Srđan Kerim u Sintezi: Daleko smo od mira, naterati Rusiju da direktno pregovara sa Ukrajinom
Nekadašnji ministar spoljnih poslova Severne Makedonije i bivši predsednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Srđan Kerim je ocenio da nije reč o pregovorima već razgovorima o mira u Ukrajini, uz ocenu da do kraja rata neće doći sve dok Rusija ne bude pristala na to.
Govoreći o koracima koji se preduzimaju za postizanju mira u Ukrajini, Kerim navodi da je reč o razgovorima na četiri koloseka koji uključuju predsedenike SAD, Rusije i Ukrajine, kao i EU.
"Zasad se nisu spojili nijednom. A zašto? Zato što ovaj rat neće prestati dok Moskva ne bude pristala na to. Moraju neke stvari da se dogode koje će naterati Moskvu da pregovara direktno sa Ukrajinom, da li uz posredovanje SAD ili ne", naglasio je Kerim u emisiji Sinteza.
Ukrajini su uskraćene mnoge mogućnosti učinkovitije odbrane i to je Rusija shvatila i napreduje na terenu, dodao je on.
"Rusija je shvatila da SAD rukovode najpre saglasno doktrini Donalda Trampa. Njega interesuje da se oreol mirotvorca na svaki način afirmiše, kao i ekonomski aspekt", kaže naš sagovornik i zaključuje da smo daleko od prekida vatre i mira.
Diplomata je ocenio i da je "Arapsko proleće" nateralo političke elite u arapskom svetu da razmišljaju kako da se postave u odnou na globalna kretanja i da se aktiviraju, poput Saudijske Arabije koja je decenijama bila rezervisana i uvek je delovala iz "trećeg plana".
"Svet je danas teško definisati"
"Današnji svet je teško dobro, pravilno definisati zato što svako ima svoju prizmu niz koju gleda na situaciju, na odnose i adekvatno tome se pozicionira", izjavio je Kerim.
"Saudijska Arabije me je zamolila pre 15 godina da joj pomognem kao savetnik da se kvalifikuju za članstvo u Savetu bezbednosti UN. Kandidovali su se, pobedili i na kraju su odustali i predali članstvo drugoj zemlji", navodi Kerim primer.
Ističe da je promena u strategiji nastala pojavom Muhameda bin Salmana koji, prema njegovim rečima, ima odlične odnose sa Pekingom, Moskvom i Vašingtonom. Važni akteri u međunarodnim odnosima danas su i Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar, dodaje sagovornik.
Crnadak: Vašingtonu stalo da okonča rat u Ukrajini
Nekadašnji ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak je izjavio u Sintezi da je Kina prioritet Vašingtona, ali da je SAD mnogo stalo da se rat u Ukrajini završi.
No, sagovornik ističe da je oprezan kada je reč o poslednjim porukama nakon sastanka Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog i navodi da su preostale da se dogovore najosetljive stvari - teritorijalna i pitanja garancija.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da ga je predsednik Rusije Vladimir Putin u telefonskom razgovoru obavestio o navodnom napadu ukrajinskog drona na jednu od njegovih rezidencija, ocenjujući da taj potez "nije dobar".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da nacrt mirovnog okvira za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine predviđa američke bezbednosne garancije za Ukrajinu u trajanju od 15 godina, ali da je od predsednika SAD Donalda Trampa tražio garancije bezbednosti u trajanju do 50 godina.
Predsednik Rusije Vladimir Putin nagovestio je mogućnost da prihvati razmenu dela teritorije koju kontrolišu ruske snage u Ukrajini, ali je ponovio da Moskva želi ceo Donbas, objavio je Komersant.
"Mislim da nismo u poziciji da kažemo da je siguran kraj, ipak ovo predugo traje i mora se biti oprezan", rekao je Crnadak, uz konstataciju da ipak ima razloga i za optimizam i da smo danas bliži miru u poređenju sa nekim prethodnim vremenom.
Jasno je, dodaje, da Evropa nema dominantnu ulogu u tom procesu, ali "daleko od toga da ne utiče i da neće imati ulogu u finalnom dogovoru".
"Što se tiče Vašingtona, Tramp u odnosu prema Rusiji i Ukrajini igra toplo-hladno. Mislim da je to čak manje njegova taktika, a više rezultat njegovog temperamenta", zaključio je Crnadak.
