Modžtaba Hamnei, sin iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen u američko-izraelskim napadima, izabran je za njegovog naslednika na čelu Irana.
Za razliku od svog oca, 56-godišnji Modžtaba nije se javno eksponirao.
Nikada nije obavljao državnu funkciju, nije držao javne govore niti davao intervjue, a u javnosti je objavljen tek ograničen broj njegovih fotografija i snimaka.
Ipak, godinama su kružile glasine da iza kulisa ima značajan uticaj u iranskom političkom sistemu.
Olga Izrael Dojč iz nevladine organizacije "Monitor" rekla je za Newsmax Balkans da izbor novog ajatolaha Irana ne menja značajno situaciju na terenu i da je odabir Hamneijevog sina Modžtabe za naslednika signal da Teheran pokušava da održi režim i nastavi politiku koju je Ali Hamnei vodio.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Američke diplomatske depeše, koje je krajem 2000-ih objavio WikiLeaks, opisivale su ga kao "moć iza mantije", osobu koju mnogi u režimu smatraju "sposobnom i odlučnom", navodi agencija AP.
Kontroverza oko nasledstva
Njegov izbor mogao bi da izazove kontroverze.
Islamska republika osnovana je nakon Iranske revolucije 1979. godine, kada je srušena monarhija.
Ideologija države počiva na principu da vrhovni vođa treba da bude izabran zbog verskog autoriteta i dokazanog liderstva, a ne po nasleđu.
Foto: AP/Vahid Salemi
Tokom svoje vladavine, ajatolah Ali Hamnei retko je govorio o tome ko bi mogao da ga nasledi, piše BBC.
Jedan član Saveta stručnjaka, verskog tela koje bira vrhovnog vođu, izjavio je pre dve godine da se Ali Hamnei protivio ideji da njegov sin bude kandidat za tu funkciju, iako nikada javno nije komentarisao te spekulacije.
Od Mašhada do verskih studija u Komu
Modžtaba Hamnei rođen je 8. septembra 1969. godine u gradu Mashad, na severoistoku Irana, kao drugo od šestoro dece Ali Hamneija.
Srednje obrazovanje stekao je u verskoj školi Alavi u Teheranu.
Sa 17 godina služio je vojsku u nekoliko navrata tokom iransko-iračkog rata.
Taj osmogodišnji sukob dodatno je produbio nepoverenje iranskog režima prema Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadu, koji su tada podržavali Irak.
Foto: AP/Office of the Iranian Supreme LeaderAli Hamnei
Godine 1999. preselio se u sveti grad Kom kako bi nastavio verske studije, u jednom od najvažnijih centara šiitske teologije.
Zanimljivo je da do tada nije nosio versku odeću, a nije jasno ni zašto je tek sa 30 godina odlučio da pohađa bogosloviju, što je uobičajeno mnogo ranije u životu.
Sporno versko zvanje
Modžtaba i dalje ima status srednje rangiranog sveštenika, što bi moglo da oteža njegovo prihvatanje kao vrhovnog vođe.
Ipak, pojedini mediji i zvaničnici bliski centrima moći u Iranu počeli su uoči njegovog izbora da ga nazivaju "ajatolahom", visokim verskim titulom.
Posmatrači smatraju da je to pokušaj da se ojača njegov verski autoritet i predstavi kao kredibilan lider.
U verskom obrazovnom sistemu, titula ajatolaha i držanje naprednih predavanja smatraju se dokazom visokog nivoa znanja i jednim od preduslova za izbor vrhovnog vođe.
Sličan presedan već postoji – njegov otac, Ali Hamnei, brzo je unapređen u zvanje ajatolaha nakon što je 1989. godine postao drugi vrhovni vođa Irana.
Optužbe za političko mešanje
Ime Modžtabe Hamneija prvi put je dospelo u centar pažnje tokom predsedničkih izbora 2005. godine, na kojima je pobedio populistički tvrdolinijaš Mahmud Ahmadinejad.
Reformistički kandidat Mehdi Karoubi tada je u otvorenom pismu Ali Hamneiju optužio Mojtabu da je uticao na izborni proces preko pripadnikaIslamske revolucionarne garde i paravojne milicije Basij, koji su navodno delili novac verskim grupama kako bi pomogli Ahmadinedžadu da pobedi.
Četiri godine kasnije, tokom spornih izbora 2009. godine, iste optužbe ponovo su se pojavile. Ponovni izbor Ahmadinedžada izazvao je masovne proteste širom zemlje, poznate kao Green Movement (Iran).
Tokom demonstracija, neki protestanti uzvikivali su slogane protiv ideje da Modžtaba nasledi oca na mestu vrhovnog vođe.
Neizvesna budućnost
Bivši zamenik ministra unutrašnjih poslova Mostafa Tajzadeh opisao je rezultate izbora 2009. kao "izborni puč".
Kasnije je proveo sedam godina u zatvoru, za šta je tvrdio da je posledica "direktne želje Modžtabe Hamneija".
Dvojica reformističkih kandidata, Mir-Hosein Mousavi i Mehdi Karubi, stavljeni su u kućni pritvor nakon izbora.
Prema izvorima BBC na persijskom, Modžtaba se 2012. godine sastao sa Musavijem i pozvao ga da odustane od protesta.
Foto: AP/Vahid Salemi
Sada, kao novi vrhovni vođa Irana, mnogi očekuju da će Mojtaba Hamnei nastaviti tvrdu političku liniju svog oca.
