Modžtaba Hamnei, sin iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen u američko-izraelskim napadima, izabran je za njegovog naslednika na čelu Irana.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Za razliku od svog oca, 56-godišnji Modžtaba nije se javno eksponirao.
Nikada nije obavljao državnu funkciju, nije držao javne govore niti davao intervjue, a u javnosti je objavljen tek ograničen broj njegovih fotografija i snimaka.
Ipak, godinama su kružile glasine da iza kulisa ima značajan uticaj u iranskom političkom sistemu.
Olga Izrael Dojč iz nevladine organizacije "Monitor" rekla je za Newsmax Balkans da izbor novog ajatolaha Irana ne menja značajno situaciju na terenu i da je odabir Hamneijevog sina Modžtabe za naslednika signal da Teheran pokušava da održi režim i nastavi politiku koju je Ali Hamnei vodio.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Američke diplomatske depeše, koje je krajem 2000-ih objavio WikiLeaks, opisivale su ga kao "moć iza mantije", osobu koju mnogi u režimu smatraju "sposobnom i odlučnom", navodi agencija AP.
Kontroverza oko nasledstva
Njegov izbor mogao bi da izazove kontroverze.
Islamska republika osnovana je nakon Iranske revolucije 1979. godine, kada je srušena monarhija.
Ideologija države počiva na principu da vrhovni vođa treba da bude izabran zbog verskog autoriteta i dokazanog liderstva, a ne po nasleđu.
Foto: AP/Vahid Salemi
Tokom svoje vladavine, ajatolah Ali Hamnei retko je govorio o tome ko bi mogao da ga nasledi, piše BBC.
Jedan član Saveta stručnjaka, verskog tela koje bira vrhovnog vođu, izjavio je pre dve godine da se Ali Hamnei protivio ideji da njegov sin bude kandidat za tu funkciju, iako nikada javno nije komentarisao te spekulacije.
Od Mašhada do verskih studija u Komu
Modžtaba Hamnei rođen je 8. septembra 1969. godine u gradu Mashad, na severoistoku Irana, kao drugo od šestoro dece Ali Hamneija.
Srednje obrazovanje stekao je u verskoj školi Alavi u Teheranu.
Sa 17 godina služio je vojsku u nekoliko navrata tokom iransko-iračkog rata.
Taj osmogodišnji sukob dodatno je produbio nepoverenje iranskog režima prema Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadu, koji su tada podržavali Irak.
Foto: AP/Office of the Iranian Supreme LeaderAli Hamnei
Godine 1999. preselio se u sveti grad Kom kako bi nastavio verske studije, u jednom od najvažnijih centara šiitske teologije.
Zanimljivo je da do tada nije nosio versku odeću, a nije jasno ni zašto je tek sa 30 godina odlučio da pohađa bogosloviju, što je uobičajeno mnogo ranije u životu.
Sporno versko zvanje
Modžtaba i dalje ima status srednje rangiranog sveštenika, što bi moglo da oteža njegovo prihvatanje kao vrhovnog vođe.
Ipak, pojedini mediji i zvaničnici bliski centrima moći u Iranu počeli su uoči njegovog izbora da ga nazivaju "ajatolahom", visokim verskim titulom.
Posmatrači smatraju da je to pokušaj da se ojača njegov verski autoritet i predstavi kao kredibilan lider.
U verskom obrazovnom sistemu, titula ajatolaha i držanje naprednih predavanja smatraju se dokazom visokog nivoa znanja i jednim od preduslova za izbor vrhovnog vođe.
Sličan presedan već postoji – njegov otac, Ali Hamnei, brzo je unapređen u zvanje ajatolaha nakon što je 1989. godine postao drugi vrhovni vođa Irana.
Optužbe za političko mešanje
Ime Modžtabe Hamneija prvi put je dospelo u centar pažnje tokom predsedničkih izbora 2005. godine, na kojima je pobedio populistički tvrdolinijaš Mahmud Ahmadinejad.
Reformistički kandidat Mehdi Karoubi tada je u otvorenom pismu Ali Hamneiju optužio Mojtabu da je uticao na izborni proces preko pripadnikaIslamske revolucionarne garde i paravojne milicije Basij, koji su navodno delili novac verskim grupama kako bi pomogli Ahmadinedžadu da pobedi.
Četiri godine kasnije, tokom spornih izbora 2009. godine, iste optužbe ponovo su se pojavile. Ponovni izbor Ahmadinedžada izazvao je masovne proteste širom zemlje, poznate kao Green Movement (Iran).
Tokom demonstracija, neki protestanti uzvikivali su slogane protiv ideje da Modžtaba nasledi oca na mestu vrhovnog vođe.
Neizvesna budućnost
Bivši zamenik ministra unutrašnjih poslova Mostafa Tajzadeh opisao je rezultate izbora 2009. kao "izborni puč".
Kasnije je proveo sedam godina u zatvoru, za šta je tvrdio da je posledica "direktne želje Modžtabe Hamneija".
Dvojica reformističkih kandidata, Mir-Hosein Mousavi i Mehdi Karubi, stavljeni su u kućni pritvor nakon izbora.
Prema izvorima BBC na persijskom, Modžtaba se 2012. godine sastao sa Musavijem i pozvao ga da odustane od protesta.
Foto: AP/Vahid Salemi
Sada, kao novi vrhovni vođa Irana, mnogi očekuju da će Mojtaba Hamnei nastaviti tvrdu političku liniju svog oca.
Istovremeno, pred njim je težak zadatak: očuvanje opstanka Islamske Republike i uveravanje javnosti da je pravi čovek da izvede zemlju iz duboke političke i ekonomske krize.
