Politiko: Zemlje EU će morati da obezbede milijarde evra kao garanciju zajmova za Ukrajinu
Zemlje Evropske unije će morati pojedinačno da obezbede milijarde evra da bi garantovale zajmove za Ukrajinu u iznosu do 210 milijardi evra, pri čemu se očekuje da Nemačka pokrije do 52 milijarde evra, navodi se u dokumentima u koji je briselski portal Politiko imao uvid.
Izvor: Politico
08.12.2025. 23:13
Foto: AP/Virgina Mayo
Evropska komisija je prošle nedelje predstavila diplomatskim predstavnicima zapanjujuće iznose nakon što je predstavila zajam za reparacije Ukrajini u vrednosti od 165 milijardi evra, koristeći gotovinsku vrednost zamrznute ruske imovine, navodi portal Politico.
Rezervni mehanizmi, koji bi bili proporcionalno raspodeljeni među zemljama članicama bloka, potrebni su da se obezbedi odobrenje za zajam belgijskog premijera Barta De Vevera.
Srbija ulazi u novu eru mobilnih komunikacija, poručuje generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić. Najveća srpska telekomunikaciona kompanija ubrzano razvija 5G, širi se u regionu i SAD i gradi projekte, koji, kako kaže Lučić, potvrđuju da uporan rad i jasna strategija donose rezultate.
On se protivi korišćenju suverenih ruskih sredstava zbog zabrinutosti da bi njegova zemlja sama mogla da bude u obavezi da na kraju vrati novac Moskvi.
Oko 185 milijardi evra zamrznute ruske imovine nalazi se pod upravom finansijskog depozitara sa sedištem u Briselu, Euroclear-a, dok je još oko 25 milijardi evra rasuto po privatnim bankovnim računima širom bloka.
Ukrajina se suočava sa budžetskim deficitom od 71,7 milijardi evra
Ukupni iznosi po zemljama mogli bi da se povećaju ukoliko zemlje naklonjene Kremlju, poput Mađarske, odbiju da se pridruže inicijativi, iako bi zemlje koje nisu članice EU mogle, ukoliko žele, da pomognu tako što bi pokrile deo ukupnog garancijskog iznosa, navodi briselski portal.
Norveška je bila pominjana kao mogući kandidat dok se njen ministar finansija Jens Stoltenberg, nije distancirao od te ideje.
Ukrajina se suočava sa budžetskim deficitom od 71,7 milijardi evra naredne godine i moraće da počne sa smanjenjem javne potrošnje od aprila, ukoliko ne stigne dodatni novac.
Mađarska je u petak stavila veto na izdavanje nove EU obveznice kako bi se popunio budžetski jaz Kijeva, prebacujući teret na lidere da uvere De Vevera da podrži korišćenje ruskih sredstava kada se lideri EU sastanu 18. decembra, umesto da posežu u sopstvene nacionalne fondove.
Predloženi zajam za reparacije predviđa 115 milijardi evra
Nemački kancelar Fridrih Merc bio je u Briselu u petak uveče da bi uverio De Vevera da će Nemačka obezbediti 25 odsto rezervnog mehanizma, što je najveći udeo među svim zemljama.
"Imali smo vrlo konstruktivan razgovor o ovom pitanju. Posebna zabrinutost Belgije u vezi sa pitanjem kako koristiti zamrznuta ruska sredstva je neosporna i mora biti uzeta u obzir u svakom mogućem rešenju na način da sve evropske države snose isti rizik", rekao je Merc nakon večere sa belgijskim premijerom.
Predloženi zajam za reparacije predviđa 115 milijardi evra za finansiranje ukrajinske odbrambene industrije u periodu od pet godina, dok bi 50 milijardi evra pokrilo budžetske potrebe Kijeva.
Foto: Tanjug/AP/Andrii Marienko
Preostalih 45 milijardi evra iz ukupnog paketa služilo bi za otplatu zajma G7 Ukrajini, izdatog prošle godine. Sredstva bi, prema prezentacijama Komisije, bila isplaćivana u šest rata tokom godine, navodi portal.
Određene provere i mehanizmi kontrole bili bi na snazi kako bi se sprečilo da prevaranti prisvoje novac. Što se tiče odbrambene potrošnje, na primer, to bi uključivalo osiguravanje da su ugovori i planovi potrošnje prihvatljivi za Komisiju.
Komisija bi, takođe, detaljno prikazala finansijske potrebe Ukrajine i navela odakle vlada prima vojnu i finansijsku pomoć, omogućavajući evropskim prestonicama da prate tok novca koji stiže u Kijev, navodi Politiko.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Zašto Moskva krije datum nove runde mirovnih pregovora o ratu u Ukrajini? Da li će se u predizbornim kampanjama lomiti koplja oko "Mrdićevih zakona"? Gosti emisije: Advokati Jelena Pavlović i Vladimir Gajić Hoće li obdukcija tela devojčice, koja je preminula nakon operacije krajnika, pokazati tačan uzrok smrti?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Suđenje bivšim liderima tzv. OVK ulazi u završnu fazu- u Hagu se iznose završne reči pred presudu koja bi mogla imati dalekosežne političke i pravne posledice. Da li će ovaj sudski postupak doneti pravdu žrtvama ili potvrditi sumnje u selektivnu pravdu međunarodnih institucija? I da li je ovo suđenje pravi test kredibiliteta Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koje stoje iza ovog „de fakto suda EU“? Gosti Stava dana: Aleksandar Cvejić advokat I Ivan Bošnjak, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale registrovan je tokom večeri u regionu Prizrena, sa epicentrom oko 20 kilometara jugoistočno od grada. Građani Vranja i u Skoplju prijavili snažno podrhtavanje tla.
Direktorka novinske agencije Tanjug i suvlasnica televizije K1 i agencije za komunikacije "Majo Public" Manja Grčić jednoglasno je izabrana za novu generalnu direktorku Radio-televizije Srbije, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Upravnog odbora RTS Branislav Klanšček.
Žizel Peliko, koja je tokom suđenja bivšem suprugu i desetinama muškaraca koji su je silovali dok je bila bez svesti postala globalni simbol hrabrosti, opisala je u meomoarima šok koji je doživela kada joj je policija prvi put pokazala snimke zločina, uporedivši sebe sa beživotnom krpenom lutkom.
Nobelov komitet saopštio je da je pozvao Iran da odmah oslobodi aktivistkinju za zaštitu prava žena i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu dolazi u Vašington sa jasnim ciljem da utiče na oblik mogućeg sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Između turskih poslanika vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) i opozicione Republikanske narodne partije (CHP) izbila je tuča tokom polaganja zakletve novog ministra pravde Akina Gurleka. Sednica u parlamentu je u više navrata prekidana.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će pitanje teritorija biti u fokusu naredne runde pregovora sa SAD, planirane za sledeću nedelju na američki zahtev.
Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da će sudbina protesta Demokratske stranke te zemlje biti ispisana na izborima naredne godine sa još većim porazom nego na prethodnim.
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Komentari (0)