Istovremeno, pred njim je težak zadatak: očuvanje opstanka Islamske Republike i uveravanje javnosti da je pravi čovek da izvede zemlju iz duboke političke i ekonomske krize.
Njegovo iskustvo u vođenju države gotovo da nije testirano, a percepcija da se Islamska Republika pretvara u nasledni sistem vlasti mogla bi dodatno da produbi nezadovoljstvo građana.
U međuvremenu, novi iranski lider već je pod ozbiljnom pretnjom.
Izraelski ministar odbrane nedavno je izjavio da će svaki naslednik Ali Hamneija biti "nedvosmislena meta za eliminaciju".
Evropska unija se uključuje u mirovne pregovore Rusije i Ukrajine… ili se ne uključuje? Različite informacije stižu iz Brisela. U Uniji žele da se prvo međusobno dogovore oko tema pregovora i uslova koje će postaviti Putinu, pa tek onda o imenu pregovarača. a to vreme spremaju novi paket sankcija Rusiji, dok Moskva upozorava da je rat sa Zapadom sve bliži. Taktika ili ne? Gosti Stava dana: Jadranka Joksimović, bivša ministarka za evropske integracije, i novinar Newsmax Balkansa Vlastimir Vidić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Dve decenije nakon što je označena kao jedna od najvećih ekoloških pretnji u Bosni i Hercegovini, gudronska jama u Modriči i dalje stoji netaknuta, otrovna masa nadomak naselja i reka. Kolika je dana opasnost od zagađenja tla i voda - komentariše Zoran Demonjić, meštanin. Poslodavci u Crnoj Gori kažu da ih opterećuje obaveza plaćanja prvih 60 dana bolovanja. Ističu da je sedam puta više bolovanja u javnom nego privatnom sektoru. Da li se zloupotrebljava bolovanje u javnom ili se "zabranjuje" bolovanje u privatnom sektoru - pitamo Emira Bojadžića, advokata. Direktor makedonske carine, Boban Nikolovski u intervjuu za Newsmax Balkans govori o poslednjim velikim akcijama zaplene novca, telefona, zlata, garderobe i druge vredne robe.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto sve češće zadiremo u tuđu privatnost? Kada su pitanja o braku, deci, novcu ili fizičkom izgledu postala deo svakodnevnih razgovora? Da li nepristojna pitanja postavljamo iz brige ili radoznalosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore psihoterapeut Kristina Stanković, komunikolog Marko Burazor i književnica Minja Manđorović.
specijal
04:30
GrađaНИН (R)
U novoj emisiji GrađaNIN govorićemo o tome šta je pokazalo istraživanje nemačko - srpske privredne komore o razlozima za pad optimizma nemačkih firmi u Srbiji. I zašto mladi ljudi sve više slušaju narodnjake? Građanin sa Timofejevim, večeras u 21 sat, samo na televiziji Newsmax Balkans.
Zbog novog kvara na cevovodu sistema "Rzav", Čačak je ponovo ostao bez vode, a problemi u vodosnabdevanju zabeleženi su i u više gradova zapadne Srbije.
Direktor policije Dragan Vasiljević potvrdio je da se tokom trenažnog leta srušio helikopter MUP Srbije i naveo da su povređena dva pilota, ali da nemaju teže povrede i nalaze se kod kuće.
Starija žena teško je povređena prilikom izlaska iz autobusa u Zemunu, pošto je prilikom zatvaranja vrata delom ostala zaglavljena, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Sastanak američkog predsednika Donalda Trampa sa savetnicima za nacionalnu bezbednost o mogućem sporazumu sa Iranom završen je bez konačne odluke, ali američki zvaničnici navode da je dogovor i dalje blizu.
Američki predsednik Donald Tramp objavio je do sada najdetaljniju poruku o mogućem sporazumu sa Iranom, nagoveštavajući da su Vašington i Teheran veoma blizu dogovora koji bi mogao da dovede do smirivanja najveće bliskoistočne krize poslednjih godina.
Autobus je udario u šest automobila na auto-putu Interstejt 95 u Virdžiniji u trenutku kada je saobraćaj usporio zbog zone radova, pri čemu je poginulo pet osoba, a 34 ljudi je povređeno, saopštila je danas državna policija.
Kriminalistička obaveštajna služba Austrije raspisala je nagradu od 20.000 evra za informacije koje bi dovele do lociranja i hapšenja vođe "kavačkog klana" Radoja Zvicera, saopštio je Evropol.
Pentagon je nedavno pokrenuo novi veliki program pod nazivom Dominacija dronova (Drone Dominance, vredan oko 1,1 milijardi dolara, kojim je planirana masovna proizvodnja i raspoređivanje stotina hiljada borbenih bespilotnih letelica do kraja 2027. godine.
Kenijske vlasti su uhapsile osam učenica zbog sumnje da su podmetnule požar u internatu za devojčice u kojem je poginulo 16 devojčica, saopštila je Direkcija za krivične istrage.
Predsednik Donald Tramp podelio je nacrt mirovnog sporazuma o Iranu sa Izraelom i drugim saveznicima u okviru tekućih diplomatskih napora za stabilizaciju tenzija.
Kineska kompanija DeepSeek predstavila je nedavno svoj novi model veštačke inteligencije DeepSeek V4, koji prema dosadašnjim testovima pokazuje izuzetne sposobnosti u programiranju i rešavanju kompleksnih softverskih zadataka.
Komentari (0)