Naslednik iz porodice i "moćan čovek iza mantije": Ko je novi vođa Irana Modžtaba Hamnei
Modžtaba Hamnei, sin iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen u američko-izraelskim napadima, izabran je za njegovog naslednika na čelu Irana.
Za razliku od svog oca, 56-godišnji Modžtaba nije se javno eksponirao.
Nikada nije obavljao državnu funkciju, nije držao javne govore niti davao intervjue, a u javnosti je objavljen tek ograničen broj njegovih fotografija i snimaka.
Ipak, godinama su kružile glasine da iza kulisa ima značajan uticaj u iranskom političkom sistemu.
Olga Izrael Dojč iz nevladine organizacije "Monitor" rekla je za Newsmax Balkans da izbor novog ajatolaha Irana ne menja značajno situaciju na terenu i da je odabir Hamneijevog sina Modžtabe za naslednika signal da Teheran pokušava da održi režim i nastavi politiku koju je Ali Hamnei vodio.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Američke diplomatske depeše, koje je krajem 2000-ih objavio WikiLeaks, opisivale su ga kao "moć iza mantije", osobu koju mnogi u režimu smatraju "sposobnom i odlučnom", navodi agencija AP.
Kontroverza oko nasledstva
Njegov izbor mogao bi da izazove kontroverze.
Islamska republika osnovana je nakon Iranske revolucije 1979. godine, kada je srušena monarhija.
Ideologija države počiva na principu da vrhovni vođa treba da bude izabran zbog verskog autoriteta i dokazanog liderstva, a ne po nasleđu.
Foto: AP/Vahid Salemi
Tokom svoje vladavine, ajatolah Ali Hamnei retko je govorio o tome ko bi mogao da ga nasledi, piše BBC.
Jedan član Saveta stručnjaka, verskog tela koje bira vrhovnog vođu, izjavio je pre dve godine da se Ali Hamnei protivio ideji da njegov sin bude kandidat za tu funkciju, iako nikada javno nije komentarisao te spekulacije.
Od Mašhada do verskih studija u Komu
Modžtaba Hamnei rođen je 8. septembra 1969. godine u gradu Mashad, na severoistoku Irana, kao drugo od šestoro dece Ali Hamneija.
Srednje obrazovanje stekao je u verskoj školi Alavi u Teheranu.
Sa 17 godina služio je vojsku u nekoliko navrata tokom iransko-iračkog rata.
Taj osmogodišnji sukob dodatno je produbio nepoverenje iranskog režima prema Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadu, koji su tada podržavali Irak.
Foto: AP/Office of the Iranian Supreme LeaderAli Hamnei
Godine 1999. preselio se u sveti grad Kom kako bi nastavio verske studije, u jednom od najvažnijih centara šiitske teologije.
Zanimljivo je da do tada nije nosio versku odeću, a nije jasno ni zašto je tek sa 30 godina odlučio da pohađa bogosloviju, što je uobičajeno mnogo ranije u životu.
Sporno versko zvanje
Modžtaba i dalje ima status srednje rangiranog sveštenika, što bi moglo da oteža njegovo prihvatanje kao vrhovnog vođe.
Ipak, pojedini mediji i zvaničnici bliski centrima moći u Iranu počeli su uoči njegovog izbora da ga nazivaju "ajatolahom", visokim verskim titulom.
Posmatrači smatraju da je to pokušaj da se ojača njegov verski autoritet i predstavi kao kredibilan lider.
U verskom obrazovnom sistemu, titula ajatolaha i držanje naprednih predavanja smatraju se dokazom visokog nivoa znanja i jednim od preduslova za izbor vrhovnog vođe.
Sličan presedan već postoji – njegov otac, Ali Hamnei, brzo je unapređen u zvanje ajatolaha nakon što je 1989. godine postao drugi vrhovni vođa Irana.
Optužbe za političko mešanje
Ime Modžtabe Hamneija prvi put je dospelo u centar pažnje tokom predsedničkih izbora 2005. godine, na kojima je pobedio populistički tvrdolinijaš Mahmud Ahmadinejad.
Reformistički kandidat Mehdi Karoubi tada je u otvorenom pismu Ali Hamneiju optužio Mojtabu da je uticao na izborni proces preko pripadnikaIslamske revolucionarne garde i paravojne milicije Basij, koji su navodno delili novac verskim grupama kako bi pomogli Ahmadinedžadu da pobedi.
Četiri godine kasnije, tokom spornih izbora 2009. godine, iste optužbe ponovo su se pojavile. Ponovni izbor Ahmadinedžada izazvao je masovne proteste širom zemlje, poznate kao Green Movement (Iran).
Tokom demonstracija, neki protestanti uzvikivali su slogane protiv ideje da Modžtaba nasledi oca na mestu vrhovnog vođe.
Neizvesna budućnost
Bivši zamenik ministra unutrašnjih poslova Mostafa Tajzadeh opisao je rezultate izbora 2009. kao "izborni puč".
