"Grenlanđani se ni danas u velikoj većini ne smatraju Dancima, a nijedna politička stranka ne želi da postanu deo Sjedinjenih Američkih Država", kaže novinar i publicista Tihomir Barbulović, objašnjavajući zašto ideja nezavisnosti Grenlanda jača decenijama uprkos pritiscima velikih sila.
Nakon ponude američkog predsednika Donalda Trampa da kupi Grenland od Danaca, ali i upozorenja da bi u suprotnom SAD mogla na silu da uđe na tu teritoriju, usledilo je negodovanje velikog dela Evrope.
Međutim, činjenica je da Grenlanđani skoro 50 godina žele potpunu nezavisnost od Danske pa ne čudi što se u danskoj javnosti već pojavljuju izjave političara i profesora koji se pitaju zašto podržati teritoriju čije stanovništvo ne želi da ostane u toj državi.
Novinar i publicista Tihomir Barbulović, koji živi u Kopenhagenu, ističe da razlozi za težnje ka nezavisnosti leže u dubokim istorijskim, političkim i identitetskim razlikama između Grenlanđana i Danske.
"Lokalno stanovništvo su Inuiti, oni govore svojim jezikom, imaju poseban identitet i u velikoj većini se ni danas ne smatraju Dancima. Danska se na Grenlandu doživljava kao kolonijalna sila još od 18. veka", kaže Barbulović u emisiji "Otvori oči".
Printscreen: Newsmax BalkansTihomir Barbulović
Prema njegovim rečima, Grenland je autonomiju dobio 1979. godine, dok su realne mogućnosti za potpunu nezavisnost stvorene 2009, kada je uvedena pravna osnova za raspisivanje referenduma.
"Tokom tog perioda sprovođene su brojne nepopularne mere asimilacije lokalnog stanovništva, što je dodatno ojačalo ideju da Grenland treba da postane samostalna nacija", naveo je novinar.
Tamna strana odnosa sa Danskom
Barbulović podseća da su odnosi Grenlanda i Danske obeleženi i ozbiljnim aferama koje su ostavile duboke posledice u kolektivnom sećanju Grenlanđana.
"Postojao je sistematski proces kulturne i jezičke asimilacije, ali i šokantni eksperimenti poput oduzimanja dece 1951. godine, kada je 22 dece odvedeno u Dansku kako bi se od njih stvorila - grenlandska elita", ističe naš sagovornik.
Foto: AP/Evgeniy Maloletka
Posebno je, dodaje, uzdrmao javnost slučaj prisilne ugradnje spirala grenlandskim ženama i devojčicama.
"Od 60-ih do ranih 90-ih godina sprovođen je program prisilne kontrole rađanja. Spirale su ugrađivane i devojčicama od 12 ili 13 godina, bez saglasnosti roditelja. Procene govore o oko 4.500 pogođenih žena, što je tada činilo polovinu grenlandskog ženskog stanovništva u reproduktivnom dobu", kaže Barbulović.
Prema njegovim rečima, afera je zvanično potvrđena tek poslednjih godina, a 2025. godine danska i grenlandska vlada su se javno izvinile žrtvama.
"Krajem prošle godine doneta je i odluka o isplati obeštećenja u iznosu od oko 300.000 danskih kruna po osobi", ističe novinar.
Odnos prema SAD i Trampovim izjavama
Iako pojedine opozicione stranke na Grenlandu zagovaraju dijalog sa Vašingtonom, Barbulović naglašava da nijedna relevantna politička opcija ne želi priključenje Sjedinjenim Državama.
"To je pre svega taktički potez. Poruka Danskoj glasi - ako nam ne date veći stepen samostalnosti, postoje i druge opcije. Međutim, nijedna parlamentarna stranka na Grenlandu ne želi da postane deo SAD", objašnjava on.
U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Svi iz zgrade su evakuisani, povređenih osoba nije bilo, potvrđeno je iz MUP Srbije.
Srpski teniser Hamad Međedović plasirao se u drugo kolo Australijan opena, pošto je u prvom kolu pobedio Argentinca Marijana Navonea sa 3:1. Laslo Đere nije uspeo da se plasira u drugo kolo, pošto je u Melburnu u prvom kolu izgubio od Švajcarca Stena Vavrinke - 1:3.
Dodaje da su Trampove izjave o "svim opcijama na stolu" isključivo deo američke retorike, a ne stav grenlandskih političara.
"Grenlanđanima su potrebne investicije, ekonomska saradnja i bezbednosne garancije, a to trenutno više može da ponudi Amerika nego Danska. Ali bez gubitka sopstvenog identiteta i političke autonomije", kaže Barbulović.
Govoreći o tvrdnjama da Rusija i Kina imaju pretenzije prema Grenlandu, Barbulović ocenjuje da su takvi strahovi preuveličani.
"Rusija nema direktno vojno prisustvo na Grenlandu, a ni danski vojni vrh to ne vidi kao glavnu pretnju. Kina ima dugoročne interese na Arktiku, ali pre svega kroz ekonomiju i nauku, a ne kroz vojno prisustvo", navodi naš sagovornik.
