Ozbiljne sumnje su ukazivale da navigacioni sistemi ne funkcionišu zbog ometanja iz Rusije. Vlada Velike Britanije je još u martu optužila Moskvu da je ometala GPS signal aviona u kom je leteo bivši Sekretar odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Grant Šaps.
Pored svih registrovanih ometanja navigacije iznad Baltika, američka Fondacija za otpornu navigaciju i merenje vremena - Viržinija (SAD), registrovala je istu sabotažu i na Bliskom istoku.
Redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala predsednika ove fondacije Dejnu Gauarda kako bi saznala koliko je ovo opasno i kako je moguće odupreti se ovom nevidljivom ratovanju.
Gauard je ocenio da je moguće dokazati da ometanje GPS signala iznad Baltičkog mora dolazi iz Rusije.
"U stvari, različiti istraživači su pokazali da su specifični slučajevi ometanja došli iz Rusije, ali zaista, to je nešto o čemu mi zaista ne treba ni da se pitamo, jer znamo da su to specifični slučajevi i niko drugi nema motiv da radi sva ova ometanja. Zašto bi neko ometao komercijalne avione i iz kog razloga? Jedini pravi razlog je navodno zaštita Moskve, Sank Peterburga i drugih mesta od napada dronovima, ali zaista nivo ometanja koji vidimo nije potreban za to", smatra on.
Prema rečima našeg sagovornika, prava motivacija je da se potkopaju zapadne institucije i sistemi i da se unese nedostatak poverenja u sve što dolazi od Zapada, "tako da je ovo zaista politički napad kao i njihova vojna operacija".
Kako da GPS prijemnici budu otporniji
Smetnje sa GPS-om i drugim satelitskim navigacionim signalima mogu imati različite uticaje, dodaje Gauard.
"Najveći uticaj koji sada vidimo su dva broda na moru, koji se nalaze unutar mesta ometanja i na avione, jer su signali ometanja u liniji vidljivosti tako da će svako ko nema prepreku između sebe i predajnika za ometanje biti pogođen. Kao što sam rekao avioni su visoko i zato što su u vidokrugu ometača i vide dalje, oni su najviše pogođeni. Njihovi navigacioni sistemi i drugi sistemi komunikacije i bezbednosni sistemi koji se oslanjaju na GPS su onemogućeni ili 'prevareni', što je zapravo gore, jer tada imate opasno pogrešne informacije", naglašava on.
Dodaje da trenutno postoje drugi sistemi za vazduhoplovstvo, ali da oni nisu ni približno tako efikasni.
"I ti sistemi su samo za navigaciju, tako da za druge bezbednosne sisteme u avionu nisu povezani i ne moraju nužno da rade za te sisteme. Ako se posmatra dugoročno, postoje i drugi navigacioni sistemi koji se mnogo razlikuju od GPS-a koji bi mogli da se uvedu širom sveta. Neki od njih već postoje i njih bi avioni mogli da iskoriste kao prednost, ali za sada ne vidimo da se mnogo na tome radi, osim u Rusiji i Kini, Južnoj Koreji u Saudijskoj Arabiji i da, verovatno i u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali opet nisu dovoljno široko raspoređeni da bi se isplatilo avijaciji da ih iskoristi, barem ne još uvek", ocenio je Gauard.
Foto: Privatna arhivaDejna Gauard
Ono što se dešava, dodaje on, jeste da avion i dalje može da se navodi - navigacijom, ali takva navigacija postaje manje efikasna i troši više goriva.
"Potrebno je više vremena i naravno bezbednosni sistemi na koje su piloti navikli, više nisu tu, tako da piloti moraju da budu mnogo pažljiviji, jer ima više mogućnosti za greške. Znate, kada postoji više mogućnosti za grešku postoji više mogućnosti za nezgode. Ne volimo da kažemo da je letenje sada opasno, volimo da kažemo da je margina bezbednosti koju je avijacija imala ranije, smanjena", kaže Gauard.
U međuvremenu, dodaje, postoje stvari koje se mogu učiniti da bi GPS prijemnici bili otporniji na smetnje.
"Antene, softverski paketi i takve stvari, ali im je potrebno mnogo vremena da se integrišu u sisteme aviona i u druge sisteme koji koriste GPS, ali tu je previše vremena potrebno da bi se integrisali u avion, jer su svi veoma zabrinuti za bezbednost i ne žele učiniti avion manje bezbednim brzim uvođenjem novog sistema", ističe naš sagovornik.
Budućnost ratovanja
Gauard smatra da će "nevidljivi rat" biti budućnost ratovanja, "jer ono što ćeš moći da uradiš jeste da onesposobiš sisteme svojih protivnika bez nužnog bombardovanja objekata ili čak direktnog povređivanja ljudi".
