Srđan Kerim u Sintezi: Daleko smo od mira, naterati Rusiju da direktno pregovara sa Ukrajinom
Nekadašnji ministar spoljnih poslova Severne Makedonije i bivši predsednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Srđan Kerim je ocenio da nije reč o pregovorima već razgovorima o mira u Ukrajini, uz ocenu da do kraja rata neće doći sve dok Rusija ne bude pristala na to.
Govoreći o koracima koji se preduzimaju za postizanju mira u Ukrajini, Kerim navodi da je reč o razgovorima na četiri koloseka koji uključuju predsedenike SAD, Rusije i Ukrajine, kao i EU.
"Zasad se nisu spojili nijednom. A zašto? Zato što ovaj rat neće prestati dok Moskva ne bude pristala na to. Moraju neke stvari da se dogode koje će naterati Moskvu da pregovara direktno sa Ukrajinom, da li uz posredovanje SAD ili ne", naglasio je Kerim u emisiji Sinteza.
Ukrajini su uskraćene mnoge mogućnosti učinkovitije odbrane i to je Rusija shvatila i napreduje na terenu, dodao je on.
"Rusija je shvatila da SAD rukovode najpre saglasno doktrini Donalda Trampa. Njega interesuje da se oreol mirotvorca na svaki način afirmiše, kao i ekonomski aspekt", kaže naš sagovornik i zaključuje da smo daleko od prekida vatre i mira.
Diplomata je ocenio i da je "Arapsko proleće" nateralo političke elite u arapskom svetu da razmišljaju kako da se postave u odnou na globalna kretanja i da se aktiviraju, poput Saudijske Arabije koja je decenijama bila rezervisana i uvek je delovala iz "trećeg plana".
"Svet je danas teško definisati"
"Današnji svet je teško dobro, pravilno definisati zato što svako ima svoju prizmu niz koju gleda na situaciju, na odnose i adekvatno tome se pozicionira", izjavio je Kerim.
"Saudijska Arabije me je zamolila pre 15 godina da joj pomognem kao savetnik da se kvalifikuju za članstvo u Savetu bezbednosti UN. Kandidovali su se, pobedili i na kraju su odustali i predali članstvo drugoj zemlji", navodi Kerim primer.
Ističe da je promena u strategiji nastala pojavom Muhameda bin Salmana koji, prema njegovim rečima, ima odlične odnose sa Pekingom, Moskvom i Vašingtonom. Važni akteri u međunarodnim odnosima danas su i Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar, dodaje sagovornik.
Crnadak: Vašingtonu stalo da okonča rat u Ukrajini
Nekadašnji ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak je izjavio u Sintezi da je Kina prioritet Vašingtona, ali da je SAD mnogo stalo da se rat u Ukrajini završi.
No, sagovornik ističe da je oprezan kada je reč o poslednjim porukama nakon sastanka Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog i navodi da su preostale da se dogovore najosetljive stvari - teritorijalna i pitanja garancija.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da ga je predsednik Rusije Vladimir Putin u telefonskom razgovoru obavestio o navodnom napadu ukrajinskog drona na jednu od njegovih rezidencija, ocenjujući da taj potez "nije dobar".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da nacrt mirovnog okvira za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine predviđa američke bezbednosne garancije za Ukrajinu u trajanju od 15 godina, ali da je od predsednika SAD Donalda Trampa tražio garancije bezbednosti u trajanju do 50 godina.
Predsednik Rusije Vladimir Putin nagovestio je mogućnost da prihvati razmenu dela teritorije koju kontrolišu ruske snage u Ukrajini, ali je ponovio da Moskva želi ceo Donbas, objavio je Komersant.
"Mislim da nismo u poziciji da kažemo da je siguran kraj, ipak ovo predugo traje i mora se biti oprezan", rekao je Crnadak, uz konstataciju da ipak ima razloga i za optimizam i da smo danas bliži miru u poređenju sa nekim prethodnim vremenom.
Jasno je, dodaje, da Evropa nema dominantnu ulogu u tom procesu, ali "daleko od toga da ne utiče i da neće imati ulogu u finalnom dogovoru".
"Što se tiče Vašingtona, Tramp u odnosu prema Rusiji i Ukrajini igra toplo-hladno. Mislim da je to čak manje njegova taktika, a više rezultat njegovog temperamenta", zaključio je Crnadak.
Kovačević: SAD žele da izbegnu nuklearni rat
Nekadašnji ambasador Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević je ocenio u Sintezi da prekida vatre u Ukrajini nema jer Rusija ne želi pristati na to pre nego što se postigne dogovor o mogućem rešenju pregovora o miru.
