Naslednik iz porodice i "moćan čovek iza mantije": Ko je novi vođa Irana Modžtaba Hamnei
Modžtaba Hamnei, sin iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen u američko-izraelskim napadima, izabran je za njegovog naslednika na čelu Irana.
Za razliku od svog oca, 56-godišnji Modžtaba nije se javno eksponirao.
Nikada nije obavljao državnu funkciju, nije držao javne govore niti davao intervjue, a u javnosti je objavljen tek ograničen broj njegovih fotografija i snimaka.
Ipak, godinama su kružile glasine da iza kulisa ima značajan uticaj u iranskom političkom sistemu.
Olga Izrael Dojč iz nevladine organizacije "Monitor" rekla je za Newsmax Balkans da izbor novog ajatolaha Irana ne menja značajno situaciju na terenu i da je odabir Hamneijevog sina Modžtabe za naslednika signal da Teheran pokušava da održi režim i nastavi politiku koju je Ali Hamnei vodio.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Američke diplomatske depeše, koje je krajem 2000-ih objavio WikiLeaks, opisivale su ga kao "moć iza mantije", osobu koju mnogi u režimu smatraju "sposobnom i odlučnom", navodi agencija AP.
Kontroverza oko nasledstva
Njegov izbor mogao bi da izazove kontroverze.
Islamska republika osnovana je nakon Iranske revolucije 1979. godine, kada je srušena monarhija.
Ideologija države počiva na principu da vrhovni vođa treba da bude izabran zbog verskog autoriteta i dokazanog liderstva, a ne po nasleđu.
Foto: AP/Vahid Salemi
Tokom svoje vladavine, ajatolah Ali Hamnei retko je govorio o tome ko bi mogao da ga nasledi, piše BBC.
Jedan član Saveta stručnjaka, verskog tela koje bira vrhovnog vođu, izjavio je pre dve godine da se Ali Hamnei protivio ideji da njegov sin bude kandidat za tu funkciju, iako nikada javno nije komentarisao te spekulacije.
Od Mašhada do verskih studija u Komu
Modžtaba Hamnei rođen je 8. septembra 1969. godine u gradu Mashad, na severoistoku Irana, kao drugo od šestoro dece Ali Hamneija.
Srednje obrazovanje stekao je u verskoj školi Alavi u Teheranu.
Sa 17 godina služio je vojsku u nekoliko navrata tokom iransko-iračkog rata.
Taj osmogodišnji sukob dodatno je produbio nepoverenje iranskog režima prema Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadu, koji su tada podržavali Irak.
Foto: AP/Office of the Iranian Supreme LeaderAli Hamnei
Godine 1999. preselio se u sveti grad Kom kako bi nastavio verske studije, u jednom od najvažnijih centara šiitske teologije.
Zanimljivo je da do tada nije nosio versku odeću, a nije jasno ni zašto je tek sa 30 godina odlučio da pohađa bogosloviju, što je uobičajeno mnogo ranije u životu.
Sporno versko zvanje
Modžtaba i dalje ima status srednje rangiranog sveštenika, što bi moglo da oteža njegovo prihvatanje kao vrhovnog vođe.
Ipak, pojedini mediji i zvaničnici bliski centrima moći u Iranu počeli su uoči njegovog izbora da ga nazivaju "ajatolahom", visokim verskim titulom.
Posmatrači smatraju da je to pokušaj da se ojača njegov verski autoritet i predstavi kao kredibilan lider.
U verskom obrazovnom sistemu, titula ajatolaha i držanje naprednih predavanja smatraju se dokazom visokog nivoa znanja i jednim od preduslova za izbor vrhovnog vođe.
Sličan presedan već postoji – njegov otac, Ali Hamnei, brzo je unapređen u zvanje ajatolaha nakon što je 1989. godine postao drugi vrhovni vođa Irana.
Optužbe za političko mešanje
Ime Modžtabe Hamneija prvi put je dospelo u centar pažnje tokom predsedničkih izbora 2005. godine, na kojima je pobedio populistički tvrdolinijaš Mahmud Ahmadinejad.
Reformistički kandidat Mehdi Karoubi tada je u otvorenom pismu Ali Hamneiju optužio Mojtabu da je uticao na izborni proces preko pripadnikaIslamske revolucionarne garde i paravojne milicije Basij, koji su navodno delili novac verskim grupama kako bi pomogli Ahmadinedžadu da pobedi.
