Modžtaba Hamnei, sin iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen u američko-izraelskim napadima, izabran je za njegovog naslednika na čelu Irana.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Za razliku od svog oca, 56-godišnji Modžtaba nije se javno eksponirao.
Nikada nije obavljao državnu funkciju, nije držao javne govore niti davao intervjue, a u javnosti je objavljen tek ograničen broj njegovih fotografija i snimaka.
Ipak, godinama su kružile glasine da iza kulisa ima značajan uticaj u iranskom političkom sistemu.
Olga Izrael Dojč iz nevladine organizacije "Monitor" rekla je za Newsmax Balkans da izbor novog ajatolaha Irana ne menja značajno situaciju na terenu i da je odabir Hamneijevog sina Modžtabe za naslednika signal da Teheran pokušava da održi režim i nastavi politiku koju je Ali Hamnei vodio.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Američke diplomatske depeše, koje je krajem 2000-ih objavio WikiLeaks, opisivale su ga kao "moć iza mantije", osobu koju mnogi u režimu smatraju "sposobnom i odlučnom", navodi agencija AP.
Kontroverza oko nasledstva
Njegov izbor mogao bi da izazove kontroverze.
Islamska republika osnovana je nakon Iranske revolucije 1979. godine, kada je srušena monarhija.
Ideologija države počiva na principu da vrhovni vođa treba da bude izabran zbog verskog autoriteta i dokazanog liderstva, a ne po nasleđu.
Foto: AP/Vahid Salemi
Tokom svoje vladavine, ajatolah Ali Hamnei retko je govorio o tome ko bi mogao da ga nasledi, piše BBC.
Jedan član Saveta stručnjaka, verskog tela koje bira vrhovnog vođu, izjavio je pre dve godine da se Ali Hamnei protivio ideji da njegov sin bude kandidat za tu funkciju, iako nikada javno nije komentarisao te spekulacije.
Od Mašhada do verskih studija u Komu
Modžtaba Hamnei rođen je 8. septembra 1969. godine u gradu Mashad, na severoistoku Irana, kao drugo od šestoro dece Ali Hamneija.
Srednje obrazovanje stekao je u verskoj školi Alavi u Teheranu.
Sa 17 godina služio je vojsku u nekoliko navrata tokom iransko-iračkog rata.
Taj osmogodišnji sukob dodatno je produbio nepoverenje iranskog režima prema Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadu, koji su tada podržavali Irak.
Foto: AP/Office of the Iranian Supreme LeaderAli Hamnei
Godine 1999. preselio se u sveti grad Kom kako bi nastavio verske studije, u jednom od najvažnijih centara šiitske teologije.
Zanimljivo je da do tada nije nosio versku odeću, a nije jasno ni zašto je tek sa 30 godina odlučio da pohađa bogosloviju, što je uobičajeno mnogo ranije u životu.
Sporno versko zvanje
Modžtaba i dalje ima status srednje rangiranog sveštenika, što bi moglo da oteža njegovo prihvatanje kao vrhovnog vođe.
Ipak, pojedini mediji i zvaničnici bliski centrima moći u Iranu počeli su uoči njegovog izbora da ga nazivaju "ajatolahom", visokim verskim titulom.
Posmatrači smatraju da je to pokušaj da se ojača njegov verski autoritet i predstavi kao kredibilan lider.
U verskom obrazovnom sistemu, titula ajatolaha i držanje naprednih predavanja smatraju se dokazom visokog nivoa znanja i jednim od preduslova za izbor vrhovnog vođe.
Sličan presedan već postoji – njegov otac, Ali Hamnei, brzo je unapređen u zvanje ajatolaha nakon što je 1989. godine postao drugi vrhovni vođa Irana.
Optužbe za političko mešanje
Ime Modžtabe Hamneija prvi put je dospelo u centar pažnje tokom predsedničkih izbora 2005. godine, na kojima je pobedio populistički tvrdolinijaš Mahmud Ahmadinejad.
Reformistički kandidat Mehdi Karoubi tada je u otvorenom pismu Ali Hamneiju optužio Mojtabu da je uticao na izborni proces preko pripadnikaIslamske revolucionarne garde i paravojne milicije Basij, koji su navodno delili novac verskim grupama kako bi pomogli Ahmadinedžadu da pobedi.
Četiri godine kasnije, tokom spornih izbora 2009. godine, iste optužbe ponovo su se pojavile. Ponovni izbor Ahmadinedžada izazvao je masovne proteste širom zemlje, poznate kao Green Movement (Iran).
Tokom demonstracija, neki protestanti uzvikivali su slogane protiv ideje da Modžtaba nasledi oca na mestu vrhovnog vođe.
Neizvesna budućnost
Bivši zamenik ministra unutrašnjih poslova Mostafa Tajzadeh opisao je rezultate izbora 2009. kao "izborni puč".
Kasnije je proveo sedam godina u zatvoru, za šta je tvrdio da je posledica "direktne želje Modžtabe Hamneija".
Dvojica reformističkih kandidata, Mir-Hosein Mousavi i Mehdi Karubi, stavljeni su u kućni pritvor nakon izbora.
Prema izvorima BBC na persijskom, Modžtaba se 2012. godine sastao sa Musavijem i pozvao ga da odustane od protesta.
