(FOTO) Zajed Nacionalni muzej u Abu Dabiju velika atrakcija, dnevno poseti više od 3.000 ljudi
Zajed Nacionalni muzej u Abu Dabiju, koji je centralna kulturna institucija Ujedinjenih Arapskih Emirata posvećena očuvanju i predstavljanju nasleđa osnivača države, pokojnog šeika Zajeda bin Sultana Al Nahjana, kao i istorije, kulture i identiteta Emirata, dnevno poseti više od 3.000 ljudi.
Zajed Nacionalni muzej, zvanično je otvoren 3. decembra prošle godine i nalazi se na ostrvu Sadijat, u središtu kulturnog okruga Abu Dabija.
Muzej, koji je posetila ekipa Tanjuga i kao jedan od retkih stranih medija mogla da snimi njegovu unutrašnjost, vodi posetioce na putovanje kroz istoriju UAE, od najranijih dokaza o ljudskom naselju do civilizacija koje su oblikovale njegovu kulturu i identitet.
Takođe služi kao kulturni most koji povezuje sedam emirata, naglašavajući njihovu duboku zajedničku istoriju i nasleđe, ali ukazuje i kako je priča o pokojnom šeiku Zajedu bin Sultanu Al Nahjanu, duboko isprepletena sa pričom UAE.
U muzeju se nalazi kolekcija od više od 1.500 predmeta u šest stalnih galerija na dva sprata, kombinujući arheološke artefakte, istorijske predmete, audiovizuelna iskustva, kao i savremene instalacije i autentične rekonstrukcije.
U prvoj galeriji pod nazivom "Naš početak", koja je posvećena životu i vođstvu šeika Zajeda, kroz snimke njegovog glasa, arhivske fotografije i filmske snimke, lične stvari, pisma, donacije i instalacije ispričana je njegova priča, a među postavkom, mogu se videti njegov lični automobil marke "Chrysler" iz osamdesetih godina prošlog veka, kao i poštanske marke sa njegovim likom iz šezdesetih godina.
Istorija Ujedinjenih Arapskih Emirata
Ujedno, posetioci se mogu upoznati sa osnivačkim godinama Ujedinjenih Arapskih Emirata, prateći istorijske i kulturne uticaje koji su oblikovali osnivača UAE.
Od njegovog ranog života u regionu Al Ain do uloge koju je igrao u ujedinjenju Emirata, prikazane su priče koje su definisale nasleđe šeika Zajeda i koje nastavljaju da inspirišu i danas.
Prikazani su i prirodni pejzaži, zatim istorija ljudskog stanovanja na zemlji, sa arheološkim otkrićima koja obuhvataju period od 300.000 godina i otkrivaju kako su geografija, inovacije, razmena i vera oblikovali identitet Emirata. Spoljašnje arhitektonsko rešenje muzeja inspirisano je krilima sokola, simbola snage i slobode u arapskoj kulturi.
U blizini Nacionalnog muzeja, nalazi se i muzej Luvr Abu Dabi, prvi univerzalni muzej u arapskom svetu, koji je otvoren 2017. godine i rezultat je međudržavnog sporazuma Ujedinjenih Arapskih Emirata i Francuske.
Sama zgrada muzeja Luvr Abu Dabi je umetničko delo slavnog francuskog arhitekte Žana Nuvela i arhitektonski je osmišljen kao "muzejski grad na vodi", smešten na ostrvu Sadijat, sa nizom niskih paviljona koji podsećaju na tradicionalne arapske medine.
Kupola lebdi iznad muzeja i teška je kao Ajfelova kula
Centralni i najprepoznatljiviji element kompleksa je monumentalna kupola prečnika 180 metara, koja deluje kao da lebdi iznad muzeja i teška je 7.500 tona, skoro koliko i Ajfelova kula.
Sastavljena od višeslojnih metalnih struktura sa hiljadama geometrijskih otvora, kupola propušta prirodnu svetlost i stvara karakterističan efekat takozvane "kiše svetlosti", koja se tokom dana pomera kroz prostor.
Hiljade turista i putnika suočavaju se sa problemima u Severnoj Evropi nakon što su ekstremno niske temperature i obilne snežne padavine izazvale otkazivanje letova u Finskoj Laponiji i poremećaje u saobraćaju u Nemačkoj, dok su škole u pojedinim regionima prešle na onlajn nastavu.
Ispod kupole je 12 galerija i pozornica smeštena u moru, a kompleks, koji broji 55 zgrada, okružen je vodom, koje ima i u delovima enterijera.
U galerijama muzeja izloženo je nekoliko stotina eksponata od kojih su mnogi pozajmljeni, a postavke ističu univerzalne teme i međusobne uticaje civilizacija, od praistorije, antike, srednjeg veka do savremenih umetničkih dela.
Muzej od otvaranja posetilo sedam miliona ljudi
Izložena dela su svojevrstan prikaz istorije umetnosti iz čitavog sveta, rečeno je Tanjugu tokom posete muzeju.
Od početka otvaranja do danas, muzej je posetilo sedam miliona ljudi, dok je samo prošle godine bilo 1,4 miliona posetilaca. Takođe, ističu da muzej samo ponedeljkom nije otvoren, dok svim ostalim danima radi.