"Naravno ako onemogućite GPS i druge elektronski sistemi na duge staze, ljudi će biti povređeni, jer neće imati hitne službe i zalihe i sve što im je potrebno, ali svakako u kratkom roku možete ih ili onemogućiti ili zapretiti da ćete ih onesposobiti i time prouzrokovati veliku ekonomsku štetu, a da nemaju uticaja na klasični rat pucanjem. Sve to možemo da vidimo upravo sada, zapravo, posmatramo sve to na Baltiku, tamo nema bitaka otvorenom vatrom, ali vidimo da se ometaju signali aviona sve vreme", dodaje naš sagovornik.
Gauard kaže da ima mnogo ometanja i lažiranja prijemnika koji su "prevareni" na Bliskom istoku.
"Videli smo izveštaje o pomeranjima projektila sa kursa, možda čak i okrenutih prema ljudima koji su ih ispalili, videli smo mnogobrojna ometanja GPS i drugih navigacionih signala kako bi se smanjila sposobnost tamošnjih snaga da izvršavaju vojne operacije. Da li se u ovom trenutku tamo može nešto učiniti? Pa, civili koji su uhvaćeni u unakrsnoj vatri moraju da se oslone na mape i razumevanje svog terena u okruženju i kako doći od mesta do mesta, jer GPS i drugi navigacioni signali jednostavno nisu pouzdani i ako se oslanjate na njih, verovatno ćete imati loše informacije, što je gore nego da nemate informacije i time budete odvedeni na neko mesto gde ne želite da budete", zaključuje sagovornik Newsmax Balkansa.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šoferska je tuga pregolema, jedna od omiljenih pesama profesionalnih vozača na Balkanu, povrdilo se da nije šala. Nikako. Smatrajući da su diskriminisani, kamiondžije su zajedno digli svoj glas i na nekoliko dana blokirali teretne granične prelaze u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Šta su tražili, šta su postigli, šta poručuju evropskim zvaničnicima? Za Stav dana govore stručnjak za tržište kapitala Milko Štimac i Nenad Jevtović iz INstituta za razvoj i inovacije.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Avio-kompanija Er Srbija od 2. do 8. februara organizuje veliku promotivnu akciju, u okviru koje putnicima nudi povoljnije uslove za putovanja ka svim destinacijama iz svoje mreže, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra ili oktobra počinje evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Policija u Beogradu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, zaplenila je oko 500.000 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci i uhapsila G. Đ. (61) i M. I. (42) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga .
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Politički sukob SAD i EU oko pitanja Grenlanda ponovo je u fokus svetske javnosti vratio i pitanje ko će i na koji način upravljati ogromnim prirodnim resursima na "krovu sveta", području iznad 65° paralele, pod-Arktiku, sve do samog Severnog pola.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da Moskva nema interes da raspaljuje globalni sukob, kao što nije imala interes da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
Britanski lord Piter Mandelson izjavio je da je podneo ostavku na članstvo u Laburističkoj stranci, jer ne želi da "izaziva dalje sramote" svojim vezama sa pokojnim osuđenim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Zamenik poljskoj ministra unutrašnjih poslova Veslav Ščepanjski izjavio je da je najmanje 38 ljudi umrlo od hipotermije u toj zemlji ove zime, što je dvostruko više nego u istom periodu prošle godine.
Koliko je realna američka vojna intervencija protiv Irana? Da li Bliski istok klizi u novi ciklus nasilja i redefinišu li Sjedinjene Države svoju ulogu u regionu?
Američko Ministarstvo pravde objavilo je nove fajlove Džefrija Epstina sa milionima dokumenata, mejlova i fotografija. Pominju se poznata imena iz politike i biznisa, uključujući Ilona Maska i Donalda Trampa, dok istrage i analiza tokova novca i dalje traju.
Zoološki vrt u Devonu predstavio je javnosti retko mladunče amurskog leoparda po imenu Zeja. Ime je dobila po reci Zeja u regionu Amur na istoku Rusije, gde ova ugrožena vrsta živi u prirodi, saopštio je zoološki vrt Dartmur.
Tokom protesta protiv iseljenja kulturnog centra Askatasuna više od 100 ljudi je povređeno, među njima je 29 policajaca, od kojih su neki zadobili ozbiljne povrede. Incidenti su izazvali oštre reakcije političara koji traže strože mere države.
Sjedinjene Američke Države i Iran razmenili su obaveštenja da su spremni da vode pregovore o sporazumu kojim bi bile okončane tenzije između dve države, rekao je neimenovani visoki američki zvaničnik za izraelski Kanal 12.
Komentari (0)