(VIDEO) Američki analitičar za Newsmax Balkans o ratu u Ukrajini: Mirovni pregovori mogući u januaru
Printscreen: Newsmax Balkans
Evropska unija i predsednik SAD Džo Bajden preduzimaju korake bez presedana da ojačaju ukrajinsku i evropsku odbranu nakon pobede Donalda Trampa i učešća vojske Severne Koreje u ukrajinskom ratu.
Tramp je izrazio skepticizam u pogledu pružanja vojne pomoći Ukrajini i zadržavanja angažovanja SAD u NATO. Politički analitičar iz Vašingtona smatra da je ovaj potez bolja spremnost Ukrajine na moguće pregovore, koji bi, prema njegovom mišljenju, mogli da se dese u januaru sledeće godine.
EU će obavestiti države članice da mogu da preusmere do 372 milijarde evra iz Briselskih subvencija u vojne svrhe.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je na izjavu ruskog predsednika Vladimira Putina o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time eksalirana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je Rusija, kao odgovor na napade američkim i bitanski dogodometnim raketama, na ukrajinsku teritoriju ispalila novu balističku raketu srednjeg dometa "Orešnik", kojoj, kako je rekao, savremeni sistemi nemaju način da se suprotstave.
Ukrajina je izgubila 40 odsto teritorije u Kurskom regionu u Rusiji koji je rapidno zauzela u avgustu, izjavio je viokopozicionirani izvor Rojtersa u ukrajinskoj vojsci.
Taj novac predstavlja nepotrošen iznos iz Kohezionog fonda, koji inače finansira projekte koji stimulišu rast u siromašnijim regionima EU.
Novac bi mogao da se potroši na infrastrukturu dvostruke namene, kao što su putevi i mostovi koji imaju vojni značaj, ili opremu, poput vozila i dronova.
Administracija Džozefa Bajdena u međuvremenu žuri da povuče 7,1 milijardu dolara vojne opreme i municije iz zaliha za slanje u Ukrajinu "skoro svake nedelje" pre nego što Tramp preuzme dužnost 20. januara.
Rusija pravila značajne napretke
Politički analitičar Judžin Čausovski smatra da postoje dobri razlozi za ovakve poteze.
"Mislim da odluka Bajdena nije nužno bila da provocira Rusiju na odgovor. Više mislim da postoje dva osnovna faktora. Prvi je da je Rusija pravila prilično značajne napretke, kako u istočnoj Ukrajini, tako i u Kurskoj oblasti, gde je Ukrajina napravila taj upad. I to uključuje dodatak severnokorejskih trupa, što je bez presedana u ovoj fazi sukoba. Dakle, to je prvo, da se Ukrajina stavi u poziciju da može da izdrži bilo kakve planirane kontraofanzive tamo, i da cilja, znate, bilo da se radi o logistici, naoružanju ili samim snagama", navodi naš sagovornik.
Foto: Tanjug/AP/Pres služba ruskog Ministarstva odbrane
Drugi faktor je, kaže, to da je očigledno da sa dolaskom Trampove administracije na vlast, Bajdenova administracija pokušava da stavi Ukrajinu u najbolju moguću poziciju za bilo kakve potencijalne pregovore.
"Dakle, bilo da se radi o korišćenju ovoga kao sredstva za pregovaranje, ili možda čak i zadržavanju ovog elementa za ukrajinske snage ako ti pregovori postanu teški sa Rusijom. Mislim da na kraju, to pokušava da zaustavi krvarenje na bojnom polju, a zatim poboljša pregovaračku poziciju Ukrajine u diplomatskoj sferi", izjavio je naš sagovornik.
Pregovori neizbežni
On smatra da nijedna od evropskih zemalja, pa čak ni SAD, ne želi vojnu eskalaciju, ali žele da podrže Ukrajinu kako bi je stavili u najbolju moguću poziciju za uspeh.
"Mislim da je jasno da će biti veoma teško dobiti ovaj rat direktno na bojnom polju, bilo za Rusiju, ali sigurno za Ukrajinu, s obzirom na to da je, znate, manja i slabija snaga nezavisna od spoljne moći. U isto vreme, mislim da su pregovori neizbežni", dodao je Čausovski.
Analitičar iz Vašingtona smatra da je i Rusija spremna da se odrekne nekih teritorija koje je zauzela u određenim oblastima na jugu i istoku Ukrajine u zamenu za neku vrstu bezbedonosnih garancija.