"Na Trampa, koji je pokušao da bude posrednik u pregovorima, utiču evropski saveznici koji polaze od suprotnog stanovišta, a to je da svaki nacrt predloga o miru mora sadržati odredbe o povlačenju Rusije sa, kako kažu, okupiranih teritorija, te da Rusija mora platiti ratnu odštetu", ističe Kovačević.
Rusija u pregovore ulazi sa očekivanjem da će kapitulirati Ukrajina, koju pak Evropa podupire u njenim maksimalističkim zahtevima, navodi sagovornik.
"Problem je što Evropa nema instrumente kojima bi mogla nametnuti rešenje koje predlaže", zaključio je Kovačević, uz ocenu da SAD žele da izbegnu nuklearni rat.
Godina dana od Trampovog povratka u Belu kuću- jednogodišnji mandat koji ne liči ni na jedan prethodni. Drugačiji povratak u odnosu na onaj iz 2016.- ne toliko euforičan, ali itekako glasan i optimističan prvenstveno po pitanju nacionalne strategije i po pitanju postizanja opšteg mira u svetu. Ali, da li je sve tako i u praksi, na terenu? Gosti Stava dana: istoričar Saša Adamović i Petar Ivić iz Pupin inicijative.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Koliko je važna preventiva u očuvanju oralnog zdravlja?Da li je opšte zdravlje u direktnoj vezi sa zdravim zubima? Zašto su stomatološke ambulante pri školama ključne za zdrav osmeh?U emisjiji „Tražim reč“ govore, profesor Stomatološkog fakulteta dr Vanja Petrović, načelnik Stomatološke službe Doma zdravlja „Dr Simo Milošević“ dr Mateja Karahasan, direktorka Osnovne škole „Milovan Glišić“ Marina Vukosavljević i oralni hirurg dr Ermin Đerlek.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto naši susedi tvrde da Srbija ubrzano ide ka Zapadu, a članstva u Evropskoj uniji nema ni na vidiku? Kakav bi danas bio status Srbije da pre osamdeset godina nisu na vlast došli komunisti i ukinuli monarhiju? Koliko smo i da li smo grešili? Odgovore tražimo od advokata i nekadašnjeg ministra u Vladi Srbije Milana Parivodića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Svi iz zgrade su evakuisani, povređenih osoba nije bilo, potvrđeno je iz MUP Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su D. Ž. (18) iz Zrenjanina, jer su u stanu u kom je boravio pronašli oko 120 grama kokaina.
Vlasnik škole glume Miroslav Mika Aleksić, protiv koga se vodio krivični postupak zbog sumnje na silovanje i seksualno uznemiravanje, preminuo je u Beogradu u 74. godini.
Broj žrtava železničke nesreće u Adamuzu u Kordobi povećao se na 40, dok je 41 osoba hospitalizovana, od kojih je 12 na intenzivnoj nezi, saopštile su andaluzijske službe za hitne slučajeve.
Plaže na severu Sidneja su zatvorene nakon što je ajkula napala i teško povredila jednog mladića, što je treći napad ajkule na plažama u tom australijskom gradu za dva dana.
Japanska kompanija "Tokyo Electric Power Company Holdings" (TEPCO) saopštila je da odlaže restart svog nuklearnog reaktora na severozapadu Tokija, prvog od 2011. godine i katastrofe u Fukušimi, zbog kvara alarma kontrolnih šipki.
Rastuće tenzije između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država prešle su u nedelju na sportsku arenu kada je neko iz publike uzviknuo “Ostavite Grenland na miru“ dok se pevala američka himna tokom NBA utakmice.
Evropski parlament u Strazburu je, na početku svoje prve plenarne sednice u ovoj godini, minutom ćutanja odao poštu žrtvama železničke nesreće koja se dogodila u Španiji, kada je poginulo najmanje 40 osoba.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu da „više ne oseća obavezu da razmišlja isključivo o miru“, nakon što mu Norveški Nobelov komitet nije dodelio Nobelovu nagradu za mir.
Grok AI, model veštačke inteligencije koju koristi društvena mreža Iks, a iza kojih stoji najbogatiji čovek sveta Ilom Mask, poslednjih par meseci našla se u središtu brojnih kontroverzi
Američki predsednik Donald Tramp odbio je da otkrije planove i detalje u vezi sa eventualnim preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, dodajući da će "100 odsto" uvesti carine evropskim zemljama ukoliko ne dođe do dogovora oko ostrva u sastavu Danske.
"Grenlanđani se ni danas u velikoj većini ne smatraju Dancima, a nijedna politička stranka ne želi da postanu deo Sjedinjenih Američkih Država", kaže novinar i publicista Tihomir Barbulović, objašnjavajući zašto ideja nezavisnosti Grenlanda jača decenijama uprkos pritiscima velikih sila.
Komentari (0)