(VIDEO) Pitanje ekonomije najvažnije za Amerikance: Šta o vlasti u SAD misle glasači u Čikagu
Mnogi smatraju da će izbore u Americi odlučiti pitanje ekonomije jer je Amerikancima oduvek najvažnije bilo kako žive, tačnije koliko imaju u novčaniku.
Prethodne tri i po godine, a naročito u poslednjih 24 meseca, američka kupovna moć je oslabila, za isto novaca mogu da kupe manje, ali to nije sve. Mnoge kompanije su se u međuvremenu ugasile, mnogi ljudi su ostali bez posla, a kamate na stambene kredite su probile plafon I danas iznose preko 7 odsto, u odnosu na 2,5 ili 3 odsto koliko su bile 2020.
Osam dana pre predsedničkih izbora u Americi, kandidatkinja Demokratske stranke Kamala Haris i kandidat Republikanske stranke Donald Tramp su u anketama gotovo izjednačeni, ali kladionice znatno veće izglede za pobedu daju bivšem predsedniku.
Demokratska kandidatkinja Kamala Haris više koristi simboličku nego efikasnu strategiju prema poljsko-američkim glasačima, ocenio je geopolitički ekspert Antoan Reno za Newsmax Balkans.
Glasači koje i Kamala Haris i Donald Tramp pokušavaju da pridobiju pred predsedničke izbore u Americi, nisu se identifikovali kao aktivni. Ti birači su možda indiferentni, možda nisu izrazili interesovanje za glasanje ili izbegavaju anketare.
Iako je zvanični Vašington objavio da je stopa inflacije prošle godine bila 2,5 odsto, a da prethodne tri nije prelazila osam odsto činjenice govore drugačije. Poskupelo je praktično sve, hrana, usluge, a najviše benzin i dizel.
Godine 2020. u Americi ste mogli da kupite galon benzina za dva dolara ili manje, a danas cena varira od 4,5 u Ilinoju do 5,5 u državama poput Kalifornije. Da se ne mučite mnogo sa računanjem i pretvaranjem galona u litre, treba da znate da je litar običnog benzina u Čikagu dolar i 16 centi, to jest negde oko jedan evro po litru.
Da li će činjenica da Amerikanci slabije žive nego što su živeli presudno uticati na izbore koji slede u novembru ostaje da vidimo. Ono što se za sada zna jeste da kada je u pitanju ekonomija birači daju blagu prednost Donaldu Trampu u odnosu na Kamalu Haris.
Trampu su svojevremeno zamerali pad ekonomije tokom kovida i on je svoju cenu platio na izborima 2020. Ipak, čini se da je Haris u tom smislu bolje prošla jer se na neki način sakrila iza predsednika Džozefa Bajdena koji je pokupio kritike za lošu ekonomsku politiku u proteklom periodu, a mejnstrim mediji, koji su naklonjeni demokratama, trudili su se i poprilično uspeli u tome da njihovu kandidatkinju aboliraju kao da uopšte nije bila deo te loše politike, iako je itekako bila, kao druga najmoćnija osoba u državi i još uvek aktuelna potpredsednica SAD.
Mediji su oprostili Haris. Da li će joj oprostiti i glasači, saznaćemo u novembru.
Kako prepoznati razliku između duboke religioznosti i fanatizma i koliko je opasno kada politički sukobi počnu da se predstavljaju kao religijski? Kako će podela između sunita i šiita uticati na rasplet situacije na Bliskom istoku? Može li verski fanatizam dodatno zakomplikovati već nestabilnu bezbednosnu sliku sveta i da li I Balkan očekuje period nestabilnosti na ovom polju? Za emisiju “Tražim reč” govore profesor Fakulteta za bezbednost Zoran Dragišić, geopolitički analitičar i novinar Andrej Mlakar, stručnjak za bezbednost I terorizam Dževad Galijašević i sociolog Aleksa Vukašinović.
specijal
04:30
GrađaНИН (R)
U prvom delu emisije GrađaNIN govorićemo o svetskoj temi broj jedan. Rat u Iranu i posledice koje može da ima po Srbiju. Odgovore tražimo od profesora Mihajla Kopanje. U drugom delu bavimo se pitanjima o kojima se ćutalo. Od sahrane Aleksandra Rankovića, samoubistava partizanki do novih skrnavljenja spomenika, odgovore tražimo od istoričarke Ljubinke Škodrić.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Sedmog dana sukoba na Bliskom istoku izraelska avijacija pokrenula je seriju žestokih napada na južno predgrađe Bejruta, dok je NATO pojačao nivo pripravnosti protivbalističke raketne odbrane.
Švedski tapetar bosansko-hercegovačkog porekla Frank Arnautović (57) ostao je zaprepašćen kada je na svom bankovnom računu iznenada video veliku svotu novca koja nije bila njegova. Najpre je stiglo 13.000 evra, a onda - oko 900.000.
Nemačka carina zaplenila je na aerodromu Lajpcig-Hale zub slona i rog nosoroga u prtljagu putnika iz Nigerije, saopštilo je Glavno carinsko odeljenje u Drezdenu.
Sjedinjene Američke Države su na dobrom putu da uspostave kontrolu nad iranskim vazdušnim prostorom, izjavila je portparolka Bele kuće Kerolajn Livit, i dodala da Vašington očekuje da će ciljevi SAD biti ostvareni za četiri do šest nedelja.
Ambasador Srbije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Vladimir Marić izrazio je zadovoljstvo što su uz pomoć Beograda i Ministarstva spoljnih poslova uspeli da organizuju let kojim se iz UAE evakusalo više od 260 građana Srbije, i naglasio da se novi polazak očekuje do kraja nedelje.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će Kuba "ubrzo da padne" i da će američka administracija, nakon sukoba sa Iranom, postaviti američkog državnog sekretara Marka Rubija da vodi posebnu politiku prema toj zemlji.
Vlada Islanda predložila je održavanje referenduma 29. avgusta o nastavku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, preneo je javni servis RUV, citirajući reči ministarke spoljnih poslova Katrin Gunarsdotir.
Iran u ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama u ovom trenutku ne može odgovoriti u tehnološkom kontekstu, budući da su SAD pokazale superiornost, a ostali su u kvazi savezništvu sa Rusijom, prepušteno sami sebi, ocenio je stanje na Bliskom istoku vojni kapetan Nikola Lunić.
Komentari (0)