Četiri godine kasnije, tokom spornih izbora 2009. godine, iste optužbe ponovo su se pojavile. Ponovni izbor Ahmadinedžada izazvao je masovne proteste širom zemlje, poznate kao Green Movement (Iran).
Tokom demonstracija, neki protestanti uzvikivali su slogane protiv ideje da Modžtaba nasledi oca na mestu vrhovnog vođe.
Neizvesna budućnost
Bivši zamenik ministra unutrašnjih poslova Mostafa Tajzadeh opisao je rezultate izbora 2009. kao "izborni puč".
Kasnije je proveo sedam godina u zatvoru, za šta je tvrdio da je posledica "direktne želje Modžtabe Hamneija".
Dvojica reformističkih kandidata, Mir-Hosein Mousavi i Mehdi Karubi, stavljeni su u kućni pritvor nakon izbora.
Prema izvorima BBC na persijskom, Modžtaba se 2012. godine sastao sa Musavijem i pozvao ga da odustane od protesta.
Foto: AP/Vahid Salemi
Sada, kao novi vrhovni vođa Irana, mnogi očekuju da će Mojtaba Hamnei nastaviti tvrdu političku liniju svog oca.
Istovremeno, pred njim je težak zadatak: očuvanje opstanka Islamske Republike i uveravanje javnosti da je pravi čovek da izvede zemlju iz duboke političke i ekonomske krize.
Njegovo iskustvo u vođenju države gotovo da nije testirano, a percepcija da se Islamska Republika pretvara u nasledni sistem vlasti mogla bi dodatno da produbi nezadovoljstvo građana.
U međuvremenu, novi iranski lider već je pod ozbiljnom pretnjom.
Izraelski ministar odbrane nedavno je izjavio da će svaki naslednik Ali Hamneija biti "nedvosmislena meta za eliminaciju".
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Prvi prilog će u početku podsetiti na stolarski zanat i naravno, tu ima stolarije. Ali, ovom procesu se dodaje još jedan zanat, a to je izlivanje epoksi smole, spajanje sa drvetom, u cilju dobijanja kvalitetnih i zanimljivih stolova. Tako dobijamo rustični estetski element i transparentnu glatku površinu, koja omogućuje različite boje, unutrašnji reljef i dodatne elemente, što svaki sto čini posebnim. Drugi prilog je o jednom uvek aktuelnom zanatu, koji sa sobom nosi retro prizvuk. Pričamo o berberima, majstorima za kosu i bradu, kojima muškarci poveravaju svoj izgled. Pratimo proces kako nastaje jedna komplikovana frizura, učimo o tome koji se pribor koristi i dobijamo važne savete koje možemo primeniti čak i kod kuće.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da "nije ni blizu" odluke da pošalje američke trupe da uđu na tlo Irana kako bi se zaštitio nuklearni materijal u gradu Isfahanu.
Rat na Bliskom istoku trenutno dominira svetskom političkom agendom i otvara pitanje da li bi pažnja Zapada mogla da se pomeri sa Ukrajine, izjavio je za Newsmax Balkans zamenik direktora Centra za Evroaziju pri Atlantskom savetu u Vašingtonu Endru D'Anijeri.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da su izbori u južnoj državi Baden-Virtemberg održani u nedelju bili "gorak" rezultat za njegovu koaliciju, ali da to neće uticati na vladu u Berlinu, jer je ponovo isključio saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Nemačku (AfD).
Vlada Mađarska predložiće Evropskoj uniji da odmah ukine zabranu korišćenja ruske nafte i gasa u svim zemljama EU kako bi se sprečila nestašica energije i nagli rast cena zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
Olga Izrael Dojč iz nevladine organizacije "Monitor" rekla je za Newsmax Balkans da izbor novog ajatolaha Irana ne menja značajno situaciju na terenu i da je odabir Hamneijevog sina Modžtabe za naslednika signal da Teheran pokušava da održi režim i nastavi politiku koju je Ali Hamnei vodio.
Ministar spoljnih poslova Izraela Gideon Sar je izjavio da predsednik SAD Donald Tramp pokazuje izuzetno liderstvo u rešavanju pitanja iranskog nuklearnog programa.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Komentari (0)