bivši Sekretar odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Grant Šaps.
Pored svih registrovanih ometanja navigacije iznad Baltika, američka Fondacija za otpornu navigaciju i merenje vremena - Viržinija (SAD), registrovala je istu sabotažu i na Bliskom istoku.
Redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala predsednika ove fondacije Dejnu Gauarda kako bi saznala koliko je ovo opasno i kako je moguće odupreti se ovom nevidljivom ratovanju.
Gauard je ocenio da je moguće dokazati da ometanje GPS signala iznad Baltičkog mora dolazi iz Rusije.
"U stvari, različiti istraživači su pokazali da su specifični slučajevi ometanja došli iz Rusije, ali zaista, to je nešto o čemu mi zaista ne treba ni da se pitamo, jer znamo da su to specifični slučajevi i niko drugi nema motiv da radi sva ova ometanja. Zašto bi neko ometao komercijalne avione i iz kog razloga? Jedini pravi razlog je navodno zaštita Moskve, Sank Peterburga i drugih mesta od napada dronovima, ali zaista nivo ometanja koji vidimo nije potreban za to", smatra on.
Prema rečima našeg sagovornika, prava motivacija je da se potkopaju zapadne institucije i sistemi i da se unese nedostatak poverenja u sve što dolazi od Zapada, "tako da je ovo zaista politički napad kao i njihova vojna operacija".
Kako da GPS prijemnici budu otporniji
Smetnje sa GPS-om i drugim satelitskim navigacionim signalima mogu imati različite uticaje, dodaje Gauard.
"Najveći uticaj koji sada vidimo su dva broda na moru, koji se nalaze unutar mesta ometanja i na avione, jer su signali ometanja u liniji vidljivosti tako da će svako ko nema prepreku između sebe i predajnika za ometanje biti pogođen. Kao što sam rekao avioni su visoko i zato što su u vidokrugu ometača i vide dalje, oni su najviše pogođeni. Njihovi navigacioni sistemi i drugi sistemi komunikacije i bezbednosni sistemi koji se oslanjaju na GPS su onemogućeni ili 'prevareni', što je zapravo gore, jer tada imate opasno pogrešne informacije", naglašava on.
Dodaje da trenutno postoje drugi sistemi za vazduhoplovstvo, ali da oni nisu ni približno tako efikasni.
"I ti sistemi su samo za navigaciju, tako da za druge bezbednosne sisteme u avionu nisu povezani i ne moraju nužno da rade za te sisteme. Ako se posmatra dugoročno, postoje i drugi navigacioni sistemi koji se mnogo razlikuju od GPS-a koji bi mogli da se uvedu širom sveta. Neki od njih već postoje i njih bi avioni mogli da iskoriste kao prednost, ali za sada ne vidimo da se mnogo na tome radi, osim u Rusiji i Kini, Južnoj Koreji u Saudijskoj Arabiji i da, verovatno i u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali opet nisu dovoljno široko raspoređeni da bi se isplatilo avijaciji da ih iskoristi, barem ne još uvek", ocenio je Gauard.
Foto: Privatna arhivaDejna Gauard
Ono što se dešava, dodaje on, jeste da avion i dalje može da se navodi - navigacijom, ali takva navigacija postaje manje efikasna i troši više goriva.
"Potrebno je više vremena i naravno bezbednosni sistemi na koje su piloti navikli, više nisu tu, tako da piloti moraju da budu mnogo pažljiviji, jer ima više mogućnosti za greške. Znate, kada postoji više mogućnosti za grešku postoji više mogućnosti za nezgode. Ne volimo da kažemo da je letenje sada opasno, volimo da kažemo da je margina bezbednosti koju je avijacija imala ranije, smanjena", kaže Gauard.
U međuvremenu, dodaje, postoje stvari koje se mogu učiniti da bi GPS prijemnici bili otporniji na smetnje.
"Antene, softverski paketi i takve stvari, ali im je potrebno mnogo vremena da se integrišu u sisteme aviona i u druge sisteme koji koriste GPS, ali tu je previše vremena potrebno da bi se integrisali u avion, jer su svi veoma zabrinuti za bezbednost i ne žele učiniti avion manje bezbednim brzim uvođenjem novog sistema", ističe naš sagovornik.
Budućnost ratovanja
Gauard smatra da će "nevidljivi rat" biti budućnost ratovanja, "jer ono što ćeš moći da uradiš jeste da onesposobiš sisteme svojih protivnika bez nužnog bombardovanja objekata ili čak direktnog povređivanja ljudi".
"Naravno ako onemogućite GPS i druge elektronski sistemi na duge staze, ljudi će biti povređeni, jer neće imati hitne službe i zalihe i sve što im je potrebno, ali svakako u kratkom roku možete ih ili onemogućiti ili zapretiti da ćete ih onesposobiti i time prouzrokovati veliku ekonomsku štetu, a da nemaju uticaja na klasični rat pucanjem. Sve to možemo da vidimo upravo sada, zapravo, posmatramo sve to na Baltiku, tamo nema bitaka otvorenom vatrom, ali vidimo da se ometaju signali aviona sve vreme", dodaje naš sagovornik.
