Protiv reformi pravosuđa u Italiji glasalo 53,78 odsto birača: "Žalim zbog propuštene prilike da modernizujem zemlju"
Foto: AP Photo/Alessandra Tarantino
Italijanska premijerka Đorđa Meloni tesno gubi referendum o reformi pravosuđa, pokazuju preliminarni rezultati koje je objavio RAI News.
Izvor: RAI News
23.03.2026. 18:31
Italijani su glasali o promenama u načinu upravljanja i disciplinskog nadzora nad sudijama i tužiocima, uključujući razdvajanje njihovih karijernih puteva i reformu nadzornih tela.
Kako javlja ovaj italijanski medij, prebrojano je 95 odsto biračkih mesta, a protiv reformi pravosuđa glasalo je 53,78 odsto birača.
Opcija "za" pobedila je u tri regiona - Lombardiji, Venetu i Furlaniji-Julijskoj krajini, dok je "protiv" odnelo prevagu u svim ostalim delovima zemlje, sa najvećom podrškom u Kampaniji, Siciliji i Sardiniji.
Italijani 22. i 23. marta izlaze na referendum o spornoj reformi pravosuđa koju je predložila premijerka Đorđa Meloni, što bi mogao biti ključni test za njenu desničarsku koaliciju pred opšte izbore sledeće godine.
Premijerka Italije Đorđa Meloni izjavila je da italijanska vlada prati kriznu situaciju na Bliskom istoku i radi na zaštiti bezbednosti građana i interesa Italije, uz podršku svim inicijativama za mir.
U velikim gradovima, uključujući Rim, Milano i Torino, većinu je, navodi italijanski list, takođe odnela opcija "protiv", uz najubedljiviji rezultat u Napulju, gde je dostigla više od 75 odsto glasova. Izlaznost je bila oko 58,9 odsto.
Reforma pravosuđa predviđala je razdvajanje karijera sudija i tužilaca, koji trenutno prolaze zajednički sistem izbora i obuke, kao i uspostavljanje dodatnih tela za upravljanje tužilaštvom i disciplinske postupke.
Izlaznost je bila znatno veća od očekivane i usledila je nakon žestoke kampanje koja je otkrila duboko i obostrano neprijateljstvo između desničarske koalicije i pravosuđa.
Meloni se oglasila nakon poraza, poručivši da će Vlada nastaviti da radi "sa odgovornošću i poštovanjem prema italijanskom narodu".
Gli italiani hanno deciso. E noi rispettiamo questa decisione.
Andremo avanti, come abbiamo sempre fatto, con responsabilità, determinazione e rispetto verso il popolo italiano e verso l’Italia. pic.twitter.com/KCBf19hO8d
— Giorgia Meloni (@GiorgiaMeloni) March 23, 2026
"Italijani su odlučili i mi poštujemo tu odluku. Nastavićemo dalje, kao i uvek, sa odgovornošću, odlučnošću i poštovanjem prema narodu i Italiji", poručila je Meloni u video-poruci objavljenoj na društvenim mrežama.
Ona je, prenosi Sole24Ore, dodala da žali zbog "propuštene prilike da se modernizuje Italija", ali da to ne menja opredeljenje vlade da nastavi rad u interesu države i da ispuni dobijeni mandat.
Opozicija optuživala Meloni da želi da pravosuđe stavi pod politički uticaj
Italijanska politička desnica već dugo tvrdi da su veliki delovi pravosuđa povezani s levicom, a opozicija optužuje premijerku Meloni da želi da stavi pravosudni sistem pod politički uticaj.
U središtu reforme je plan razdvajanja karijernih puteva sudija i javnih tužilaca. Uvela bi se i nova samoupravna tela za obe grupe, s parlamentom koji bi učestvovao u imenovanju članova, što bi političarima potencijalno omogućilo veći uticaj na kadrovske odluke.
Foto: AP Photo/Luca BrunoItalijani glasali protiv reformi u pravosuđu
Uprkos političkom sporu, postoji opšti stav prema kojem italijanski pravosudni sistem zahteva reformu, čak i ako se mišljenja o tome kako je postići razlikuju.
Politico je pisao ranije da je bi poraz na referendumu verovatno oslabio političku poziciju Meloni, uoči opštih izbora koji se očekuju pre kraja naredne godine, navodi Politico.
Protivnici reformi upozoravaju da bi takva promena mogla da oslabi nezavisnost pravosuđa i referendum vide kao pokušaj da se veoma autonomni pravosudni organi stave pod kontrolu vlade.
Korupcija odavno uništila političku elitu u Italiji
Tenzije oko pravosuđa odražavaju dugotrajne političke sukobe u Italiji. Istrage Mani Pulite (Čiste ruke) početkom 1990-ih razotkrile su široku mrežu korupcije koja je praktično uništila tadašnju političku elitu, ostavljajući sudijama veliku moć i političare duboko nepoverljive prema pravosuđu.
Senka bivšeg premijera i medijskog magnata Silvija Berluskonija, koji je svoju političku karijeru često gradio na sukobima sa tužiocima, takođe je bila prisutna tokom kampanje, navodi portal. Te napetosti nastavile su se i tokom mandata Meloni.
Njena vlada se više puta sukobljavala sa sudovima oko politika, od migracija do velikih infrastrukturnih projekata, dok su pojedini ministri bili predmet istraga tokom aktuelnog mandata. Iako je tema referenduma tehnička, on se smatra testom autoriteta Meloni i njene političke snage.