Prema njegovom mišljenju, mirovni pregovori mogli bi da počnu u januaru sledeće godine.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Kina i Srbija su strateškog i čeličnog prijateljstva prešle na viši nivo – na zajednicu sa zajedničkom budućnošću. Šta to znači? Zašto je Kina važna Srbiji, a u čemu smo mi značajni Pekingu i njihovim investitorima? Šta je Beogradu donela inicijativa Pojas i put? Gosti: Dimitrije Milić iz Novog trećeg puta i Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li kroz volontiranje mladi uče odgovornost, timski rad i empatija i koliko im volontiranje može pomoći da pronađu sebe i svoje zanimanje? Zašto poslodavci sve više cene volontersko iskustvo? Da li upravo kroz volontiranje u različitim ustanovama, organizacijama ili događajima nastaju budući lideri i učimo li mlade dovoljno da je pomaganje vrednost, a ne obaveza? Za emisiju "Tražim reč" govore ispred Mladih istraživača Srbije koordinatorka za komunikacije Katarina Klašnja i koordinatorka kampova Milica Mitić, osnivač grupe građana Volonteri Novog Pazara Senko Župljanin i osnivač Banke hrane Vojvodine Srđan Budimčić.
Tri policajca, vlasnik i konobar lokala na Senjaku uhapšeni su u istrazi nestanka A. N, koji je poslednji put viđen 12. maja. Ranije su uhapšena dvojica osumnjičenih za ubistvo, kao i supruga jednog od njih zbog sumnje da je donela pištolj.
Načelnik Policijske uprave za grad Beograd Veselin Milić priveden je zbog sumnje da je izvršio krivična dela "neprijavljivanje krivičnog dela i učinioca" i "pomoć učiniocu posle izvršenog krivičnog dela" u vezi sa nestankom Beograđanina Aleksandra Nešovića zvanog Baja.
U toku noći između četvrtka i petka dva osuđena lica su pobegla iz svoje sobe u Okružnom zatvoru u Prokuplju, rečeno je za Tanjug u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.
Pred sastanak predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i kineskog predsednika Si Đinpinga u Pekingu dogodio se bezbednosni incident, javlja reporter Newsmax Balkans.
Kineski predsednik Si Đinping priredio je državni banket u Velikoj sali naroda u Pekingu u čast američkog predsednika Donalda Trampa tokom njegove zvanične posete Kini. Si je tokom zdravice poručio da "podmlađivanje kineske nacije i ponovno stvaranje Amerike velikom mogu ići ruku pod ruku".
Američki Boing će ostvariti svoju prvu veliku prodaju Kini u skoro 10 godina, sa narudžbinom od 200 aviona, rekao je američki predsednik Donald Tramp obraćajući se novinarima u predsedničkom avionu Air Force One na povratku sa samita sa kineskim predsednikom Si Đinpingom iz Pekinga.
Izrael i Liban su se saglasili da produže za 45 dana primirje, koje je 16. aprila proglasio američki predsednik Donald Tramp, saopštio je Stejt department.
Iračanin Mohamed Bakar Sad Davud Al-Sadi uhapšen je u SAD i optužen za podršku iranskim terorističkim organizacijama, nakon što ga je istraga povezala sa planiranjem napada u Evropi, uključujući Amsterdam i London.
Tinejdžerka opsednuta nacistima, Alina Berns, koja je prošle godine napala sekirom iranskog Kurda Mohameda Mahmudija u engleskom gradu Bristolu, osuđena je na više od 15 godina zatvora.
U hemijskom akcidentu koji se dogodio u industrijskom pogonu u Nirnbergu povređeno je 30 osoba, od kojih su dve u životnoj opasnosti, saopštle su nemačke službe za vanredne situacije.
Afrički centar za kontrolu i prevenciju bolesti saopštio je da je potvrđena nova epidemija ebole u provinciji Ituri na severoistoku Demokratske Republike Kongo. Prema prvim podacima, od 246 sumnjivih slučajeva zabeleženo je 65 smrtnih ishoda.
Češka policija privela je muškarca (35) zbog sumnje da je ukrao lobanju Svete Zdislave iz bazilike u gradu Jablone v Podještjedi na severu Češke, navodi se u saopštenju policije Češke.
Donald Tramp je tokom povratka iz Kine izneo niz stavova o trgovini, sankcijama i Iranu, naglašavajući moguće ublažavanje mera prema kineskim kompanijama i jačanje ekonomskih odnosa.
Komentari (0)