Šta je sve Tramp govorio na prvu godišnjicu svog drugog mandata u Beloj kući

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp na brifingu povodom prve godišnjice početka drugog mandata u Beloj kući govorio je o nizu aktuelnih pitanja uključujući Odbor za mir, Grenland, NATO, Venecuelu, carine i mere protiv droge i ilegalne migracije, a u jednom delu spomenuo je Srbiju.

Izvor: Tanjug

21.01.2026. 09:06

Šta je sve Tramp govorio na prvu godišnjicu svog drugog mandata u Beloj kući
Foto: Tanjug/AP/Mark Schiefelbein

On je na brifingu izjavio da bi novoformirani "neverovatni" Odbor za mir, koji je pokrenula njegova administracija, "mogao" da zameni Ujedinjene nacije, koje je kritikovao zbog, kako je naveo, nedovoljne efikasnosti u okončanju ratova, prenosi CBS.

Tramp je naveo da je UN trebalo da reše svaki od ratova koje je on rešio, dodajući da im se u tim procesima nikada nije obraćao, niti je razmišljao o tome, navodi CNN.

U tom kontekstu je spomenuta i naša zemlja, on je ponovio raniju tvrdnju da je sprečio rat Kosova i Srbije i istakao napore za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.

Odbor, zamišljen kao telo pod Trampovim vođstvom za nadzor obnove Gaze, prvo bi se bavio sukobom u Gazi, uz plan da se kasnije proširi na druge konflikte, a prema izvorima Blumberga, oko 60 zemalja, uključujući nekoliko evropskih, pozvano je da se pridruži odboru, dok Tramp želi da konačna povelja i mandat komiteta budu potpisani u Davosu u četvrtak.

NATO

Tramp se na osvrnuo i na NATO, istakavši da niko nije učinio više za Alijansu od njega i dovodeći u pitanje da li bi članice pritekle u pomoć SAD u slučaju potrebe.

Nakon što su članice NATO izrazile snažno protivljenje njegovoj nameri da SAD preuzmu kontrolu nad Grenlandom, Tramp je poručio da "i NATO mora fer da se odnosi prema Sjedinjenim Državama".

"Moj najveći strah u vezi sa NATO je to što mi trošimo ogromne sume novca. Znam da bismo mi pritekli njima u pomoć, ali zaista se pitam da li bi oni došli u pomoć nama", rekao je Tramp.

Foto: Tanjug/AP/Mark Schiefelbein

Tramp je, prenosi CBS News, ponovio tvrdnju da je učinio "više za NATO nego bilo koja osoba, živa ili mrtva", ističući kao jedno od ključnih dostignuća dogovor članica da povećaju izdvajanja za odbranu sa dva na pet odsto bruto domaćeg proizvoda.

"NATO mora fer da se odnosi prema nama", zaključio je Tramp.

Grenland

Govoreći o Grenlandu, Tramp je sinoć izjavio će svet "saznati" koliko je daleko spreman da ide u vezi sa Grenlandom i da će na kraju "sve ispasti veoma dobro", dodajući da bi mogao da pribegne i durgim merama kako bi ostvario konrolu nad tim ostrvom, iako carine ostaju njegov primarni alat.

"Moraćemo da koristimo nešto drugo. Pogledaćemo reč 'licenca', razmotrićemo i druge opcije", rekao je Tramp na brifingu, dodajući da je "ono što sada radimo najbolje, najjače, najbrže i najmanje komplikovano", prenosi CNN.

Američki predsednik je naveo da su u toku brojni sastanci o Grenlandu i izrazio uverenje da će pregovori dobro proći, preneo je Skaj njuz.

On je izbegao direktan odgovor na pitanje koliko je daleko spreman da ide da bi pribavio ostrvu u okviru Kraljevine Danske rekavši samo - "videćete", bez odbacivanja mogućnosti korišćenja različitih instrumenata, uključujući i potencijalnu vojnu silu za zauzimanje ostrva, ističe CBS News.

Foto: Tanjug/AP/Ebrahim Noroozi

Tramp je, navodi CNN, izjavio i da će, kada bude razgovarao sa stanovnicima Grenlanda, oni biti "oduševljeni" zbog američkog plana da preuzmu ostrvo.

