"Grenlanđani se ni danas u velikoj većini ne smatraju Dancima, a nijedna politička stranka ne želi da postanu deo Sjedinjenih Američkih Država", kaže novinar i publicista Tihomir Barbulović, objašnjavajući zašto ideja nezavisnosti Grenlanda jača decenijama uprkos pritiscima velikih sila.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Nakon ponude američkog predsednika Donalda Trampa da kupi Grenland od Danaca, ali i upozorenja da bi u suprotnom SAD mogla na silu da uđe na tu teritoriju, usledilo je negodovanje velikog dela Evrope.
Međutim, činjenica je da Grenlanđani skoro 50 godina žele potpunu nezavisnost od Danske pa ne čudi što se u danskoj javnosti već pojavljuju izjave političara i profesora koji se pitaju zašto podržati teritoriju čije stanovništvo ne želi da ostane u toj državi.
Novinar i publicista Tihomir Barbulović, koji živi u Kopenhagenu, ističe da razlozi za težnje ka nezavisnosti leže u dubokim istorijskim, političkim i identitetskim razlikama između Grenlanđana i Danske.
"Lokalno stanovništvo su Inuiti, oni govore svojim jezikom, imaju poseban identitet i u velikoj većini se ni danas ne smatraju Dancima. Danska se na Grenlandu doživljava kao kolonijalna sila još od 18. veka", kaže Barbulović u emisiji "Otvori oči".
Printscreen: Newsmax BalkansTihomir Barbulović
Prema njegovim rečima, Grenland je autonomiju dobio 1979. godine, dok su realne mogućnosti za potpunu nezavisnost stvorene 2009, kada je uvedena pravna osnova za raspisivanje referenduma.
"Tokom tog perioda sprovođene su brojne nepopularne mere asimilacije lokalnog stanovništva, što je dodatno ojačalo ideju da Grenland treba da postane samostalna nacija", naveo je novinar.
Tamna strana odnosa sa Danskom
Barbulović podseća da su odnosi Grenlanda i Danske obeleženi i ozbiljnim aferama koje su ostavile duboke posledice u kolektivnom sećanju Grenlanđana.
"Postojao je sistematski proces kulturne i jezičke asimilacije, ali i šokantni eksperimenti poput oduzimanja dece 1951. godine, kada je 22 dece odvedeno u Dansku kako bi se od njih stvorila - grenlandska elita", ističe naš sagovornik.
Foto: AP/Evgeniy Maloletka
Posebno je, dodaje, uzdrmao javnost slučaj prisilne ugradnje spirala grenlandskim ženama i devojčicama.
"Od 60-ih do ranih 90-ih godina sprovođen je program prisilne kontrole rađanja. Spirale su ugrađivane i devojčicama od 12 ili 13 godina, bez saglasnosti roditelja. Procene govore o oko 4.500 pogođenih žena, što je tada činilo polovinu grenlandskog ženskog stanovništva u reproduktivnom dobu", kaže Barbulović.
Prema njegovim rečima, afera je zvanično potvrđena tek poslednjih godina, a 2025. godine danska i grenlandska vlada su se javno izvinile žrtvama.
"Krajem prošle godine doneta je i odluka o isplati obeštećenja u iznosu od oko 300.000 danskih kruna po osobi", ističe novinar.
Odnos prema SAD i Trampovim izjavama
Iako pojedine opozicione stranke na Grenlandu zagovaraju dijalog sa Vašingtonom, Barbulović naglašava da nijedna relevantna politička opcija ne želi priključenje Sjedinjenim Državama.
"To je pre svega taktički potez. Poruka Danskoj glasi - ako nam ne date veći stepen samostalnosti, postoje i druge opcije. Međutim, nijedna parlamentarna stranka na Grenlandu ne želi da postane deo SAD", objašnjava on.
U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Svi iz zgrade su evakuisani, povređenih osoba nije bilo, potvrđeno je iz MUP Srbije.
Srpski teniser Hamad Međedović plasirao se u drugo kolo Australijan opena, pošto je u prvom kolu pobedio Argentinca Marijana Navonea sa 3:1. Laslo Đere nije uspeo da se plasira u drugo kolo, pošto je u Melburnu u prvom kolu izgubio od Švajcarca Stena Vavrinke - 1:3.
Dodaje da su Trampove izjave o "svim opcijama na stolu" isključivo deo američke retorike, a ne stav grenlandskih političara.
"Grenlanđanima su potrebne investicije, ekonomska saradnja i bezbednosne garancije, a to trenutno više može da ponudi Amerika nego Danska. Ali bez gubitka sopstvenog identiteta i političke autonomije", kaže Barbulović.
Govoreći o tvrdnjama da Rusija i Kina imaju pretenzije prema Grenlandu, Barbulović ocenjuje da su takvi strahovi preuveličani.
"Rusija nema direktno vojno prisustvo na Grenlandu, a ni danski vojni vrh to ne vidi kao glavnu pretnju. Kina ima dugoročne interese na Arktiku, ali pre svega kroz ekonomiju i nauku, a ne kroz vojno prisustvo", navodi naš sagovornik.
Na kraju, novinar zaključuje da eventualni američki pritisak ne bi imao vojni, već politički i ekonomski karakter.
"Ako dođe do ozbiljnijeg američkog poteza, to neće biti vojna opcija, već pritisak kroz ekonomske i političke mere prema Danskoj i Evropskoj uniji", ocenjuje Barbulović.
Uključenje Tihomira Brbulovića pogledajte u videu:
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Devojka starosti 24 godine zadobila je teške povrede nakon pada sa velike visine u beogradskom naselju Mirijevo i operisana je na Vojnomedicinskoj akademiji.
Dva muškarca, stara 29 i 22 godine, primljena su u Univerzitetski klinički centar Niš zbog teških opekotina na telu, nakon što su povređeni u eksploziji na deponiji u Leskovcu.
Dr Jasmina Spasojević izabrana je za novu gradonačelnicu Jagodine na sednici Skupštine grada održanoj u četvrtak. Odbornici su je izabrali tajnim glasanjem, nakon ostavke dosadašnje gradonačelnice Gordane Jovanović.
Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima, u Srbiji su vaskršnji praznici neradni dani zbog čega će većina prodajnih objekata 10. aprila, na Veliki petak, raditi skraćeno, odnosno do 18 časova, dok za Vaskrs većina neće raditi.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će se za 24 sata znati da li će pregovori Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji se za vikend održavaju u Pakistanu, biti uspešni.
Dok čitav svet prati izuzetno krhko primirje na Bliskom istoku, fokus međunarodne javnosti prebačen je na Islamabad, gde u subotu počinju možda i najvažniji pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana od početka aktuelne krize.
Dvojica pilota su teže povređena u padu aviona koji se srušio tokom trenažnog leta vazduhoplovnih snaga u blizini planine Montanj de Lur u Francuskoj, preneli su mediji u toj zemlji.
Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da je razgovarao telefonom sa američkim predsednikom Donaldom Trampom o vojnim sposobnostima i logistici kretanja brodova kroz Ormuski moreuz.
Američka administracija razmatra novi set mera usmerene na kineske telekomunikacione i tehnološke kompanije. Ovo je najnoviji korak u sve intenzivnijem tehnološkom nadmetanju između dve svetske sile.
Kineski predsednik Si Đinping izjavio je da Kina "apsolutno neće tolerisati" nezavisnost kineskog regiona Tajvana, ocenjujući da je to glavni izvor tenzija u Tajvanskom moreuzu.
Komentari (0)