Kasnije je proveo sedam godina u zatvoru, za šta je tvrdio da je posledica "direktne želje Modžtabe Hamneija".
Dvojica reformističkih kandidata, Mir-Hosein Mousavi i Mehdi Karubi, stavljeni su u kućni pritvor nakon izbora.
Prema izvorima BBC na persijskom, Modžtaba se 2012. godine sastao sa Musavijem i pozvao ga da odustane od protesta.
Foto: AP/Vahid Salemi
Sada, kao novi vrhovni vođa Irana, mnogi očekuju da će Mojtaba Hamnei nastaviti tvrdu političku liniju svog oca.
Istovremeno, pred njim je težak zadatak: očuvanje opstanka Islamske Republike i uveravanje javnosti da je pravi čovek da izvede zemlju iz duboke političke i ekonomske krize.
Njegovo iskustvo u vođenju države gotovo da nije testirano, a percepcija da se Islamska Republika pretvara u nasledni sistem vlasti mogla bi dodatno da produbi nezadovoljstvo građana.
U međuvremenu, novi iranski lider već je pod ozbiljnom pretnjom.
Izraelski ministar odbrane nedavno je izjavio da će svaki naslednik Ali Hamneija biti "nedvosmislena meta za eliminaciju".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto kažemo „ne mogu više“, a nastavljamo da radimo? Ko je kriv za „bournout“, posao ili mi? Može li neko voleti svoj posao, a ipak potpuno sagoreti? Da li kompanije zaista brinu o zaposlenima ili o njihovoj produktivnosti i da li su danas ljudi manje izdržljivi ili su samo prestali da ćute? Za emisiju „Tražim reč“ govore PR Bobana Radojević, psihoterpeut Ana Sokolović i menadžer ljudsih resursa Nikola Milosavljević.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kakve bi mogle biti globalne posledice sukoba sa Iranom? Kako će nova intervencija uticati na američku unutrašnju politiku? Odgovore o motivima i ciljevima napada SAD i Izraela na Iran, ali i o političkim potresima koje ovaj rat izaziva u Americi, tražimo od Petra Donića iz organizacije Novi Treći Put.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-PETOKRAKA ILI KOKARDA I DEO (R)
Podela društva. Frakcijske borbe. Skretanje sa puta. Kako je Komunistička partija, pod uticajem Moskve i staljinističkih čistki, dobila novog vođu? Ko je bio „vojnik revolucije“ koji preuzima Partiju i menja njen kurs? Zašto komunisti u aprilu 1941. ostaju po strani? Da li je politika neutralnosti bila taktika – ili makijavelizam „što gore, to bolje“? I kako nastaje sukob dve vizije otpora – petokrake i kokarde?
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Probni završni ispit za učenike osmog razreda u školama u Srbiji nastavlja se i danas, kada će đaci rešavati dva testa, jedan iz srpskog, odnosno maternjeg jezika i jedan test iz jednog predmeta po izboru.
U Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci održani su redovni izbori za odbornike lokalnih skupština, koji su prošli u znaku visoke izlaznosti, a u više mesta zabeleženi su i incidenti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, brzim operativnim radom rasvetlili su prijavljeni napad u mestu Ratari kod Smederevske Palanke.
Mesec dana nakon izbijanja američko-izraelskog sukoba sa Iranom, izraelska vojska je u subotu saopštila da je po prvi put detektovala lansiranje rakete iz Jemena.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Emsail Bagei izjavio je da je Iran spreman da odgovori na bilo koji napad, uključujući i mogući kopneni napad SAD.
Olujni vetar koji je pogodio Kataloniju, a koji će se intenzivirati u narednim satima, doveo je do rušenja krovova, šest povređenih, prekida saobraćaja na više puteva i obustave železničkog saobraćaja, saopštila je lokalna služba civilne zaštite.
U Keniji se beleži rastuća ilegalna trgovina velikim afričkim mravima sakupljačima, čije kraljice mogu da dostignu cenu i do 220 dolara po jedinki na crnom tržištu.
Italijanski primorski grad u centralnoj Italiji Pezaro, od aprila će uvesti zabranu pušenja na plažama, a svako ko to prekrši suočava se sa kaznama od 25 do 500 evra.
Istraživači sa Bahama, Brazila i Čilea otkrili su da su ajkule na Bahamima pozitivne na kokain, kofein i lekove protiv bolova, što pokazuje kako zagađenje mora sve više utiče na životinje, a ne promenu njihovog životnog stila.
Izraelska policija sprečila je latinskog patrijarha Jerusalima kardinala Pjerbatistu Picabalu, i zvaničnog kustoda Svete zemlje oca Frančeska Jelpa da dođu do crkve Svetog groba u Starom gradu Jerusalima kako bi služili misu na crkveni praznik Cveti.
Komentari (0)