Na pitanje novinara da li bi raspad NATO bio cena koju je spreman da plati za Grenland, Tramp je, prenosi Skaj njuz, odgovorio da će se pronaći rešenje kojim bi Alijansa bila zadovoljna.

"Mislim da ćemo naći rešenje gde će NATO biti zadovoljan, a i mi ćemo biti zadovoljni. Ali, Grenland nam je potreban zbog bezbednosti, i nacionalne i svetske", istakao je Tramp.

Odnosi sa liderima u svetu

Istovremeno, američki predsednik je, javlja Al Džazira, istakao da ima dobre odnose sa liderima Francuske i Velike Britanije Emanuelom Makronom i Kirom Starmerom uprkos tenzijama izazvanim njegovim pretnjama.

"Mislim da se vrlo dobro slažem sa njima. Uvek se ophode lepo prema meni. Kada me nema, ponekad budu stroži, ali kada sam prisutan, ophode se veoma lepo. Obojicu volim", rekao je Tramp.

Foto: Tanjug/AP/Ludovic MarinEmanuel Makron i Donald Tramp

Tramp je govorio i o sirijskom predsedniku Ahmedu al Šari, opisujući ga kao "snažnu i vrednu osobu", i naveo da je sa njim razgovarao o zatvorenicima u Siriji, a tokom konferencije za medije Tramp se osvrnuo i na pitanja u vezi sa Iranom, Egiptom, Etiopijom i Panamom, navodeći da je tema o preuzimanju Panamskog kanala "na neki način" još uvek u opticaju.

Govoreći o spoljnopolitičkim postignućima, Tramp je na brifingu, kako prenosi Al Džazira, rekao da je okončao osam sukoba i sprečio oružani konflikt između Egipta i Etiopije zbog izgradnje brane na Nilu.

Iran

Govoreći o Iranu, Tramp je rekao da je "uništio iranske nuklearne kapacitete i njegove subverzivne sposobnosti".

Na pitanje o mogućoj vojnoj intervenciji, u kontekstu ranijih pretnji zbog protesta u toj zemlji, rekao je da ne može da predvidi buduće događaje, prenosi CNN.

Foto: Tanjug/AP/UGCProtesti u Iranu

Upitan, s obzirom na njegove insistiranje na preuzimanje Grenlanda, da li je vraćanje Panamskog kanala još uvek na dnevnom redu, o čemu je govorio tokom prvih meseci drugog mandata, Tramp nije želeo da precizira, prenosi CBS.

"Ne želim to da vam kažem. Na neki način, jeste", zaključio je američki predsednik.

Somalija

Kada je reč o Somaliji, Tramp je ponovio ranije ocene, nazvavši tu zemlju "najgorom na svetu", a kritikovao je i kongresmenku Ilhan Omar, za koju je rekao da je "korumpirana članica Kongresa".

Predsednik Tramp je rekao i da su SAD "uklonile gotovo 100 odsto droge koja je dolazila morskim putem" nakon više desetina vojnih udara na brodove u Karipskom moru  od septembra, najavivši da će operacije preći s mora na kopno.

"Sada ćemo, vrlo uskoro, početi da se bavimo drogom koja dolazi kopnom. Tačno znamo odakle dolazi", rekao je Tramp na brifingu, prenosi CBS.

Prema podacima Pentagona, SAD su od septembra izvele više od dvadeset napada na navodne brodove za prevoz droge u Pacifiku i Karibima, pri čemu je ubijeno više od 100 ljudi.

Venecuela i nova uloga Mačado

Tramp je izjavio i da "voli" Venecuelu i nagovestio da bi želeo da opozicionu liderku i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado "na neki način uključi" u dalji proces.

Foto: Tanjug/AP/NTB Scanpix/Lise ÅserudMarija Korina Mačado

"Sada volim Venecuelu. Sarađuju sa nama veoma dobro", rekao je Tramp na brifingu, uz pohvale na račun Mačado, koju je opisao kao "neverovatno finu ženu" koja je, kako je naveo, "učinila jednu vrlo izuzetnu stvar pre nekoliko dana", prenosi NBC.

Predsednik SAD sastao se sa Mačado u Beloj kući prošle sedmice, kada mu je uručila medaljon Nobelove nagrade za mir koji joj je dodeljen u oktobru.