Kovačević: SAD žele da izbegnu nuklearni rat
Nekadašnji ambasador Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević je ocenio u Sintezi da prekida vatre u Ukrajini nema jer Rusija ne želi pristati na to pre nego što se postigne dogovor o mogućem rešenju pregovora o miru.
"Na Trampa, koji je pokušao da bude posrednik u pregovorima, utiču evropski saveznici koji polaze od suprotnog stanovišta, a to je da svaki nacrt predloga o miru mora sadržati odredbe o povlačenju Rusije sa, kako kažu, okupiranih teritorija, te da Rusija mora platiti ratnu odštetu", ističe Kovačević.
Rusija u pregovore ulazi sa očekivanjem da će kapitulirati Ukrajina, koju pak Evropa podupire u njenim maksimalističkim zahtevima, navodi sagovornik.
"Problem je što Evropa nema instrumente kojima bi mogla nametnuti rešenje koje predlaže", zaključio je Kovačević, uz ocenu da SAD žele da izbegnu nuklearni rat.
Koliko trenutno traje prosečan postupak usvojenja u Srbiji? Zašto dolazimo u situaciju da usvojenje traje godinama, dok istovremeno imamo decu koja čekaju svoju porodicu? Koliko se u praksi zaista poštuje princip „najboljeg interesa deteta“ i ko ga konkretno procenjuje? Kako objasniti situacije u kojima deca ostaju u hraniteljskim porodicama godinama bez trajnog rešenja, a postoje zainteresovani usvojitelji? Za emisiju “Tražim reč” govore Dragana Krstić Šansa za roditeljstvo, specijalni pedagog Stevan Popović, v. d. direktorke Centra za porodični smeštaj i usvojenje Beograd Danijela Spajić, usvojiteljke Silvana Veselinović I Milica Dukić i hraniteljka Ivana Ivić.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U osmoj epizodi najzanimljivijeg takmičenja po starom kontinentu "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem", takmičari pokušavaju da se izbore sa zatvorenim ulicama Pariza.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-MOĆ IGRE
Specijalizovane međunarodne izložbe je „Igra(j) za čovečanstvo: Sport i muzika za sve“. Kako je nastala i kako se oblikovala ideja s namerom da se jedna značajna međunarodna izložba održi u Srbiji?
dokumentarni
13:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministarstvo prosvete pozvalo je samofinansirajuće studente koji ostvaruju pravo na povraćaj 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu da se hitno prijave za otvaranje Studentske kartice, kako bi im sredstva bila refundirana. Rok za prijavu je petak, 6. mart 2026. godine.
U Njujorku je održana vanredna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u Iranu, na kojoj je generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao na hitan prekid sukoba SAD i Izraela sa Iranom i poručio da nema alternative mirnom rešenju.
Bivši pilot američkog Vazduhoplovstva Džerald Braun, poznat i po pozivnom pilotskom nadimku "Runner" uhapšen je pre nekoliko dana u Džefersonvilu u saveznoj državi Indijana, zbog sumnji da je neovlašćeno pružao obuku kineskim pilotima, kršeći Zakon o kontroli izvoza oružja
Iranska vlada je potvrdila da je lider Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei ubijen u subotu u napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, javljaju iranski državni mediji.
Ajatolah Ali Hamnei bio je tek drugi vrhovni vođa Irana od Islamske revolucije 1979. godine, a tu poziciju je preuzeo još 1989. godine. Rođen je 1939. u Mašhadu, drugom po veličini gradu u Iranu.
Državljani Irana organizovali su ispred Bele kuće u Vašingtonu slavlje zbog informacije da je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ubijen u zajedničkom napadu SAD i Izraela.
Sve su izraženiji znaci da iranski vrhovni vođa Ali Hamnei više nije među živima, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u video-obraćanju javnosti.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će Iranu biti potrebno nekoliko godina da se oporavi od zajedničkog američko-izraelskog napada na tu zemlju, u telefonskom razgovoru sa novinarom izraelske televizije Channel 12.
Bilo je strašno, sve se treslo, krenulo je jutros, ali je sada sve mirno. Poslednji napad je bio u 18.36 sati po lokalnom vremenu, ispričala je za Newsmax Balkans Srpkinja Marija Rakić Todić koja živi u Abu Dabiju, opisujući gađanje Irana raketama na Ujedinjene Arapske Emirate.
Komentari (0)