(VIDEO) Američki analitičar za Newsmax Balkans o ratu u Ukrajini: Mirovni pregovori mogući u januaru
Evropska unija i predsednik SAD Džo Bajden preduzimaju korake bez presedana da ojačaju ukrajinsku i evropsku odbranu nakon pobede Donalda Trampa i učešća vojske Severne Koreje u ukrajinskom ratu.
Tramp je izrazio skepticizam u pogledu pružanja vojne pomoći Ukrajini i zadržavanja angažovanja SAD u NATO. Politički analitičar iz Vašingtona smatra da je ovaj potez bolja spremnost Ukrajine na moguće pregovore, koji bi, prema njegovom mišljenju, mogli da se dese u januaru sledeće godine.
EU će obavestiti države članice da mogu da preusmere do 372 milijarde evra iz Briselskih subvencija u vojne svrhe.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je na izjavu ruskog predsednika Vladimira Putina o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time eksalirana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je Rusija, kao odgovor na napade američkim i bitanski dogodometnim raketama, na ukrajinsku teritoriju ispalila novu balističku raketu srednjeg dometa "Orešnik", kojoj, kako je rekao, savremeni sistemi nemaju način da se suprotstave.
Ukrajina je izgubila 40 odsto teritorije u Kurskom regionu u Rusiji koji je rapidno zauzela u avgustu, izjavio je viokopozicionirani izvor Rojtersa u ukrajinskoj vojsci.
Taj novac predstavlja nepotrošen iznos iz Kohezionog fonda, koji inače finansira projekte koji stimulišu rast u siromašnijim regionima EU.
Novac bi mogao da se potroši na infrastrukturu dvostruke namene, kao što su putevi i mostovi koji imaju vojni značaj, ili opremu, poput vozila i dronova.
Administracija Džozefa Bajdena u međuvremenu žuri da povuče 7,1 milijardu dolara vojne opreme i municije iz zaliha za slanje u Ukrajinu "skoro svake nedelje" pre nego što Tramp preuzme dužnost 20. januara.
Rusija pravila značajne napretke
Politički analitičar Judžin Čausovski smatra da postoje dobri razlozi za ovakve poteze.
"Mislim da odluka Bajdena nije nužno bila da provocira Rusiju na odgovor. Više mislim da postoje dva osnovna faktora. Prvi je da je Rusija pravila prilično značajne napretke, kako u istočnoj Ukrajini, tako i u Kurskoj oblasti, gde je Ukrajina napravila taj upad. I to uključuje dodatak severnokorejskih trupa, što je bez presedana u ovoj fazi sukoba. Dakle, to je prvo, da se Ukrajina stavi u poziciju da može da izdrži bilo kakve planirane kontraofanzive tamo, i da cilja, znate, bilo da se radi o logistici, naoružanju ili samim snagama", navodi naš sagovornik.
Foto: Tanjug/AP/Pres služba ruskog Ministarstva odbrane
Drugi faktor je, kaže, to da je očigledno da sa dolaskom Trampove administracije na vlast, Bajdenova administracija pokušava da stavi Ukrajinu u najbolju moguću poziciju za bilo kakve potencijalne pregovore.
"Dakle, bilo da se radi o korišćenju ovoga kao sredstva za pregovaranje, ili možda čak i zadržavanju ovog elementa za ukrajinske snage ako ti pregovori postanu teški sa Rusijom. Mislim da na kraju, to pokušava da zaustavi krvarenje na bojnom polju, a zatim poboljša pregovaračku poziciju Ukrajine u diplomatskoj sferi", izjavio je naš sagovornik.
Pregovori neizbežni
On smatra da nijedna od evropskih zemalja, pa čak ni SAD, ne želi vojnu eskalaciju, ali žele da podrže Ukrajinu kako bi je stavili u najbolju moguću poziciju za uspeh.
"Mislim da je jasno da će biti veoma teško dobiti ovaj rat direktno na bojnom polju, bilo za Rusiju, ali sigurno za Ukrajinu, s obzirom na to da je, znate, manja i slabija snaga nezavisna od spoljne moći. U isto vreme, mislim da su pregovori neizbežni", dodao je Čausovski.
Analitičar iz Vašingtona smatra da je i Rusija spremna da se odrekne nekih teritorija koje je zauzela u određenim oblastima na jugu i istoku Ukrajine u zamenu za neku vrstu bezbedonosnih garancija.
Prema njegovom mišljenju, mirovni pregovori mogli bi da počnu u januaru sledeće godine.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić gostovao je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom i odgovarao na pitanja u vezi sa njegovim zagovaranjem ponovnog oživljavanja Herceg-Bosne.
Suosnivač i i predsednik Upravnog odbora Fondacije IKA 23 Goran Turudić i njegov kolega Saša Bojanić putovali su biciklima od Novog Sada do Beča, prešavši put od 624 kilometra, sa ciljem da promovišu fondaciju koju je Goran osnovao u znak sećanja na svoju tragično preminulu ćerku Isidoru Iku.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Univerzitet će sledeće nedelje razmatrati da se tekuća godina studiranja produži do 31. oktobra, a da nova počne od 1. novembra. Vlada Srbije trebalo bi da donese odluku o broju budžetskih mesta za upis novih generacija, a polaganje prijemnih ispita se očekuje krajem jula.
Napadi na bolnice i nuklearna postrojenja u Izraelu i Iranu, uz američke vojne intervencije, bacaju sjenu na ionako nestabilni Bliski istok. O ovim temama razgovarali smo s iskusnim novinarom Jordan Times-a, Saebom Rawashdehom, koji donosi oštru analizu geopolitičkih kretanja i dvostrukih standarda.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da niko ne treba da podiže cene nafte i naglasio da prati situaciju, a na Ministarstvo energetike SAD je apelovao da nastavi potragu za sopstvenim resursima nafte.
Velike naftne kompanije Eni, BP i Total enerdžiz (Total Energies), koje operišu na iračkim naftnim poljima, evakuisale su određen broj članova svog osoblja u inostranstvu, saopštila je iračka državna naftna kompanija Basra.
Italija je zamrla imovinu ruskih oligarha vrednu oko 2,3 milijarde evra od početka napada na Ukrajinu 2022. godine, pokazuju podaci italijanskih vlasti, a najnovije zaplene dogodile su se početkom ovog meseca.
Tri bombardovana iranska nuklearna objekta kao posledicu mogu imati lokalnu radijaciju. Najveća opasnost koja bi mogla da se dogodi je oštećenje nuklearke u Bušeru jer bi se potencijalno zračenje proširilo na sve okolne zemlje, izjavio je Zoran Drače iz Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Grčka policija je, na osnovu informacija dobijenih od nacionalne obaveštajne službe, uhapsila državljanina Azerbejdžana osumnjičenog za špijunažu na ostrvu Krit, gde se nalazi vojna baza NATO, saopštila je policija.
Više iranskih zvaničnika zapretilo je snažnim odgovorom na američke napade na iranska nuklearna postrojenja, a iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei poručio je Izraelu da će biti kažnjen zbog "velike greške" i "velikog zločina" koji je počinio.
Karijerni diplomata Zoran Milivojević smatra da nema elemenata da napad SAD na Iran ohrabri druge sile da se umešaju u sukob. Direktorka Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović dodala je da Evropska unija ni na koji način nije bila uključena u napad.
Komentari (0)