(VIDEO) Američki analitičar za Newsmax Balkans o ratu u Ukrajini: Mirovni pregovori mogući u januaru
Evropska unija i predsednik SAD Džo Bajden preduzimaju korake bez presedana da ojačaju ukrajinsku i evropsku odbranu nakon pobede Donalda Trampa i učešća vojske Severne Koreje u ukrajinskom ratu.
Tramp je izrazio skepticizam u pogledu pružanja vojne pomoći Ukrajini i zadržavanja angažovanja SAD u NATO. Politički analitičar iz Vašingtona smatra da je ovaj potez bolja spremnost Ukrajine na moguće pregovore, koji bi, prema njegovom mišljenju, mogli da se dese u januaru sledeće godine.
EU će obavestiti države članice da mogu da preusmere do 372 milijarde evra iz Briselskih subvencija u vojne svrhe.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je na izjavu ruskog predsednika Vladimira Putina o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time eksalirana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je Rusija, kao odgovor na napade američkim i bitanski dogodometnim raketama, na ukrajinsku teritoriju ispalila novu balističku raketu srednjeg dometa "Orešnik", kojoj, kako je rekao, savremeni sistemi nemaju način da se suprotstave.
Ukrajina je izgubila 40 odsto teritorije u Kurskom regionu u Rusiji koji je rapidno zauzela u avgustu, izjavio je viokopozicionirani izvor Rojtersa u ukrajinskoj vojsci.
Taj novac predstavlja nepotrošen iznos iz Kohezionog fonda, koji inače finansira projekte koji stimulišu rast u siromašnijim regionima EU.
Novac bi mogao da se potroši na infrastrukturu dvostruke namene, kao što su putevi i mostovi koji imaju vojni značaj, ili opremu, poput vozila i dronova.
Administracija Džozefa Bajdena u međuvremenu žuri da povuče 7,1 milijardu dolara vojne opreme i municije iz zaliha za slanje u Ukrajinu "skoro svake nedelje" pre nego što Tramp preuzme dužnost 20. januara.
Rusija pravila značajne napretke
Politički analitičar Judžin Čausovski smatra da postoje dobri razlozi za ovakve poteze.
"Mislim da odluka Bajdena nije nužno bila da provocira Rusiju na odgovor. Više mislim da postoje dva osnovna faktora. Prvi je da je Rusija pravila prilično značajne napretke, kako u istočnoj Ukrajini, tako i u Kurskoj oblasti, gde je Ukrajina napravila taj upad. I to uključuje dodatak severnokorejskih trupa, što je bez presedana u ovoj fazi sukoba. Dakle, to je prvo, da se Ukrajina stavi u poziciju da može da izdrži bilo kakve planirane kontraofanzive tamo, i da cilja, znate, bilo da se radi o logistici, naoružanju ili samim snagama", navodi naš sagovornik.
Foto: Tanjug/AP/Pres služba ruskog Ministarstva odbrane
Drugi faktor je, kaže, to da je očigledno da sa dolaskom Trampove administracije na vlast, Bajdenova administracija pokušava da stavi Ukrajinu u najbolju moguću poziciju za bilo kakve potencijalne pregovore.
"Dakle, bilo da se radi o korišćenju ovoga kao sredstva za pregovaranje, ili možda čak i zadržavanju ovog elementa za ukrajinske snage ako ti pregovori postanu teški sa Rusijom. Mislim da na kraju, to pokušava da zaustavi krvarenje na bojnom polju, a zatim poboljša pregovaračku poziciju Ukrajine u diplomatskoj sferi", izjavio je naš sagovornik.
Pregovori neizbežni
On smatra da nijedna od evropskih zemalja, pa čak ni SAD, ne želi vojnu eskalaciju, ali žele da podrže Ukrajinu kako bi je stavili u najbolju moguću poziciju za uspeh.
"Mislim da je jasno da će biti veoma teško dobiti ovaj rat direktno na bojnom polju, bilo za Rusiju, ali sigurno za Ukrajinu, s obzirom na to da je, znate, manja i slabija snaga nezavisna od spoljne moći. U isto vreme, mislim da su pregovori neizbežni", dodao je Čausovski.
Analitičar iz Vašingtona smatra da je i Rusija spremna da se odrekne nekih teritorija koje je zauzela u određenim oblastima na jugu i istoku Ukrajine u zamenu za neku vrstu bezbedonosnih garancija.
Prema njegovom mišljenju, mirovni pregovori mogli bi da počnu u januaru sledeće godine.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-NI RAT NI PAKT I DEO (R)
Ko je bio Milan Stojadinović – korupcioni fašista ili pragmatični državnik? Doktor nauka sa 23 godine, ministar sa 34, čovek koji je Jugoslaviju vodio uoči Drugog svetskog rata. Bira politiku „ni rat, ni pakt“. Da li je pokušavao da sačuva mir – ili je opasno balansirao između velikih sila?
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom kritika u pojedinim medijima da je "Srbija fabrika naoružanja Izraela" da su nam prijatelji i Izraelci i Arapi i da neće to ni da komentariše, kao i da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene oko Vidovdana.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je iz svog Fonda za hitne slučajeve (CFE) izdvojila dva miliona dolara kako bi podržala zdravstveni odgovor u Libanu, Iraku i Siriji zbog krize na Bliskom istoku.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Papa Lav XIV uputio je apel za hitan prekid vatre u ratu protiv Irana, upozorivši da je "strahovito nasilje" odnelo hiljade života nedužnih civila i izazvalo ogromnu patnju širom Bliskog istoka, kao i da situacija u Libanu izaziva "veliku zabrinutost".
Jedan 15-godišnjak ukrao je autobus javnog prevoza u Visbadenu, glavnom gradu nemačke pokrajine Hesen. Tinejdžer se autobusom odvezao do 130 kilometara udaljenog grada Karlsruhea, poručivši da je sve ovo uradio zbog svoje devojke.
Velika Britanija razmatra "sve opcije", uključujući saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i saveznicima, kako bi obezbedila ključne rute za transport nafte kroz Ormuski moreuz, izjavio je britanski ministar energetike Ed Miliband.
Veliki broj pristalica mađarskog premijera Viktora Orbana okupio se na "Maršu za mir", koji se održava u Budimpešti. Planirano je da učesnici prošetaju od budimske strane Margitinog mosta do Košutovog trga.
Rusija proširuje svoje špijunske i prislušne kapacitete u Beču, gde su na zgradama ruske ambasade i diplomatske rezidencije primećene velike satelitske antene, dok austrijske vlasti najavljuju mere protiv ruske signalne obaveštajne aktivnosti, javlja javni servis Austrije ORF.
Komentari (0)