U Novoj 2026. veštačka inteligencija će biti - svuda
Razvoj novih verzija veštačke inteligencije sve više se udaljava od dosadašnje 'trke' u veličini samih LLM (Large Language Model) modela i broju parametara, i sve više prelazi u fazu dubokih strukturnih i funkcionalnih promena koje će bitno uticati na način na koji se AI koristi.
Umesto dosadašnjih "univerzalnih" AI modela, vodeće tehnološke kompanije i istraživači već razvijaju 'modularne' AI sisteme sastavljene od više posebnih specijalizovanih komponenti, kao što su jezički modeli, sistemi za "veštačko razmišljanje" (deep reasoning), dugoročno pamćenje, te planiranje i obradu različitih tipova podataka na jednom mestu, što omogućava daleko veću pouzdanost, manju potrošnju hardverskih resursa i lakšu kontrolu ponašanja sistema u osetljivim oblastima kao što su privatni podaci korisnika širom sveta.
Jedna od najvažnijih novina u ovoj godini biće uvođenje "postojane memorije", (persistent AI memory), zahvaljujući kojoj će veštačka inteligencija moći da pamti celokupan kontekst svih razgovora sa ljudskim korisnikom, te svakodnevne navike korisnika kroz celokupni vremenski period korišćenja, čime će se veštačka inteligencija pretvoriti iz povremenog digitalnog alata ili aplikacije u neku vrstu "digitalnog dvojnika" korisnika i digitalnog asistenta za složene projekte.
Najpoznatiji alat kompanije za razvoj veštačke inteligencije Open AI, četbot ChatGPT, troši oko 17,23 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje, što je više nego celokupna potrošnja Slovenije.
Godinu 2025. završavamo sa 2,2 miliona televizijskih korisnika i odlukom da sadržaj damo svim operaterima, a i Newsmax Balkans je postao televizija s nacionalnim pokrivanjem, čime smo potpuno izmenili medijsku strukturu, izjavio je generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić.
Multi-modalne sposobnosti takođe će značajno napredovati u 2026, jer će AI sistemi biti u stanju da istovremeno analiziraju tekst, slike, video i zvuk, u okviru istog razgovora sa korisnikom, te da razumeju složene odnose između tih podataka i izvlače zaključke koji su veoma slični ljudskom načinu razmišljanja, što će, očekivano, imati veliku primenu u industriji, raznim bezbednosnim analizama, medijima, novinarstvu i naučno-istraživačkom radu.
Kompanije Google i Open AI poseban akcenat stavljaju i na razvoj takozvanih "AI agenata", odnosno AI sistema koji mogu samostalno da izvršavaju kompleksne zadatke kroz nekoliko složenih koraka, te da samostalno koriste različite softverske alate i predlažu različita rešenja.
Printscreen: Newsmax Balkans
Paralelno sa ovim, očekuje se i značajno poboljšanje sposobnosti rezonovanja, uključujući analizu 'šta ako' scenarija i procenu verovatnoće različitih rešenja, što bi trebalo da smanji greške i netačne informacije koje su danas čest problem u korišćenju veštačke inteligencije.
Razlika između zatvorenih, korporativnih AI sistema u fazi razvoja i onih otvorenih, dostupnih široj globalnoj zajednici, dodatno će se produbiti, pri čemu će open-source (slobodna i besplatna) rešenja postajati sve moćnija i prilagodljivija za lokalnu upotrebu na smartfonima, tabletima i kompjuterima.
Iako se u 2026. ne očekuje pojava prave opšte veštačke inteligencije (AGI, Artificial General Intelligence), nove verzije AI modela već sada mogu da se posmatraju kao izuzetno važan globalni i strateški resurs koji će znatno ubrzati donošenje odluka u kompanijama, Vladama i velikim svetskim organizacijama, te znatno povećati njihove mogućnosti i produktivnost, a sasvim sigurno i promeniti ravnotežu moći u različitim delovima društva.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
U novoj epizodi „Monaškog kuvara“ vodimo vas u manastir Čokešina, svetinju koja vekovima svedoči veru, molitvu i predanje. Donosimo duhovnu ispovest mati Ane, koja otkriva svoj put ka monaškom životu, i otkrivamo zašto vernici u ovaj manastir dolaze po blagoslov i lek - kozlac.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko smo spremni da priznamo da je, dok raspravljamo da li je 11. novembar Dan pobede ili Dan primirja, naše znanje o Velikom ratu minimalno i koliko će nam vremena trebati da tu grešku ispravimo? Ko su prijatelji koje ne smemo zaboraviti? Zašto imena kao što su Elsi Inglis, Džon Frotingam, Viljam Hantere, Ludvig Hiršfild moraju biti sastavni deo naše istorije? Za emisiju "Tražim reč" govorili su istoričar Velibor Vidić, pisac Dragan Milošević, istoričarka umetnosti dr Jasmina Ćirić, viši arhivista Međuopštinskog istorijskog arhiva Valjevo Vladimir Damnjanović i profesorka istorije Natalija Bukvić.
Ministarstvo prosvete razrešilo je Školski odbor beogradske Osnovne škole "Pavle Savić" i planira da uvede prinudnu upravu, rekao je za portal Newsmax Balkans roditelj učenika te škole Anđelko Petrović.
Darlеn Flor Dalmor Blek, abesinski izložbeni mačak iz Rusije, proglašen je najboljim mačkom u 2025. godini, objavila je Svetska federacija mačaka (World Cat Federation).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu, po nalogu osnovnog javnog tužioca u Smederevu, odredili su zadržavanje do 48 časova S. C. (19) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su A. A. (43), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio dva krivična dela, teška krađa i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Američka vojska se povukla iz baze Ajn Al Asad na zapadu Iraka i iračka armija je preuzela kontrolu na tom prostoru, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Bagdadu.
Američki predsednik Donald Tramp je, kao predsedavajući "Odbora za mir" u Pojasu Gaze, pozvao šefa turske države Redžepa Tajipa Erdogana da se pridruži tom odboru.
Sporazum između Evropske unije i latinoameričkog bloka Merkosur potpisan je u glavnom gradu Paragvaja Asunsionu, posle 25 godina pregovora, saopštila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da se Zapadna Evropa otvoreno priprema za rat sa Rusijom i ocenio da sednice Saveta EU sve više liče na ratne savete.
Najmanje 24 osobe su poginule, a 45 ljudi je povređeno u dve odvojene saobraćajne nesreće koje su se dogodile u Pakistanu, saopštili su lokalni zvaničnici.
U glavnom gradu Danske, Kopenhagenu, održan je protest protiv planova američkog predsednika Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad Grenlandom, koji je danska autonomna teritorija, a na skupu su učestvovale hiljade ljudi, prenosi Rojters.
Komentari (0)