Finska deveti put proglašena za najsrećniju zemlju na svetu, Srbija na rekordno visokom 30. mestu
Foto: Envato
Finska je i ove godine proglašena za najsrećniju zemlju na svetu, deveti put zaredom, saopštio je Centar za istraživanje blagostanja na Univerzitetu u Oksfordu, koji je objavio najnoviji Izveštaj o svetskoj sreći.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Izveštaj pruža uvid u stanje zadovoljstva i percipiranog kvaliteta života ljudi širom sveta. Procena uključuje faktore kao što su ekonomski učinak zemlje, zdravlje, osećaj slobode, velikodušnost njenih ljudi i percepcija korupcije.
Druga zemlja na listi je Island, a slede Danska, Kostarika i Švedska. Među prvih deset još su i Norveška, Holandija, Izrael, Luksemburg i Švajcarska, piše u izveštaju worldhappines.
Na listi je ukupno 147 zemalja, a na dnu je Avganistan.
Srbija je zauzela 30. mesto, što predstavlja najbolji plasman naše zemlje na listi srećnih zemalja.
Finska je zadržala titulu najsrećnije zemlje na svetu, ali ta zemlja nije prva među mlađima od 30 godina - u toj starosnoj grupi prvo mesto osvojila je Litvanija, drugi je Island, a treća Srbija, pokazuju podaci koje je prikupio istraživački tim organizacije Galup sa sedištem u Vašingtonu.
Magazin TimeOut istraživao je koji grad se smatra najsrećnijim na svetu, ali prema mišljenju lokalaca, a na prvom mestu se našao Abu Dhabi - glavni grad Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Najgori plasman bio nam je 118. mesto 2011. godine i od tada je plasman na listi u stalnom porastu.
Kada su pomenuti faktori u pitanju, Srbija se najbolje rangira po pitanju takozvane "društvene podrške" i zauzima osmo mesto.
Društvena podrška definiše se kao odgovor na pitanje:
"Ako ste bili u nevolji, da li imate rođake ili prijatelje na koje možete računati da vam pomognu kad god vam zatrebaju, ili ne", navodi se u izveštaju.
U čemu je Srbija najslabijja
Srbija najslabiji rejting ima u kategoriji "percepcija korupcije", gde smo 103. na listi.
Što se tiče zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija je 18. na listi najsrećnijih zemalja sveta, Bosna i Hercegovina 47, Crna Gora 60, Hrvatska 70, a Severna Makedonija 82. na listi.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Muškarac R. T. (56) preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine, pošto je ubio muškarca (53) u porodičnoj kući u Somboru, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
U akciji MUP Srbije uhapšene su dve osobe zbog sumnje na seksualnu eksploataciju maloletnika putem interneta, dok je u saradnji sa Europolom identifikovano i 12 dece žrtava.
Telo muškarca (89) pronađeno je u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu. Uhapšen je L. Č. (22) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Zbog radova na stajalištu Vukov spomenik, vozovi se od 1. do 3. maja neće zaustavljati na toj stanici, saopštio je Srbijavoz, uz preporuku putnicima da koriste alternativna stajališta u Beogradu.
Kralj Čarls Treći i kraljica Kamila sastali su se u Beloj kući sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp. Britanski kralj se obratio u Kongresu, gde je naglasioi značaj odbrane demokratskih vrednosti i jačanje transatlantskog partnerstva.
Dve osobe su izbodene nožem u Golders Grinu, delu severnog Londona sa velikom jevrejskom populacijom, a muškarca koji se sumnjiči za ovaj napad uhapsila je britanska policija, saopštio je Šomrim, organizacija za bezbednost jevrejske zajednice.
Vlada Italije pridružila se sudskom postupku u Švajcarskoj povodom požara u ski centru Kran-Montana, u kojem je poginula 41 osoba, uključujući šest italijanskih državljana, uz zahtev za finansijsku odštetu.
Očekuje se da će se više od milion ljudi u Libanu suočiti sa krizom u snabdevanju hranom u narednim mesecima, zbog obnovljenog sukoba sa Izraelom i masovnog raseljavanja, pokazuje analiza Integrisane faze klasifikacije bezbednosti hrane (IPC).
Demokratski poslanici u SAD sukobili su se sa ministrom odbrane Pitom Hegsetom na saslušanju o budžetu za 2027. godinu, dok je rasprava obeležena tenzijama zbog rata sa Iranom, njegovih visokih troškova i činjenice da se vodi bez odobrenja Kongresa.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik SAD Donald Tramp održali su telefonski razgovor, tokom kojeg je ruski lider izneo ideje o rešavanju sukoba oko iranskog nuklearnog programa i predložio privremeno primirje u Ukrajini povodom godišnjice završetka Drugog svetskog rata narednog meseca.
Evropska unija gubi gotovo 500 miliona evra dnevno zbog rasta cena energenata usled sukoba na Bliskom istoku, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, upozoravajući na potrebu ubrzanja energetske tranzicije.
Kriza u Persijskom zalivu odavno ima i širu regionalnu dimenziju, a jedan od njenih najosetljivijih frontova nalazi se između juga Libana i severa Izraela.
Cena nafte Brent premašila je 117 dolara za barel usled rasta geopolitičkih tenzija oko Ormuskog moreuza i strahova da bi blokada iranskih luka mogla da poremeti globalno snabdevanje energentima.
Žalbeni sud u Seulu osudio je bivšeg južnokorejskog predsednika Juna Suk Jola na sedam godina zatvora zbog opstrukcije pravde, zloupotrebe ovlašćenja i falsifikovanja dokumenata u vezi sa uvođenjem vojnog stanja krajem 2024. godine. Sud je time povećao prvostepenu kaznu od pet godina zatvora.
Komentari (0)