Kako piše Politico, očekuje se da će rezultat oblikovati ton političke debate u Italiji u narednim mesecima.
Kako je Crna Gora proslavila dve decenije od obnove nezavisnosti? Živi li Crna Gora evropski san ili robuje starim podelama? Crna Gora ni nakon 20 godina nema sređen birački spisak. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova poručuju da su utvrdili brojne nepravilnosti upoređujući podatke sa popisa stanovništva i biračkog spiska. Poznavaoci prilika u ovoj oblasti vide brojne sporne odredbe u predloženom novom zakonskom rešenju. Crnogorske inspekcije pojačale su nadzor u svim opštinama uoči špica letnje turističke sezone. Koliko država godišnje gubi novca zbog sive ekonomije, šta sve inspektori pronalaze na terenu i kakav je epilog brojnih slučajeva u toj oblasti? Ovo su u Stavu regiona bila neka od pitanja za ministra u Vladi Crne Gore i koordinatora svih inspekcija Milutina Butorovića.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Da li je ostavka Kristijana Šmita rezultat pritiska Vašingtona? Šta Republika Srpska očekuje od oktobarskih opštih izbora? Ko danas zaista ima poslednju reč u Bosni i Hercegovini - domaći lideri ili strane sile? Gost „Stava nedelje“ je ambasador Bosne i Hercegovine u Republici Srbiji, Aleksandar Vranješ.
specijal
19:30
STAV DANA (R)
Što bi rekli u žargonu dan D - ističe rok, koji je dao Američko ministarstvo finansija za odobrenje prodaje ruskog većinskog dela NIS-a mađarskom MOL-u za pregovore o kupovini NIS-a. Do konačnog odgovora analiziramo moguće scenarije. Gde smo danas posle gotovo punih godinu dana i da li je danas sudbina našeg giganta neizvesnija nego ikad? Gosti Stava dana - Prof.dr Slobodan Aćimović u ekonomista i finansijski analitičar Vladan Pavlović.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Tokom sezone prehlada i gripa mnogi posebnu pažnju posvećuju jačanju imuniteta, a jedan od važnih minerala za pravilno funkcionisanje organizma je cink. Osim što doprinosi jačanju imunološkog sistema, cink ima važnu ulogu i u brojnim drugim procesima u telu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, govoreći o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora, rekao za Radio-televiziju Srbije da će oni biti održani u periodu od septembra do novembra.
Forenzičar Časlav Ristić izjavio je da je u slučaju pronalaska tela u buretu kod Inđije najvažnije pravilno sproveden uviđaj i prikupljanje tragova, ističući da DNK analiza danas sa "stopostotnom sigurnošću" može utvrditi identitet žrtve.
Studenti u blokadi visokoškolskih ustanova u Beogradu organizuju protest pod sloganom "Ti i ja, Slavija, jer studenti pobeđuju", koji će na Trgu Slavija trajati od 18 do 20 časova.
Pripadnici UKP, forenzičari, inspektori iz Odeljenja za tehniku u prisustvu nadležnog tužioca iz VJT u Beogradu nastavili su sa uviđajem i pretresom u restoranu 27 na Senjaku u cilju otkrivanja novih materijalnih dokaza i rasvetljavanja svih okolnosti teškog ubistva Aleksandra Nešovića Baje.
Organizatori Global Sumud flotile saopštili su da su oslobođeni aktivisti, koji su presretnuti u međunarodnim vodama i pritvoreni od strane izraelskih snaga, prijavili desetine slučajeva seksualnog nasilja, uključujući silovanje.
Hiljade ljudi izašle su na protest u Madridu na kom su pozvali španskog premijera Pedra Sančeza da podnese ostavku nakon niza korupcionaških skandala povezanih sa njegovom vladom.
Američki Pentagon objavio je novu seriju deklasifikovanih dokumenata i video snimaka o neidentifikovanim fenomenima i letelicama (UAP), a najveću pažnju izazvali su slučajevi registrovani iznad okeana i priobalnih zona.
Portparol Ministarstva odbrane Irana, brigadni general Reza Talaei-Nik, izjavio je da je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp "zaglavljen u močvari neizazvanog agresorskog rata protiv Irana".
Za ruskim šahistom i opozicionim aktivistom Garijem Kasparovim raspisana je međunarodna poternica na osnovu optužbi za opravdavanje terorizma i kršenje ruskog zakona o stranim agentima.
Meteorolozi u Velikoj Britaniji najavljuju temperature do 33 stepena ovog vikenda, što bi moglo da bude najtopliji maj do sada, uz upozorenja na povećan rizik od požara i opasnosti na vodi.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je liderima EU da je nemački predlog o pridruženom članstvu nepravedan, jer bi Ukrajinu ostavio bez prava glasa u Uniji.
Više od 44.000 ljudi evakuisano je iz nekoliko gradova u južnoj Kaliforniji zbog opasnosti od moguće eksplozije rezervoara sa toksičnom hemikalijom u vazduhoplovnom postrojenju u okrugu Orindž.
Savet EU odobrio je treći paket pomoći Albaniji od 21 miliona evra u okviru Evropskog mirovnog instrumenta, čime ukupna podrška toj zemlji dostiže 49 miliona evra, sa ciljem jačanja odbrambenih kapaciteta.
Komentari (0)