Predsednički izbori u SAD - ključne činjenice: Kako se glasa i koje će države presuditi
Amerikanci 5. novembra biraju novog predsednika, ali u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pobednika izbora ne odlučuje ukupan broj glasova na nacionalnom nivou za nekog od kandidata, već takozvani Elektorski koledž.
Izvor: Glas Amerike
05.11.2024. 17:58
Foto: Tanjug/AP/Charles Krupa
Amerikanci 5. novembra biraju novog predsednika. Još otkako su Kamala Haris i Donald Tramp zvanično nominovani na stranačkim konvencijama krajem leta, ankete pokazuju tesnu predsedničku trku.
Ovo su ključne činjenice i informacije o američkim izborima.
Kako funkcioniše Elektorski koledž?
Elektorski koledž, kako podseća Glas Amerike, predstavlja sistem koji obuhvata sve savezne države i sastavljen je od predstavnika, elektora, koji glasove raspoređuju na osnovu rezultata glasanja u svojoj državi.
Tehnički, građani biraju elektore, koji potom biraju predsednika.
Kreatori američkog Ustava želeli su da predsednički kandidat pobedi na nizu regionalnih izbora, umesto na jednom glasanju u celoj zemlji, kako bi kao predsednik mogao bolje zastupati različite interese.
Ukupno ima 538 elektora, što je broj koji uvek ostaje isti i jednak je ukupnom broju članova Kongresa - 435 članova Predstavničkog doma, 100 senatora, uz tri elektora iz Distrikta Kolumbija.
Da bi pobedio, predsednički kandidat mora osvojiti većinu od 270 elektorskih glasova.
Zato nije važno ko će da osvoji najviše glasova na nacionalnom nivou.
Foto: AP/Matt Rourke
Razlog za to je što bi neki od kandidata u nekim državama mogao da pobedi sa malom razlikom u broju glasova, dok bi u državama koje je izgubio mogao da izgubi sa velikom razlikom.
To se dogodilo petorici predsednika: Džonu Kvinsiju Adamsu, Ruterfordu Hejsu, Bendžaminu Harisonu, Džordžu Bušu mlađem i aktuelnom kandidatu republikanaca Donaldu Trampu (2016. godine).
Kritičari Elektorskog koledža ukazuju na te slučajeve kako bi tvrdili da sistem ne predstavlja nacionalnu volju birača.
Pristalice takvog sistema, s druge strane, kažu da se na taj način štite male države, kao i geografski velike države koje imaju mali broj stanovnika.
Prvih šest glasačkih listića na predsedničkim izborima zvanično su prebrojani u gradiću Diksvil Noč u američkoj saveznoj državi Nju Hempšir, obeleživši početak izbornog dana u SAD.
Amerikanci izlaze na birališta i glasaju za novog, 47. predsednika SAD. Kandidati su Kamala Haris iz redova demokrata i republikanac Donald Tramp. Glasa se i za članove Kongresa, koji igraju ključnu ulogu u donošenju zakona.
Više od 70 miliona ljudi iskoristilo je mogućnost prevremenog glasanja na američkim predsedničkim izborima, koji će biti održani 5. novembra, saopštila je Izborna laboratorija Univerziteta Florida.
Osim najistaknutijeg takmičenja - predsedničke trke između potpredsednice Kamale Haris i bivšeg predsednika Donalda Trampa, izborni listići sadrže i brojne druge opcije za glasanje, na nacionalnom, državnim i lokalnim nivoima.
Građani svake dve godine glasaju za svih 435 mesta u Predstavničkom domu, jer članovi imaju dvogodišnji mandat.
U Senatu, gde zvaničnici imaju šestogodišnji mandat, ove godine se glasa za 34 od 100 mesta.
Foto: Tanjug/AP/Charles Krupa
Na ovogodišnjim izborima, glasa se i za 11 guvenerskih pozicija u saveznim državama, a tu su i hiljade državnih i lokalnih izbornih trka, uključujući one za državne zakonodavce, gradonačelnike i funkcije u opštinama i okruzima.
Takođe, u mnogim državama se glasa za određene mere, što se naziva referendumima.