Kako kažu, muzej sarađuje sa mnogim svetskim muzejima i sa međunarodnim institucijama, te se često organizuju i privremene izložbe i pozajmice iz vodećih svetskih muzeja, pre svega iz Francuske.
Brojni posetioci u muzeju mogu da vide vrhunske umetničke predmete iz svih perioda istorije umetnosti i civilizacije sa svih kontinenata, uz naglašenu raznolikost civilizacija koje su se razvijale istovremeno širom sveta, što je veoma redak pristup u svetu i pruža zanumljiv i drugačiji pogled od uobičajenih.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
Kako se prepliću rat u Iranu i rat u Ukrajini? O oceni Volodimira Zelenskog da bi dugačak rat u Iranu išao u korist Moskve i na štetu Kijeva razgovaramo sa savetnikom ukrajinske vlade Ivanom Nahornjahom. O izgledima za prekid vatre u sukobu na Bliskom istoku govori Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održiv razvoj.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ZEMLJOTRESI U SFRJ
Prirodne katastrofe koje su pogađale gradove sveta nisu zaobišle ni Jugoslaviju. Najveća tragedija bio je zemljotres u Skoplju koji je uništio grad i usmrtio veliki broj stanovnika makedonske prestonice. Nakon njega se dogodio zemljotresu u Banja Luci koji je u potpunosti promenio izgled I tog grada, a poslednji u nizu koji je obeležio kraj sedamdesetih dogodio se u Crnoj Gori. Svedoci, oni koji su preživeli te potrese, ali i oni koji pamte kako je izgledala solidarnost tog vremena govore u novoj epizodi “Dekada” koja otkriva kako su se ljudi privikavali na život u trusnom području.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Da li bi vanredni izbori usporili evropski put Crne Gore? Gošća: profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici i nekadašnja ministarka evropskih integracija Crne Gore Gordana Đurović.
dokumentarni
22:00
SINTEZA (R)
Koliki je rizik da sukob na Bliskom istoku izazove novu globalnu energetsku krizu, inflatorni talas i recesiju? Da li je mir uopšte moguć, imajući u vidu da Vašington i Teheran šalju potpuno različite poruke? Odgovore tražimo od profesora u penziji Dragana Veselinova.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su jedinice vojske i policije, koje su pretraživale teren u opštini Kanjiža u vezi sa ugrožavanjem kritične gasne infrastrukture, pronašle dva paketa eksploziva sa štapinima.
Jake snage vojske i policije od ranih jutarnjih časova sprovodile su intenzivnu pretragu terena, nakon što su u neposrednoj blizini gasovoda "Balkanski tok" koji povezuje Srbiju i Mađarsku, na području sela Velebit, Trešnjevac i Vojvoda Zimonjić u opštini Kanjiža, pronađena dva ranca sa eksplozivom.
Putnički voz koji je saobraćao iz Subotice ka Beogradu iskliznuo je sa šina u stanici Lovćenac - Mali Iđoš, a povređenih nije bilo, saopštila je kompanija Infrastrukture železnice Srbije.
Film "Žetva" otvorio je pitanje da li umetnost ima snagu da ispravi ono što pravda nije uspela. Koliko je u jednom srcu smeštena sudbina svih nestalih sa Kosova i Metohije i da li je teže živeti sa gubitkom ili neznanjem šta se zaista dogodilo?
Mađarski premijer Viktor Orban najavio je, nakon sednice Saveta za odbranu te zemlje, da će vojne snage koje štite deo gasovoda Turski tok koji se nalazi u Mađarskoj biti dodatno pojačane.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da veruje da može da postigne dogovor sa Iranom do sutra, a da u slučaju da dogovora ne bude, razmatra mogućnost da "preuzme" iransku naftu.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da je suverenitet Mađarske ugrožen, nakon što je u blizini gasovoda Turski tok u Srbiji pronađen eksploziv i poručio da će ta zemlja, zajedno sa Srbijom, štiti bezbednost snabdevanja energijom.
Iranske vlasti pogubile su dvojicu muškaraca osuđenih za pokušaj upada u vojni objekat i pristupa arsenalu naoružanja tokom januarskih nemira širom Irana, preneli su iranski mediji.
Na manje od pola puta do Meseca, astronauti misije Artemis II ponovo se suočavaju sa problemom u toaletu u svemirskoj kapsuli. Inženjeri sada sumnjaju da led blokira odvodnu cev.
Američka satelitska kompanija "Planet Labs" odlučila je da na neodređeno vreme obustavi objavljivanje satelitskih snimaka povezanih sa širim regionom oko Irana, čime je prvi put ozbiljno ograničen pristup podacima koji su do sada bili ključni za praćenje savremenih sukoba.
Sud u španskom gradu Santa Kruz de Tenerife dosudio je odštetu od 5.000 evra vlasniku psa zbog pretrpljenog duševnog bola nakon što je njegov ljubimac pregažen, a vozač pobegao sa mesta nesreće.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su američke snage uspele rano u nedelju da pronađu i spasu i drugog člana posade aviona koji je oboren u petak duboko na teritoriji Irana, za koga je rekao da je zadobio povrede, ali da je "živ i zdrav".
Komentari (0)