Popuštanje u merama protiv ilegalne imigracije

Govoreći o aktuelnom pitanju ilegalne imigracije, predsednik SAD je izjavio da je tokom jučerašnjeg dana saradnicima u administraciji poručio da "malo popuste" u okviru pojačanih mera protiv ilegalne imigracije, ističući da ima razumevanja za imigrante koji rade i doprinose američkoj privredi i naglasio da aktuelne proteste protiv agenata Službe za imigraciju i carinu (ICE) predvode "plaćeni agitatori".

"Imamo veliko srce za ljude. Došli su ilegalno, ali su dobri ljudi i sada rade na farmama, u restoranima i hotelima", rekao je Tramp na brifingu.

On je naveo da fokus treba da bude na osobama sa kriminalnim dosijeima, ali je priznao da su privođeni i imigranti bez takve prošlosti.

"U teoriji, i oni bi trebalo da budu deportovani, ali mi smo fokusirani na ubice, dilere droge i mentalno nestabilne", rekao je Tramp.

Hvaleći rad pripadnika Granične patrole i ICE-a, Tramp je rekao da "voli Hispanoamerikance" i podsetio da je veliki broj njih glasao za njega.

On je dodao da može da "razume obe strane" u vezi sa pucnjavom u kojoj je ranije ovog meseca savezni agenti ICE-a usmrtio američku državljanku Rene Gud, optuživši ženu sa snimka incidenta koja je nakon pucnjave uzvikivala "sramota", da je "profesionalni" agitator.

Carine

Tramp se osvrnuo i na pitanje carina, rekavši da carine predstavljaju važan izvor prihoda i jačanja nacionalne bezbednosti Sjedinjenih Američkih Država i navodeći da sa nestrpljenjem čeka odluku Vrhovnog suda SAD o zakonitosti carina uvedenih prošle godine.

On je dodao da je za poslednjih godinu dana ostvaren snažan ekonomski rast i zaustavljena inflacija prisutna tokom mandata bivšeg američkog predsednika Džoa Bajdena.

On je naveo da su SAD zahvaljujući carinama prikupile stotine milijardi dolara, upozorivši da bi u slučaju nepovoljne sudske odluke moglo doći do obaveze vraćanja tog novca.

Takođe, kako piše "Njujork post", nagovestio je zabrinutost povodom predstojeće odluke Vrhovnog suda o carinama uvedenim na osnovu Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA).

Tramp je, govoreći o ekonomiji, pohvalio rezultate svoje administracije, navodeći da je okončana "Bajdenova stagflacija", ostvaren "izuzetno snažan ekonomski rast", kao i "najbolje berze i penzijski fondovi u istoriji", prenosi CBS.

"Nasledili smo haos. Brojke koje smo nasledili bile su veoma visoke, a sada smo ih gotovo sve značajno smanjili", rekao je Tramp, ali je priznao je da njegova poruka o ekonomiji možda ne dopire dovoljno do građana.

Tramp je izjavio i da je prošla godina bila "neverovatan period" i istakao postignuća svoje administracije tvrdeći da je urađeno više nego u bilo kojoj prethodnoj vladi, dodajući da Somalija "nema karakteristike jedne države".

Tramp je rekao i da je njegova administracija postigla značajan napredak u vojnoj oblasti, prekidanju i završetku ratova, što, kako je naveo, niko ranije nije video u takvom obimu.

Kriminal u Minesoti

Predsednik je potom pokazao seriju fotografija, koje je nazvao "najgorim od najgorih", za koje je tvrdio da prikazuju kriminalce iz američke savezne države Minesote, prenosi CBS News.

Tramp je istakao, kako je rekao, da su "ubice i dileri droge" i drugi "loši ljudi" uhapšeni u Minesoti, a sve to povezao sa kritikama politike migracija prethodne administracije.

On je kritikovao i bivšeg američkog predsednika Džozefa Bajdena, tvrdeći da Bajden "ne bi to uradio" jer je, kako je naveo, "pustio sve te ljude da uđu (u SAD)".

Tramp je ponovio tvrdnje da su mnogi od uhapšenih "ilegalni strani kriminalci, u mnogim slučajevima ubice ili drogeraši", i istakao da je kriminal u Minesoti, kako je rekao, "neverovatan".

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)