Na kraju, novinar zaključuje da eventualni američki pritisak ne bi imao vojni, već politički i ekonomski karakter.
"Ako dođe do ozbiljnijeg američkog poteza, to neće biti vojna opcija, već pritisak kroz ekonomske i političke mere prema Danskoj i Evropskoj uniji", ocenjuje Barbulović.
Uključenje Tihomira Brbulovića pogledajte u videu:
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Nova pravila, stare rane i sve veći pritisci spolja — Kosovo i Metohija danas su ponovo tačka gde se prepliću pravo, politika i bezbednost. Dok se svakodnevni život ljudi dodatno komplikuje region se ponovo nalazi pod pritiskom. Da li gledamo stabilizaciju ili ulazak u novu fazu neizvesnosti? Ko je garant bezbednosti za Srbe na prostoru KiM I da li je američka vojna baza Bondstil koja se nalazi u južnoj pokrajini meta Iranskog napada? Odgovore na ova pitanja tražili smo od nekadašnjeg državnog sekretara u Ministarstvu informisanja Miloša Garića.
specijal
19:30
STAV DANA (R)
Rat u Ukrajini – 1486. dan. Pregovori Moskve i Kijeva, uz posredovanje Vašingtona, trenutno su na „pauzi“ zbog sukoba na Bliskom istoku. Koliki su gubici posle više od 4 godine sukoba? Mađarska blokirala kredit Evropske unije od 90 milijardi evra namenjen Ukrajini. Ima li Kijev dovoljno novca da nastavi rat sa Rusijom? Šta je minimum uslova na koji bi Ukrajina pristala za završetak rata? Da li bi prihvatila da deo teritorije postane ruski, a da zauzvrat postane članica Evropske unije? Gost Stava dana ambasador Ukrajine u Beogradu Oleksandr Litvinenko.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-MINHOVI
Jevrejska porodica Minh bila jedna od najbitnijih graditelja srpske industrije, posebno istočnog dela naše zemlje. Na Rtnju i danas pamte Minhove, posebno Julijusa i Gretu. Na zgradi Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, ovoj porodici danas nema ni spomen-ploče. Na ulazu u rudnik na Rtnju, ni pomena o Minhovima. Petkoraka koja nas dočekuje, naslućuje sudbinu porodice Minh posle Drugog svetskog rata.
dokumentarni
22:00
SINTEZA (R)
Nekada je televizija okupljala porodicu oko jednog ekrana. Danas imamo stotine dostupnih kanala, platformi i sadržaja. Ali je pitanje ko odlučuje šta gledamo? Da li je televizijska kritika izgubila moć? i kako se snaći u svetu beskrajnog izbora? Odgovore tražimo od televizijske kritičarke Branislave Džunov.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 188 dinara, dok će cena evrodizela biti 212 dinara za litar, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Mladić iz Novog Sada S. M. (28) uhapšen je zbog sumnje da ubodom noža teško povredio osamnaestogodišnjaka iz okoline tog grada, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Na izlazu iz naselja Srpski Itebej, u blizini reke Begej u opštini Žitište, došlo je do saobraćajne nesreće kada je putničko vozilo sletelo sa kolovoza u kanal, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
U lavinama u italijanskom regionu Južni Tirol poginula su dvojica skijaša, a jedan je sa teškim povredama prevezen helikopterom austrijske spasilačke službe u Univerzitetsku kliniku u Inzbruku.
Američka Centralna obaveštajna agencija, izraelski Mosad i druge obaveštajne službe pokušavaju da otkriju tragove iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koji se nije pojavio u javnosti otkako je izabran za novog ajatolaha, piše Axios.
Ruski predsednik Vladimir Putin poželeo je iranskom narodu snagu da prevaziđe teška iskušenja i naglasio da Moskva "ostaje lojalan prijatelj i pouzdan partner Teheranu u ovom teškom vremenu".
Iran tvrdi da je nuklearni kompleks Natanz napadnut od strane SAD i Izraela, ali nema curenja radijacije niti opasnosti po stanovništvo. IAEA ispituje izveštaj, dok Izrael najavljuje pojačane napade u narednoj nedelji.
Škotska policija optužila je iranskog državljanina (34) i državljanku Rumunije (31) zbog pokušaja ulaska u pomorsku bazu Faslejn, gde se nalazi deo britanske flote nuklearnih podmornica.
Administracija predsednika Donalda Trampa predstavila je u petak novi nacionalni okvir za regulaciju veštačke inteligencije koji bi trebalo da posluži kao osnova za buduće nove zakone u ovoj oblasti.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da se Vašington približava ostvarenju ciljeva u ratu protiv Irana i razmatra smanjenje operacija, dok su američki zvaničnici naveli da je Teheran lansirao rakete ka bazi Dijego Garsija u Indijskom okeanu.
Komentari (0)