Tramp uvodi carine do 100 odsto na uvoz lekova, Bela kuća tvrdi da to štiti američku proizvodnju
Foto: AP Photo/Alex Brandon
Nove trgovinske mere koje je pokrenuo predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp na uvoz lekova izazvale su snažne reakcije širom sveta i ponovo otvorile pitanje uticaja carina na globalnu ekonomiju.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Naime, američka administracija je već tokom 2025. i početkom 2026 godine značajno proširila njihovu primenu, uključujući i najnoviju mogućnost uvođenja carina do 100 odsto na uvoz lekove, a ukoliko farmaceutske kompanije ne snize njihove cene ili ne prebace proizvodnju u SAD.
Ova odluka predstavlja deo šire američke strategije jačanja domaće farmaceutske industrije i smanjenja zavisnosti od uvoza, ali već sada ona pokazuje i kompleksne i kontradiktorne posledice.
Američki predsednik Donald Tramp pozvao je Kongres da podrži povećanje budžeta za odbranu za više od 40 odsto, odnosno na 1,5 biliona dolara za fiskalnu 2027. godinu.
Cilj Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u vojnoj intervenciji na Iran je da dođe do smene režima, političkog sistema i ustavnih promena u toj zemlji, a te promene bi dovele do stvaranja nove republike, smatra profesor u penziji Dragan Veselinov.
Istovremeno, zadržane su i visoke carine na ključne sirovine poput čelika, aluminijuma i bakra, koje su dodatno proširene na proizvode nastale njihovom preradom kako bi se zatvorile rupe u sistemu i sprečilo zaobilaženje carina.
Bela Kuća tvrdi da ove mere štite američku proizvodnju.
Iako brojni analitičari i širi ekonomski pokazatelji ukazuju na rast troškova u velikom broju industrija, koji se na kraju prenose na kompanije i građane, procene sugerišu i da prosečno domaćinstvo u SAD plaća više zbog poskupljenja robe koja je direktno ili indirektno pogođena carinama, dodatni pritisak dolazi iz inostranstva.
Ovo se dešava zbog toga što su ključni trgovinski partneri SAD poput Kine, EU i Kanade već odgovorili sopstvenim ekonomskim merama i carinama, uvodeći tarife na američke proizvode.
Stopa carina u SAD napravila oštar zaokret u ekonomiji
Nedavno je i američki Vrhovni sud doveo u pitanje zakonitost dela Trampove carinske politike ocenjujući da predsednička ovlašćenja imaju niz ograničenja kada je reč o uvođenju ovakvih mera bez odobrenja zakonodavne vlasti (Kongresa i regulatora), što bi moglo rezultirati finansijskim obavezama SAD prema pogođenim kompanijama.
Uprkos ovome, američka administracija nastavlja sa prilagođavanjem sistema carina, menjajući stope i proizvode koji su njima obuhvaćeni, kako bi zadržala politički kurs koji je suštinski usmeren na protekcionizam.
Foto: AP Photo/Alex Brandon
Ukupna stopa carina u Sjedinjenim Američkim Državama u međuvremenu je značajno porasla u odnosu na prethodne godine, čineći oštar zaokret u ekonomskoj politici.
Pojedine industrije (najviše tehnološka, metalurška i prerada sirovina) beleže kratkoročne koristi zbog smanjene strane konkurencije, ali analitičari upozoravaju da dugoročni efekti ostaju neizvesni zbog rasta troškova proizvodnje i mogućeg pada izvoza.
Trenutni kurs Bele Kuće ukazuje da se carine sve više koriste kao sredstvo političkog i ekonomskog pritiska, ali su istovremeno i aktor koji nosi rizik po stabilnost globalne trgovine i američke ekonomije
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Zbog čega mladi u Srbiji sve više koriste alkohol i psihoaktivne supstance? Koji procenat zavisnika uspeva da se izleči? Da li patološko kockanje sve više uzima maha? Gost Stava nedelje, Primarijus doktor Diana Raketić, direktorka Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti.