Gauard kaže da ima mnogo ometanja i lažiranja prijemnika koji su "prevareni" na Bliskom istoku.
"Videli smo izveštaje o pomeranjima projektila sa kursa, možda čak i okrenutih prema ljudima koji su ih ispalili, videli smo mnogobrojna ometanja GPS i drugih navigacionih signala kako bi se smanjila sposobnost tamošnjih snaga da izvršavaju vojne operacije. Da li se u ovom trenutku tamo može nešto učiniti? Pa, civili koji su uhvaćeni u unakrsnoj vatri moraju da se oslone na mape i razumevanje svog terena u okruženju i kako doći od mesta do mesta, jer GPS i drugi navigacioni signali jednostavno nisu pouzdani i ako se oslanjate na njih, verovatno ćete imati loše informacije, što je gore nego da nemate informacije i time budete odvedeni na neko mesto gde ne želite da budete", zaključuje sagovornik Newsmax Balkansa.
Zašto naši susedi tvrde da Srbija ubrzano ide ka Zapadu, a članstva u Evropskoj uniji nema ni na vidiku? Kakav bi danas bio status Srbije da pre osamdeset godina nisu na vlast došli komunisti i ukinuli monarhiju? Koliko smo i da li smo grešili? Odgovore tražimo od advokata i nekadašnjeg ministra u Vladi Srbije Milana Parivodića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
1. Velika železnička nesreća u Španiji. Najmanje 39 ljudi poginulo, povređeno više od 150. Kako je došlo do nesreće, ko je zakazao i mogu li se takve stvari sprečiti? 2. Ko se i koliko užurbano priprema za predstojeće izbore? Da li je priča o izbornim uslovima nestala iz fokusa, i šta je zapravo fokus vlasti, a šta opozicije? Za jutranji program govore Zoran Đorđević, bivši ministar odbrane i Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove. 3. Zašto ponovo govorimo o lustraciji? Šta se desilo sa Zakonom o odgovornosti za kršenje ljudskih prava i zašto je on ostao samo mrtvo slovo na papiru? Gost emisije ''Otvori oči'', Čedomir Jovanović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Svi iz zgrade su evakuisani, povređenih osoba nije bilo, potvrđeno je iz MUP Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su D. Ž. (18) iz Zrenjanina, jer su u stanu u kom je boravio pronašli oko 120 grama kokaina.
Vlasnik škole glume Miroslav Mika Aleksić, protiv koga se vodio krivični postupak zbog sumnje na silovanje i seksualno uznemiravanje, preminuo je u Beogradu u 74. godini.
Broj žrtava železničke nesreće u Adamuzu u Kordobi povećao se na 40, dok je 41 osoba hospitalizovana, od kojih je 12 na intenzivnoj nezi, saopštile su andaluzijske službe za hitne slučajeve.
Plaže na severu Sidneja su zatvorene nakon što je ajkula napala i teško povredila jednog mladića, što je treći napad ajkule na plažama u tom australijskom gradu za dva dana.
Japanska kompanija "Tokyo Electric Power Company Holdings" (TEPCO) saopštila je da odlaže restart svog nuklearnog reaktora na severozapadu Tokija, prvog od 2011. godine i katastrofe u Fukušimi, zbog kvara alarma kontrolnih šipki.
Rastuće tenzije između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država prešle su u nedelju na sportsku arenu kada je neko iz publike uzviknuo “Ostavite Grenland na miru“ dok se pevala američka himna tokom NBA utakmice.
Evropski parlament u Strazburu je, na početku svoje prve plenarne sednice u ovoj godini, minutom ćutanja odao poštu žrtvama železničke nesreće koja se dogodila u Španiji, kada je poginulo najmanje 40 osoba.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu da „više ne oseća obavezu da razmišlja isključivo o miru“, nakon što mu Norveški Nobelov komitet nije dodelio Nobelovu nagradu za mir.
Grok AI, model veštačke inteligencije koju koristi društvena mreža Iks, a iza kojih stoji najbogatiji čovek sveta Ilom Mask, poslednjih par meseci našla se u središtu brojnih kontroverzi
Američki predsednik Donald Tramp odbio je da otkrije planove i detalje u vezi sa eventualnim preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, dodajući da će "100 odsto" uvesti carine evropskim zemljama ukoliko ne dođe do dogovora oko ostrva u sastavu Danske.
"Grenlanđani se ni danas u velikoj većini ne smatraju Dancima, a nijedna politička stranka ne želi da postanu deo Sjedinjenih Američkih Država", kaže novinar i publicista Tihomir Barbulović, objašnjavajući zašto ideja nezavisnosti Grenlanda jača decenijama uprkos pritiscima velikih sila.
Komentari (0)