(VIDEO) Američki analitičar za Newsmax Balkans o ratu u Ukrajini: Mirovni pregovori mogući u januaru
Evropska unija i predsednik SAD Džo Bajden preduzimaju korake bez presedana da ojačaju ukrajinsku i evropsku odbranu nakon pobede Donalda Trampa i učešća vojske Severne Koreje u ukrajinskom ratu.
Tramp je izrazio skepticizam u pogledu pružanja vojne pomoći Ukrajini i zadržavanja angažovanja SAD u NATO. Politički analitičar iz Vašingtona smatra da je ovaj potez bolja spremnost Ukrajine na moguće pregovore, koji bi, prema njegovom mišljenju, mogli da se dese u januaru sledeće godine.
EU će obavestiti države članice da mogu da preusmere do 372 milijarde evra iz Briselskih subvencija u vojne svrhe.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je na izjavu ruskog predsednika Vladimira Putina o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time eksalirana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je Rusija, kao odgovor na napade američkim i bitanski dogodometnim raketama, na ukrajinsku teritoriju ispalila novu balističku raketu srednjeg dometa "Orešnik", kojoj, kako je rekao, savremeni sistemi nemaju način da se suprotstave.
Ukrajina je izgubila 40 odsto teritorije u Kurskom regionu u Rusiji koji je rapidno zauzela u avgustu, izjavio je viokopozicionirani izvor Rojtersa u ukrajinskoj vojsci.
Taj novac predstavlja nepotrošen iznos iz Kohezionog fonda, koji inače finansira projekte koji stimulišu rast u siromašnijim regionima EU.
Novac bi mogao da se potroši na infrastrukturu dvostruke namene, kao što su putevi i mostovi koji imaju vojni značaj, ili opremu, poput vozila i dronova.
Administracija Džozefa Bajdena u međuvremenu žuri da povuče 7,1 milijardu dolara vojne opreme i municije iz zaliha za slanje u Ukrajinu "skoro svake nedelje" pre nego što Tramp preuzme dužnost 20. januara.
Rusija pravila značajne napretke
Politički analitičar Judžin Čausovski smatra da postoje dobri razlozi za ovakve poteze.
"Mislim da odluka Bajdena nije nužno bila da provocira Rusiju na odgovor. Više mislim da postoje dva osnovna faktora. Prvi je da je Rusija pravila prilično značajne napretke, kako u istočnoj Ukrajini, tako i u Kurskoj oblasti, gde je Ukrajina napravila taj upad. I to uključuje dodatak severnokorejskih trupa, što je bez presedana u ovoj fazi sukoba. Dakle, to je prvo, da se Ukrajina stavi u poziciju da može da izdrži bilo kakve planirane kontraofanzive tamo, i da cilja, znate, bilo da se radi o logistici, naoružanju ili samim snagama", navodi naš sagovornik.
Foto: Tanjug/AP/Pres služba ruskog Ministarstva odbrane
Drugi faktor je, kaže, to da je očigledno da sa dolaskom Trampove administracije na vlast, Bajdenova administracija pokušava da stavi Ukrajinu u najbolju moguću poziciju za bilo kakve potencijalne pregovore.
"Dakle, bilo da se radi o korišćenju ovoga kao sredstva za pregovaranje, ili možda čak i zadržavanju ovog elementa za ukrajinske snage ako ti pregovori postanu teški sa Rusijom. Mislim da na kraju, to pokušava da zaustavi krvarenje na bojnom polju, a zatim poboljša pregovaračku poziciju Ukrajine u diplomatskoj sferi", izjavio je naš sagovornik.
Pregovori neizbežni
On smatra da nijedna od evropskih zemalja, pa čak ni SAD, ne želi vojnu eskalaciju, ali žele da podrže Ukrajinu kako bi je stavili u najbolju moguću poziciju za uspeh.
"Mislim da je jasno da će biti veoma teško dobiti ovaj rat direktno na bojnom polju, bilo za Rusiju, ali sigurno za Ukrajinu, s obzirom na to da je, znate, manja i slabija snaga nezavisna od spoljne moći. U isto vreme, mislim da su pregovori neizbežni", dodao je Čausovski.
Analitičar iz Vašingtona smatra da je i Rusija spremna da se odrekne nekih teritorija koje je zauzela u određenim oblastima na jugu i istoku Ukrajine u zamenu za neku vrstu bezbedonosnih garancija.
Prema njegovom mišljenju, mirovni pregovori mogli bi da počnu u januaru sledeće godine.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
U nedelju je bilo tačno sedam meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu. Nedugo nakon toga, počele su studentske blokade, u vezi sa kojima je u emisiji "Otvori oči" došlo do rasprave bivše ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović i osnivača Platforme za Srbiju Vladimira Pavićevića.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Bojan Milisavljević potvrdio je da je došlo do incidenta u prostorijama te visokoškolske ustanove, kada je student fizički nasrnuo na profesorku, radnika obezbeđenja i studente u blokadi.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Manastir Tumane iz godine u godinu privlači sve veći broj vernika. Nalazi se u blizini Golupca, a 2019. godine obeležio je 630 godina postojanja. U narodu je poznat kao sveto mesto gde se vernici mole za svoje ozdravljenje ili spas najbližih koji boluju od najtežih bolesti.
Nemačka policija koja istražuje nestanak Medlin Meken, koja je imala tri godine kada joj se izgubio trag, ove nedelje će izvršiti nove pretrage terena u Portugalu, 18 godina nakon što je ona nestala.
Više od 1,5 miliona sajber napada na infrastrukturu kompanije Ruske železnice registrovano je od početka 2025. godine, rekao je zamenik generalnog direktora tog državnog preduzeća Jevgenij Čarkin.
Bela kuća je objavila novi zvanični portret američkog predsednika Donalda Trampa koji ga prikazuje u nešto tamnijem osvetljenju od portreta koji je objavljen uoči njegove inauguracije u januaru.
Zemljotres jačine 5,8 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je mediteransku obalu Turske, odnosno grad Marmaris, saopštila je turska agencija za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama (AFAD). Jedna 14-godišnja devojčica preminula je usled panike, a 69 je povređeno.
U nemačkom gradu Pfafenhofenu dva muškarca u pedesetim godinama zaražena su retkim, ali smrtonosnim Borninim virusom. Jedan od njih je preminuo, dok se drugi nalazi na intenzivnoj nezi.
Memorandum koji je ruska delegacija u ponedeljak predala članovima ukrajinske delegacije na pregovorima koji su održani u Istanbulu, pretpostavlja neutralnost Ukrajine, što podrazumeva njeno odbijanje da se pridruži vojnim savezima.
Predstavnici Rusije ponovo su odbili bezuslovni prekid vatre, izjavio je prvi zamenik ministra spoljnih poslova Ukrajine i član ukrajinske delegacije Sergij Kislica nakon drugog kruga pregovora ruske i ukrajinske strane u Istanbulu.
Iz muzeja Greven u centru Pariza ukradena je voštana figura francuskog predsednika Emanuela Makrona, da bi se ubrzo zatim pojavila ispred ruske ambasade, preneli su francuski mediji
Američki predsednik Donald Tramp otvoren je za poziv turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da održi trostrane mirovne pregovore u Turskoj sa ruskim i ukrajinskim liderima, saopštila je danas Bela kuća.
Komentari (0)