Njegovo iskustvo u vođenju države gotovo da nije testirano, a percepcija da se Islamska Republika pretvara u nasledni sistem vlasti mogla bi dodatno da produbi nezadovoljstvo građana.
U međuvremenu, novi iranski lider već je pod ozbiljnom pretnjom.
Izraelski ministar odbrane nedavno je izjavio da će svaki naslednik Ali Hamneija biti "nedvosmislena meta za eliminaciju".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Kada se očekuje završetak svih 14 trening centara za dualno obrazovanje u Srbiji? Kako mladi prihvataju ovaj vid školovanja? Da li je ovo pravi model za očuvanje starih zanata? Gost „Stava nedelje“ – direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje i NOKS, profesorka doktorka Gabrijela Grujić.
specijal
19:30
STAV DANA (R)
Posle skoro 6 decenija zajedničke naftne politike, Ujedinjeni Arapski Emirati napustili OPEK i nastavljaju samostalno da odlučuju o svom izvozu. Šta to znači za OPEK, koj kontroliše oko 40% svetske proizvodnje i poseduje čak 80 odsto svetskih rezervi nafte? Kako će se ova odluka Emirata odraziti na globalno tržište? Hoće li to imati neke posledice na Srbiju, zbog naših specijalnih odnosa sa Emiratima? Gosti Stava dana: Slobodan Aćimović sa Beogradskog ekonomskog fakulteta i politikolog Branimir Đokić
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Dok tenzije između Izraela i Irana prijete da prerastu u širi regionalni sukob, diplomatske poruke iz Tel Aviva sve češće izazivaju burne reakcije i na Balkanu. Ambasadorica Izraela za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, Galit Peleg, našla se posljednjih mjeseci na meti kritika dijela javnosti da različitim aršinima procjenjuje političke poruke i poteze u regionu. U trenutku kada raste zabrinutost zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, razgovaramo o odnosima Izraela i Balkana, porastu antisemitizma, ulozi međunarodne zajednice i mogućnosti širenja sukoba s Iranom.
specijal
22:00
SINTEZA (R)
Latinska Amerika ponovo u centru globalne igre moći. Dok Vašington zaoštrava politiku i otvoreno pokazuje ambiciju da učvrsti dominaciju u regionu, zemlje između Meksika i Brazila traže sopstveni put — između pritiska SAD i ekonomskog uticaja Kine. Ko su danas saveznici, a ko protivnici Amerike? Da li levičarske vlade mogu da pronađu zajednički jezik sa administracijom Donalda Trampa? I da li je Venecuela tek početak šire strategije? O novoj geopolitičkoj realnosti Latinske Amerike govori novinarka Zorana Šuvaković.
Zbog velikog kvara na primarnom napajanju električnom energijom beogradskog vodovodnog sistema, došlo je do problema u vodosnabdevanju u većem delu prestonice.
Vozač motocikla poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći na starom putu Beograd - Novi Sad, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Sremskoj Mitrovici.
Policija u Kruševcu uhapsila je L. B. (19) i A. K. (18) zbog sumnje da su u gradskom parku noćas oštrim predmetom usmrtili mladića (22), koji je od zadobijenih povreda preminuo u bolnici.
Dok se glavni grad Austrije priprema za 70. izdanje Pesme Evrovizije, bečka policija sprema se za proteste protiv učešća Izraela na tom takmičenju, dodajući da će Eurosong takmičenje biti jedno od najvećih bezbednosnih izazova koje su imali.
U intervjuu za Newsmax Balkans, izraelska ambasadorka Galit Peleg oštro je osudila porast antisemitizma nakon 7. oktobra 2023. i ustašku simboliku na Balkanu, priznajući da su zločini NDH bili "stravični" i ponekad brutalniji od nacističkih.
Tri planinara poginula su nakon erupcije vulkana Dukono u Indoneziji, pošto su uprkos upozorenjima ušli u zabranjenu zonu kako bi snimali sadržaj za društvene mreže, saopštile su lokalne vlasti.
Avion kompanije "Frontir erlajns" udario je i usmrtio pešaka na pisti aerodroma u Denveru, što je izazvalo požar na motoru i hitnu evakuaciju putnika, prenose svetski mediji.
Lider partije Tisa Peter Mađar zvanično je preuzeo funkciju premijera Mađarske nakon ceremonije inauguracije održane u parlamentu u Budimpešti, gde je položio zakletvu i poručio da će raditi na "pravdi i evropskoj budućnosti zemlje".
Dvadesettrogodišnji radnik, državljanin Senegala, poginuo je u mestu Paola, u južnoj Italiji, tokom radova na postavljanju objekata na jednoj plažnoj strukturi, prenela je agencija Ansa.
Nakon meseci najava sa najvišeg nivoa američke administracije, Pentagon je počeo da objavljivanjem deklasifikovanih dokumenata o neidentifikovanim pojavama u vazdušnom prostoru (UAP), poznatim i kao UFO (NLO) fenomeni, što predstavlja jednu od najvećih objava ovakvih materijala u američkog istoriji.
Više ljudi je povređeno, od čega je jedan muškarac zadobio povrede opasne po život, nakon što ih je udario crveni automobil u centru grada Arnold, u engleskoj oblasti Notingamšir, saopštila je lokalna policija.
SAD su ukinule vize za 27 osoba, većinom sa Filipina, među kojima su i zaposleni na brodovima "Disney Cruise Line", zbog sumnje na umešanost u poslove vezane za materijale seksualnog zlostavljanja dece, saopštio je CBP.
Komentari (0)