Foto: AP/Vahid Salemi
Sada, kao novi vrhovni vođa Irana, mnogi očekuju da će Mojtaba Hamnei nastaviti tvrdu političku liniju svog oca.
Istovremeno, pred njim je težak zadatak: očuvanje opstanka Islamske Republike i uveravanje javnosti da je pravi čovek da izvede zemlju iz duboke političke i ekonomske krize.
Njegovo iskustvo u vođenju države gotovo da nije testirano, a percepcija da se Islamska Republika pretvara u nasledni sistem vlasti mogla bi dodatno da produbi nezadovoljstvo građana.
U međuvremenu, novi iranski lider već je pod ozbiljnom pretnjom.
Izraelski ministar odbrane nedavno je izjavio da će svaki naslednik Ali Hamneija biti "nedvosmislena meta za eliminaciju".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-MARATON DO EXPO 2027
Beogradski maraton će 2027. godine proslaviti četiri decenije velikom promenom – trajaće dva dana. Beograd će tada biti domaćin Evropskog prvenstva u trčanju. Biće to uvod u sezonu događaja koji će obeležiti proleće i leto 2027. godine, zajedno s EXPO 2027.
dokumentarni
13:30
STAV NEDELJE (R)
U vremenu ubrzanih globalnih promena, region Zapadnog Balkana ponovo se suocava sa rastucim politickim tenzijama i sve izrazenijim drustvenim podelama. Da li su ove podele posledica unutrasnjih dinamika ili uticaja spoljnog faktora? Koliku ulogu u svemu tome imaju drustvene mreze, koje sve vise oblikuju javno mnjenje i politicki diskurs? U vecerasnjoj emisiji analiziramo da li zemlje regiona biraju jasan spoljnopoliticki pravac ili nastavljaju politiku balansiranja izmedu različitih globalnih centara moci. Poseban fokus bice na Srbiji - ima li država konzistentnu i prepoznatljivu spoljnopoliticku strategiju ili se nalazi izmedju razlicitih interesa i pritisaka? O ovim i drugim kljucnim pitanjima razgovaramo sa Vladimirom Dobrosavljevicem analiticarem.
specijal
14:00
RAZUMNO
Dom naroda Parlamenta BiH je u blokadi, zakoni na čekanju a reforme zaboravljene. Stranke se uveliko spremaju za predizbornu kampanju I već izlaze sa imenima. Nekoliko važnih posjeta zabilježeno je u BiH a gdje odlaze naši političari? O akcizama, Južnoj plinskoj interkonkeciji, blokadama, niskim udarcima, zaustavljenom EU putu. Politički presjek stanja analiziramo sa Draganom Močevićem, političkim komentatorom.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Doći će do promene trasa više linija javnog gradskog prevoza u Beogradu, u petak uveče i u subotu, zbog održavanja polumaratona, štafetnog polumaratona i trke, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Zbog održavanja Beogradskog maratona doći će do privremenih izmena u režimu saobraćaja i zatvaranja brojnih ulica u Beogradu od 17. do 19. aprila. Vozačima se savetuje dodatni oprez i planiranje alternativnih pravaca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da će uskoro biti objavljeni novi, do sada poverljivi dokumenti o neidentifikovanim letećim objektima, odnosno takozvanim "UAP" pojavama.
U Bugarskoj su u sedam časova po lokalnom vremenu otvorena birališta za sedme vanredne parlamentarne izbore u zemlji od 2021. godine, preneli su bugarski mediji.
Serija tornada pogodila je severnu regiju Srednjeg Zapada Sjedinjenih Američkih Država, ostavljajući za sobom znatnu materijalnu štetu, dok su olujni vetrovi oštetili mnoge kuće, čupali drveće i nosili krovove, ali nema izveštaja o povređenima ili stradalima, prenosi NBC News.
Mađarska opoziciona stranka Tisa osvojila je 141 od 199 poslaničkih mesta u parlamentu te zemlje na izborima održanim prošle sedmice, navodi se u konačnim rezultatima, objavljenim posle obrade glasova poslatih poštom, iz inostranstva i glasovima predatim putem punomoćja.
Mornarica iranske Revolucionarne garde saopštila je da je Ormuski moreuz ponovo zatvoren za sve brodove i navela da plovidba neće biti dozvoljena sve dok američka vojska ne prekine blokadu iranskih luka, objavili su iranski mediji.
Liban je dugo ratni front na Bliskom istoku. Od početka marta, u izraelskim raketnim napadima na glavni grad Bejrut i jug zemlje, ubijeno je preko 1.800 ljudi, od čega skoro 300 dece, javlja UNHCR. Interno je raseljeno milion civila.
Od početka izraelske agresije na Pojas Gaze 7. oktobra 2023. godine ubijeno je 72.549 Palestinaca, a 172.274 je povređeno, saopštilo je Ministarstvo zdravlja u Gazi.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da se Iran "malo pravi pametan, ali da se vode veoma dobri razgovori" o okončanju konflikta na Bliskom istoku.
Specijalne snage ukrajinske policije eliminisale su muškarca u supermarketu u Kijevu, koji je prethodno otvorio vatru na prolaznike na ulici. Trenutno se zna da je pet ljudi poginulo u pucnjavi u Kijevu, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Komentari (0)