"Bum populacije" - 2025. proglašena "godinom hobotnice" na južnoj obali Engleske
Zbog izuzetno toplog proleća i blage zime, duž južne obale Engleske zabeležen je rekordni broj zapažanja hobotnica - oko 233.000, što je 13 puta više nego obično. Stručnjaci kažu da je to "bum populacije" i nazivaju 2025. godinom hobotnice.
Izvor: The Guardian
24.12.2025. 22:37
Foto: University of Queensland/Wen-Sung Chung
Blaga zima i izuzetno toplo proleće omogućili su neviđenu pojavu mediteranskih hobotnica duž južne obale Engleske, od Penzancea u Kornvalu do juga Devona.
Lokalni ribari zabeležili su oko 233.000 uhvaćenih hobotnica, što je oko 13 puta više nego što se uobičajeno očekuje.
Godina se privodi kraju, a božićna i novogodišnja putovanja, vašari i miris kuvanog vina, postali su izbor za mnoge, kao i doček Nove godine na trgu neke metropole.
Dejan Šulkić iz Novog DSS upozorio je na politički uticaj tokom samog izbornog procesa za Visoki savet tužilaštva, dok je advokat Aleksandar Cvejić istakao da su izbori pokazali duboku podeljenost unutar tužilačke zajednice.
"Većina ovih hobotnica je velika, do 1,5 metara široka. Prvi put u poslednjim decenijama videli smo ih kako se kreću u grupama i hodaju po morskom dnu", kaže Met Slejter iz "Cornwall Wildlife Trusta".
Retka pojava poslednji put zabeležena 1950.
Prethodni masovni "bloom" hobotnica u britanskim vodama zabeležen je 1950, dok su raniji zapisi beležili slične događaje 1900. godine.
Idealni uslovi - blaga zima i toplo proleće - omogućavaju većem broju larvi da preživi i tako stvara neočekivani porast populacije.
Hobotnice u neobičnim ponašanjima
Video-snimci ronilaca pokazuju hobotnice koje se okupljaju u grupama, što je neobično jer su obično samotnjaci.
Jedna je čak uhvatila ronilačku kameru. Stručnjaci upozoravaju da bi, zbog još jedne blage zime, mogla nastupiti druga pojava "bloom" 2026, ali dugoročno ovakvi događaji su nepredvidivi.
22 godine prošlo je od martovskog pogroma na KiM - u kojoj meri se posledice ovog događaja osećaju i dan danas? Kako odnosi velikih sila utiču na razvoj i intenzitet sukoba na Bliskom istoku? Gosti emisije biće Biljana Šahrimanjan Obradović i Slobodan Samardžija Srbija i NATO posle osam godina ponovo na zajedničkoj vežbi - sa kojim ciljem?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Bliski istok u novoj fazi eskalacije. : Izrael pokrenuo kopnenu operaciju na jugu Libana, dok se kao potencijalna nova tačka napetosti pominje Irak. Kriza oko Ormuskog moreuza dodatno potresa globalnu bezbednost. Američka upozorenja o veoma lošoj budućnosti za NATO dolaze u trenutku kada su podele unutar Unije dublje nego ikada. Da li Evropa danas ima snage za jedinstven odgovor ili se stari kontinent nalazi na ivici nove geopolitičke podele? Gosti Stava dana: prof. dr Slobodan Samardžić sa Fakulteta političkih nauka i Mijat Kostić iz Novog trećeg puta.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Potrešena ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, Evropska unija se nalazi u kritičnom periodu svog razvoja i postojanja. Ostali veliki igrači na međunarodnoj sceni vuku ofranzivne poteze, dok se EU zbog unutrašnjih slabosti drži defanzivnog načina delovanja. Kako se ovaj u osnovi mirovni projekat može prestruktuirati u uslovima velikih kriza? Da li je proširenje sa novim članicama mogućnost za progres ili dopunski balast na leđima stare dame? Šta može uraditi Zapadni Balkan da bi ubedio Brisel u neophodnost brze integracije? Zašto je, najverovatnije, propala ideja ograničenog ulaska u EU? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Ana Krstinovska, bivši makedonski državni sekretar za evropska pitanja, direktorica NVO ESTIMA.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Teheran je upozorio Rumuniju da će reagovati politički i pravno ako nastavi da dozvoljava da Sjedinjene Američke Države koriste baze na njenoj teritoriji za operacije protiv Irana.
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da Evropska unija u budućnosti neće uvoziti energente iz Rusije, najavljujući dalja pravna ograničenja na uvoz ruskog gasa i nafte.
Ministri spoljnih poslova Evropske unije pokazali su na sastanku u Briselu da za sada nemaju želju da prošire svoju pomorsku misiju na Bliskom istoku na Ormuski moreuz, izjavila je visoka predstavnica Unije za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas.
Sa više od 2.200 živih baštenskih mrava u prtljagu kineski državljanin Džang Kećun (27) pokušao je da se ukrca u avion na glavnom aerodromu u Najrobiju.
Akcije kompanije Meta su u porastu nakon vesti da firma planira da otpusti 20 odsto svoje radne snage kako bi nadoknadila velika ulaganja u veštačku inteligenciju (AI) i oslonila se na povećanje produktivnosti zahvaljujući AI.
Američki predsednik Donald Tramp izneo je svoje viđenje politike prema Iranu, iz Ovalnog kabineta, tvrdeći da je svojim potezima sprečio globalni sukob.
Komentari (0)