specijal
19:30
STAV DANA (R)
Svet prolazi kroz najveću krizu posle Drugog svetskog rata. Sukobljavaju se nove strategije vođenja rata, najnovije naoružanje je u igri. Srećom konvencionalno. Ali, i dugmad za nuklearno oružje nikad nije bilo bliže. Kako osigurati da ostane u skladištima? Gost Stava dana novinar i autor emisije Signal Danijel Šunter, a videćete i čuti našeg dopisnika iz Francuske Nikolu Letića.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Produženo je primirje između Izraela i Hezbollaha za još tri sedmice nakon razgovora u Bijeloj kući. Trump naredio je mornarici u Zaljevu da puca na iranske čamce koji postavljaju mine u Hormuškom tjesnacu. O sigurnosti svjetskog tržišta energenata govori bh. diplomata i ekonomista, Nedim Makarević.
specijal
22:00
SINTEZA (R)
Kako na Srbiju utiču velike političke promene u susednim zemljama i da li ćemo na izbore za godinu dana ili već do ovog leta? Ko kroji novu bezbednosnu mapu mapu Evrope i sveta i da li Beograd može da zadrži vojnu neutralnost? Odgovore tražimo od sociologa i novinara, profesora Slobodana Reljića.
Motociklista (47) iz Sente preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine nakon saobraćajne nesreće u Adi, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Kikinda.
Cena evrodizela u Srbiji biće viša za dva dinara i iznosiće 219 dinara po litru u narednih sedam dana, dok će cena benzina ostati nepromenjena na 191 dinar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Uprava policije Crne Gore saopštila je da je krivično procesuirala E. K. iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je sa prozora kuće pucao u pravcu tri učenice Osnovne škole "Dušan Korać" u tom gradu.
Državljanin Crne Gore B. S. (37) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Pavle Mirović (19), koji se takmiči u regularnoj konkurenciji sa dijagnozom autizma, istrčao je Beogradski polumaraton održan u subotu, za jedan sat, 59 minuta i 45 sekundi (1:59:45), čime je oborio lični rekord. Njegova majka Dragana Mirović govorila je za Newsmax Balkans o Pavlovom uspehu.
Specijalni izaslanik predsednika Sjedinjenih Američkih Država za globalno partnerstvo Paolo Zampoli boravi u Beogradu, odakle šalje snažne poruke o jačanju odnosa između Sjedinjenih Država i Srbije.
U Iranu je pogubljen E. K. koji je optužen da je radio za izraelsku obaveštajnu službu, tokom protesta koji su bili održani širom zemlje početkom ove godine, saopštile su vlasti.
Produženo je primirje između Izraela i Hezbolaha za još tri sedmice, nakon intenzivnih diplomatskih razgovora u Beloj kući. Sporazum je postignut uz posredovanje SAD, a obe strane su se obavezale na striktno poštovanje prekida vatre kako bi se sprečilo dalje krvoproliće na Bliskom istoku.
Holandske vlasti uhapsile su četvoro osumnjičenih u gradu Lohem, u centralnom delu te zemlje, nakon što je u pošiljci kućnih potrepština iz Kurasaa otkriveno 365 kilograma kokaina, saopštilo je Javno tužilaštvo (OM).
Naoružane grupe izvele su koordinisane napade na više lokacija u Maliju, uključujući Bamako i Kidal, uz pucnjavu, eksplozije i borbe sa vojskom, saopštile su vlasti i stanovnici.
Pre 40 godina, prvih sati 26. aprila 1986. u sovjetskoj atomskoj elektrani Černobilj eksplodirao je četvrti reaktor i izazvao najtežu mirnodopsku nuklearnu katastrofu, posle koje su hiljade ljudi umrle od posledica zračenja, a radioaktivni oblak prekrio je veliki deo Evrope.
Pokazivanje srednjeg prsta, u Rusiji predstavlja kršenje Zakona o administrativnim prekršajima i kažnjava se novčanom kaznom od 3.000 do 5.000 rubalja (raspon od oko 4.000 do nepunih 7.000 dinara).
Narodna Republika Kina zvanično je pokrenula projekat "grad satelita" i mrežu "Hiljadu jedara" u okviru velikog svemirskog programa koji ima za cilj izgradnju sopstvene globalne internet infrastrukture i konkurenciju američkoj kompaniji SpejsEks, objavili su kineski državni i tehnički izvori.
Gradonačelnik Atine Haris Dukas najavio je oštrije mere protiv prekomernog turizma u tom gradu, upozoravajući da istorijski centar grada dostiže tačku "prezasićenosti" i da je neophodno da se zaštiti kvalitet života lokalnog stanovništva.
Komentari (0)