Od birača se traži da odlučuju o nizu pitanja, od zakona o abortusu do poreske politike i korišćenja marihuane.
Kada se glasa?
Glasanje je drugačije od države do države. U gotovo svih 50 država i Distriktu Kolumbija, na izborni dan je moguće glasati uživo, na biračim mestima. Ipak, većina država omogućava svojim stanovnicima da glasaju i pre 5. novembra, te oni mogu dostaviti svoje glasove putem pošte ili na unapred određenim lokacijama.
Većina država, takođe, dozvoljava i rano glasanje na manjem broju birališta. Ove godine u nekim od država se tako glasa još od septembra.
Koje su države ključne za pobedu?
Očekuje se da će najneizvesnije izborne trke za novog predsednika ili predsednicu SAD biti u sedam saveznih država, a to su: Pensilvanija, Džordžija, Severna Karolina, Mičigen, Arizona, Viskonsin i Nevada. One su poznate i kao "neopredeljene države" ili "ljubičaste države" (od kombinovanja plave kao boje demokrata i crvene kao boje republikanaca).
Te ključne države nisu uvek iste i njihov sastav i broj se menja u određenim izbornim ciklusima.
Foto: Newsmax Balkans
Ko sve može da glasa na izborima?
Da bi neka osoba glasala na predsedničkim izborima, mora biti državljanin SAD, imati 18 godina na dan izbora ili ranije, te ispunjavati uslove o boravku, koji se razlikuju od države do države.
Potencijalni birači, takođe, moraju biti registrovani za glasanje do roka za registraciju u svojoj državi. Neke države ograničavaju glasanje za one koji su osuđeni za krivična dela ili osobe koje su mentalno nesposobne.
Amerikanci koji žive u inostranstvu obično mogu glasati u odsustvu. Međutim, za opšte predsedničke izbore, američki građani koji borave na američkim teritorijama, uključujući Portoriko, Američka Devičanska ostrva, Guam, Severna Marijanska ostrva i Američku Samou, ne mogu da glasaju.
Šta kažu ispitivanja javnog mnenja?
Mnoge ankete sada pokazuju da je razlika između Trampa i Kamale Haris u svih sedam ključnih neopredeljenih država, u kojima će verovatno biti određen ishod glasanja, unutar granica anketne greške.
Foto: Tanjug/AP/Charles Krupa
Kako se prebrojavaju glasovi?
SAD nemaju centralnu izbornu komisiju, već svaka država organizuje vlastiti proces prebrojavanja glasačkih listića.
Lokalni i državni zvaničnici izveštavaju o rezultatima izbora u realnom vremenu, a novinske agencije zatim koriste te rezultate da bi projektovale pobednika.
Mediji često projektuju pobednika pre nego što svaki glasački listić bude prebrojan i pre nego što zvaničnici objave konačne rezultate.
To je zato što obično prođu dani ili sedmice pre nego što se u mnogim okruzima izbroje svi glasovi, ali često su i parcijalni rezultati dovoljni da se matematički odredi pobednik.
Međutim, kada je trka tesna, novinske agencije obično čekaju sa projektovanjem pobednika dok ne izađu konačni rezultati.
Prvi rezultati se ne objavljuju dok se sva birališta zvanično ne zatvore.
Foto: Tanjug/AP/Steve Marcus
Kada će biti poznati rezultati?
Glasanje uživo, na biralištima, završava se 5. novembra uveče, pri čemu svaka jurisdikcija određuje svoje vreme za zatvaranje mesta za glasanje.
Imajući u vidu da države imaju različita pravila o tome kada se glasački listići mogu brojati i kada se listići pristigli poštom mogu prihvatiti, neke države verovatno neće znati konačne rezultate do dana nakon izbora ili čak i kasnije.
Tesne trke takođe mogu otežati novinskim agencijama da projektuju pobednika čim se birališta zatvore. Kao i 2020. godine, kada je trebalo nekoliko dana pre nego što su projektovali rezultate predsedničkih izbora, moguće je da nacionalne trke na visokom nivou, uključujući za predsednika SAD, neće imati poznat ishod do nekoliko dana nakon 5. novembra.
Foto: Tanjug/AP/Evan Vucci
Kako se overavaju rezultati?
