Vrhovni sud SAD poništio deo Trampovih carina: "Predsednik prekoračio ovlašćenja"
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu doneo je danas odluku kojom poništava široki spektar globalnih carina koje je uveo predsednik Donald Tramp, što predstavlja njegov najznačajniji pravni poraz od povratka u Belu kuću.
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država presudio je da je Tramp prekoračio svoja predsednička ovlašćenja kada je uveo opsežne carine pozivajući se na Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima u vanrednim situacijama (IEEPA) iz 1977. godine.
Sudije su, većinom 6:3, zaključile da taj zakon ne daje predsedniku pravo da jednostrano uvodi carine neograničenog obima, trajanja i visine.
Policija je u Nikšiću uhapsila Novicu Aleksića (43), koji se sumnjiči da je 10. decembra 2025. godine, u ugostiteljskom objektu u tom gradu, učestvovao putem pomaganja u pokušaju ubistva pripadnika škaljarskog klana Andrije Markovića i M. J. iz Nikšića, prenele su Vijesti.
Ako su naši odgovori odgovarajući, OFAK će odobriti još jedno produženje rada NIS. Rok za potpuno zatvaranje je 24. mart, izjavio je predsednik i izvršni direktor MOL Group Žolt Hernadi za Telex.hu, otkrivajući ključne rokove i tok pregovora o sudbini kompanije NIS.
Presudu je napisao predsednik suda Džon Roberts, a podržali su je troje liberalnih sudija, kao i konzervativne sudije Nil Gorsuč i Ejmi Koni Baret. Protiv su glasali Klarens Tomas, Bret Kavano i Semjuel Alito, prenosi NBC news.
"Predsednik tvrdi da ima vanredno ovlašćenje da jednostrano uvede carine neograničenog iznosa, trajanja i obima, ali administracija nije ukazala ni na jedan zakon kojim je Kongres takvo ovlašćenje dao", naveo je Roberts u obrazloženju.
Neslaganja u Sudu
Sudije Nil Gorsuč i Ejmi Koni Baret podržale su primenu doktrine "velikih pitanja", dok su sudije Elena Kagan, Sonja Sotomajor i Ketandži Braun Džekson saglasne da IEEPA ne dozvoljava carine, ali su smatrale da je slučaj mogao biti rešen i bez pozivanja na tu doktrinu, prenosi Newsmax.
Sudije Klarens Tomas, Bret Kavano i Semjuel Alito usprotivile su se odluci, ocenjujući da je zakon dovoljno širok da obuhvati i carine i upozorivši da presuda ograničava fleksibilnost predsednika u spoljnopolitičkim i bezbednosnim pitanjima.
Šta dalje?
Sud je naglasio da se presuda odnosi isključivo na IEEPA i da ne razmatra ovlašćenja predsednika prema drugim trgovinskim zakonima.
Ipak, odluka predstavlja jedno od najznačajnijih razgraničenja nadležnosti između zakonodavne i izvršne vlasti u ovom mandatu i jasno poručuje da se široke carine ne mogu uvoditi bez jasnog i preciznog odobrenja Kongresa.
Koje carine ostaju na snazi?
Odluka ne poništava sve Trampove carine. Na snazi ostaju one uvedene na čelik i aluminijum na osnovu drugih zakonskih odredbi. Međutim, presuda ukida takozvane "recipročne" carine po državama, koje su za Kinu iznosile 34 odsto, dok je za ostatak sveta važila osnovna stopa od 10 odsto.
Takođe je oborena i carina od 25 odsto na određenu robu iz Kanade, Kine i Meksika, koju je administracija pravdala borbom protiv krijumčarenja fentanila.
Moguće milijardske refundacije
Brojne kompanije koje su morale da plate ove dažbine već su pokrenule sudske postupke. Postoji mogućnost da od Ministarstva finansija zatraže povraćaj sredstava.
Sud se nije direktno izjasnio o refundacijama, ali je sudija Bret Kavano u izdvojenom mišljenju upozorio da bi posledice po američki budžet mogle biti značajne, jer je država već naplatila milijarde dolara od uvoznika.
Ova odluka predstavlja redak poraz Trampove administracije pred sudom, koji inače ima konzervativnu većinu od 6:3, od početka njegovog drugog mandata u januaru.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko mentalne i fizičke snage je potrebno da bi se oborio Ginisov rekord? Gde su granice ljudske izdržljivosti? Da li se disciplina i mentalna snaga u sportu vežba od najranijeg uzrasta? Za emisiju „Tražim reč govore, četvorostruki Ginisov rekorder Uroš Ašković, trener Stefan Markuljević i specijalista sportske medicine prof. dr Goran Vasić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Egiptu Radojka Bogojevića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Više desetina hiljada ljudi protestovalo je u Briselu protiv reformi štednje koje sprovodi vlada belgijskog premijera Barta De Vevera, a demonstracije su pratile i štrajkovi koji su poremetili javni prevoz i rad državnih službi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu indirektno je zapretio novom iranskom vrhovnom vođi, pokušavajući da iskoristi svoju prvu konferenciju za novinare od početka rata kako bi odbranio zajednički vojni napad sa Sjedinjenim Državama protiv Irana, javlja Rojters.
U retkom meteorološkom fenomenu, sneg je pao u Sahari, u gradu Ajn Sefra u Alžiru, dok su temperature pale ispod nule. Ovo je tek sedmi put u poslednjih četrdeset godina da je bele pahulje prekrile ovu pustinju.
U zajedničkom akciji SAD i Izraela na Iran ubijen je vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, što je otvorilo novo i neizvesno poglavlje u bezbednosnoj arhitekturi Bliskog istoka, ocenjuju stručnjaci. Režim u Iranu će, ukoliko se održi, iz rata izaći oslabljen, kaže diplomata Radojko Bogojević za Sintezu.
Muškarac naoružan puškom zaleteo se svojim vozilom u glavnu sinagogu Temple Israel u predgrađu Detroita, a sigurnosne službe su ga usmrtile na licu mesta, saopštila je AP.
Jedan muškarac pronađen je nag u blizini Liona, na jugoistoku Francuske, a policiji je rekao da je bio otet i mučen u podrumu, saopštila je Direkcija za međupokrajinsku policiju Rone (DIPN).
Naoružani napadač otvorio je vatru u zgradi u kampusu Univerziteta Old dominion u Norfolku, u američkoj saveznoj državi Virdžiniji, a potom je ubijen, saopštila je uprava Univerziteta.
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, izneo je svoju prvu izjavu o ratu, poručivši da treba iskoristiti mogućnost zatvaranja Ormuskog moreuza kao pritisak i da će se napadi na arapske susede Irana u Persijskom zalivu nastaviti, ali se pritom nije pojavio pred kamerama.
U toku je dvodnevni štrajk pilota nemačke aviokompanije Lufthanza, što će dovesti do otkazivanja hiljada letova širom Evrope i izvan nje, saopštio je sindikat kokpita (VC). Štrajk, koji traje do subote ujutro, obuhvata pilote Lufthanse i njene podružnice Lufthanza Sitilajn.
Komentari (0)