Tramp uvodi carine do 100 odsto na uvoz lekova, Bela kuća tvrdi da to štiti američku proizvodnju
Nove trgovinske mere koje je pokrenuo predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp na uvoz lekova izazvale su snažne reakcije širom sveta i ponovo otvorile pitanje uticaja carina na globalnu ekonomiju.
Naime, američka administracija je već tokom 2025. i početkom 2026 godine značajno proširila njihovu primenu, uključujući i najnoviju mogućnost uvođenja carina do 100 odsto na uvoz lekove, a ukoliko farmaceutske kompanije ne snize njihove cene ili ne prebace proizvodnju u SAD.
Ova odluka predstavlja deo šire američke strategije jačanja domaće farmaceutske industrije i smanjenja zavisnosti od uvoza, ali već sada ona pokazuje i kompleksne i kontradiktorne posledice.
Američki predsednik Donald Tramp pozvao je Kongres da podrži povećanje budžeta za odbranu za više od 40 odsto, odnosno na 1,5 biliona dolara za fiskalnu 2027. godinu.
Cilj Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u vojnoj intervenciji na Iran je da dođe do smene režima, političkog sistema i ustavnih promena u toj zemlji, a te promene bi dovele do stvaranja nove republike, smatra profesor u penziji Dragan Veselinov.
Istovremeno, zadržane su i visoke carine na ključne sirovine poput čelika, aluminijuma i bakra, koje su dodatno proširene na proizvode nastale njihovom preradom kako bi se zatvorile rupe u sistemu i sprečilo zaobilaženje carina.
Bela Kuća tvrdi da ove mere štite američku proizvodnju.
Iako brojni analitičari i širi ekonomski pokazatelji ukazuju na rast troškova u velikom broju industrija, koji se na kraju prenose na kompanije i građane, procene sugerišu i da prosečno domaćinstvo u SAD plaća više zbog poskupljenja robe koja je direktno ili indirektno pogođena carinama, dodatni pritisak dolazi iz inostranstva.
Ovo se dešava zbog toga što su ključni trgovinski partneri SAD poput Kine, EU i Kanade već odgovorili sopstvenim ekonomskim merama i carinama, uvodeći tarife na američke proizvode.
Stopa carina u SAD napravila oštar zaokret u ekonomiji
Nedavno je i američki Vrhovni sud doveo u pitanje zakonitost dela Trampove carinske politike ocenjujući da predsednička ovlašćenja imaju niz ograničenja kada je reč o uvođenju ovakvih mera bez odobrenja zakonodavne vlasti (Kongresa i regulatora), što bi moglo rezultirati finansijskim obavezama SAD prema pogođenim kompanijama.
Uprkos ovome, američka administracija nastavlja sa prilagođavanjem sistema carina, menjajući stope i proizvode koji su njima obuhvaćeni, kako bi zadržala politički kurs koji je suštinski usmeren na protekcionizam.
Foto: AP Photo/Alex Brandon
Ukupna stopa carina u Sjedinjenim Američkim Državama u međuvremenu je značajno porasla u odnosu na prethodne godine, čineći oštar zaokret u ekonomskoj politici.
Pojedine industrije (najviše tehnološka, metalurška i prerada sirovina) beleže kratkoročne koristi zbog smanjene strane konkurencije, ali analitičari upozoravaju da dugoročni efekti ostaju neizvesni zbog rasta troškova proizvodnje i mogućeg pada izvoza.
Trenutni kurs Bele Kuće ukazuje da se carine sve više koriste kao sredstvo političkog i ekonomskog pritiska, ali su istovremeno i aktor koji nosi rizik po stabilnost globalne trgovine i američke ekonomije
Penzionisani potpukovnik američkog Zračnog korpusa Berney Flowers, veteran s misijama u Iraku, Afganistanu i Ukrajini, analizira strategiju SAD-a i Izraela protiv Irana, ističući asimetrične taktike Teherana i globalne posljedice. Dok SAD prijeti udarima na iranske elektrane, Iran uzvraća prijetnjama napadima na energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu povezanu s američkim kapitalom. Teheran je odbio Trumpov mirovni plan, tražeći priznanje suvereniteta nad Hormuškim tjesnacem, čime diplomatske tenzije i rat u regiji dodatno eskaliraju.
specijal
22:00
SINTEZA (R)
Da li smo zaista povezani ili samo umreženi? Zašto mladi, uprkos stalnoj komunikaciji, sve češće osećaju prazninu? Da li rad od kuće dodatno udaljava jedne od drugih? Odgovore o usamljenosti, poverenju i odnosima u savremenom društvu tražimo od psihološkinje Snežane Anđelić.
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
23:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Mađarska i Slovačka su se saglasile da zajednički pozovu čelnike Evropske unije da ukinu ograničenja na isporuku ruske nafte i gasa Evropi koja se suočava sa energetskom krizom zbog sukoba na Bliskom istoku, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
Dok SAD preti udarima na iranske elektrane, Iran uzvraća pretnjama napadima na energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu povezanu s američkim kapitalom.
Obilne kiše, oluje i poplave koji besne protekle dve nedelju u Avganistanu i Pakistanu odnele su 121 ljudski život, saopštile su agencije za upravljanje katastrofama u te dve zemlje.
Nakon obaranja američkog borbenog aviona iznad Irana, jedan pilot je spasen, dok se za drugim i dalje traga, a Teheran je ponudio novčanu nagradu građanima za njegovo hvatanje. Američki predsednik Donald Tramp odbio je da otkrije kako bi SAD reagovale u tom slučaju.
Generalni direktor medijskog giganta Axel Springer Matijas Depfner poručio je da rat sa Iranom nije samo američki problem, već zajednička odgovornost Zapada, upozoravajući da bi Evropa mogla da postane strateški nebitna ako ostane po strani.
Komentari (0)