Nakon što se glasovi prebroje, oni se overavaju na lokalnom i državnom nivou. Države tada izdaju dokumentaciju u kojoj se identifikuju elektori koji predstavljaju kandidata koji je osvojio glasove u toj državi. Elektori su obično izabrane pristalice određene stranke ili ih imenuju politički zvaničnici.
Oni se sastaju u svojim državama u decembru kako bi dali svoje glasove za predsednika i potpredsednika.
Zatim se Kongres, čiji mandat počinje u januaru, sastaje u novom sastavu, kako bi prebrojao elektorske glasove i zvanično proglasio pobednika.
Predsednik polaže zakletvu na ceremoniji inauguracije 20. januara.
Dogodila se smrt u teretani. Žena je preminula usled naporan koje njeno telo nije moglo da izdrži. Koliko je važno da obavimo pretrage pre nego započnemo neku sportsku aktivnost i šta kažu kardiolozi.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li će se pronaći rešenje za energetsku stabilnost Srbije i koji se potezi očekuju od zvaničnog Beograda? Da li kriza oko NIS-a može da ugrozi celokupnu ekonomiju i da li je došlo vreme za odluku ko je strateški partner srpske privrede? Odgovore tražimo od Slobodana Aćimovića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Kako je prošao prvi dan ključne nedelje za rešenje energetske situacije u Srbiji? Zašto se 1. novembar doživljava kao dan D na srpskoj političkoj sceni? Da li su izbori na lokalu opipavanje pulsa birača pred parlamentarne izbore?
Na raskrsnici Bulevara heroja sa Košara, Nikole Dobrovića i Omladinskih brigada, kod kule "Vest" na Novom Beogradu, u noći između subote i nedelje u 00.51 čas dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe, a dve su zadobile teške povrede, navode u Hitnoj pomoći.
Mladić (23) je teško povređen na parkingu u beogradskom naselju Voždovac kada su ga napala trojica muškaraca, koji su ga, prema sopstvenoj izjavi policiji, brutalno pretukli, a zatim pobegli sa mesta događaja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Staroj Pazovi uhapsili su D. G. (46), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Svake godine se za čišćenje divljih deponija u Nišu izdvaja između 15 i 20 miliona dinara, a one, ipak, iznova niču i to na istim lokacijama. Na teritoriji grada ima ih 90, a u toku je čišćenje na 16 lokacija i to od novca koje je dalo Ministarstvo za zaštitu životne.
Britanski kralj Čarls III otkrio je spomenik lezbejkama, gej, biseksualcima i transrodnim pripadnicima vojnog osoblja i izjavio da je "ponosan" na LGBT pripadnike oružanih snaga, posvetivši nacionalni spomenik veteranima koji su bili pogođeni nekadašnjom vojnom "gej zabranom".
Američki muzički producent i reper Šon Didi Kombs osuđen je na 50 meseci zatvora zbog podvođenja, ali će, prema evidenciji savezne zatvorske službe, u zatvoru provesti oko tri godine, uz uračunato vreme provedeno u pritvoru pre suđenja.
Ruska kompanija "Lukoil" saopštila je da planira da proda svoju imovinu u inostranstvu, zbog sankcija koje su joj uvele Sjedinjene Američke Države. Razmatraju se ponude kupaca u skladu sa licencom OFAC-a za likvidaciju.
Britanski premijer Kir Starmer i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan potpisali su u Ankari sporazum po kome je Turska kupila od Britanije 20 vojnih aviona Jurofajter Tajfun.
Zemljotres jačine 6,1 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je zapadnu Tursku, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC). Epicentar je bio istočno od Izmira, a potres se osetio i u Istanbulu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je tokom poslednje posete Vojno-medicinskom centru "Volter Rid" obavio snimanje magnetnom rezonancom (MR), a njegov lični lekar Šon Barbabela istakao je da je Tramp u "odličnom zdravstvenom stanju".
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su Vašington i Peking spremni da postignu trgovinski sporazum pre njegovog sastanka sa kineskim liderom Si Đinpingom, koji bi trebalo da bude održan u četvrtak u Kuala Lumpuru.
Komentari (0)