Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova skeptično oko primirja s Hezbolahom: Videćemo kako će izgledati narednih 60 dana
Na osnovu iskustva od ranije, Ministarstvo spoljnih poslova Izraela je skeptično po pitanju privremenog primirja, jer se Hezbolah, i pored rezolucije 1701, i ranije naoružavao i spremao za sukobe, rekao je za Newsmax Balkans portparol Ministarstva Aleks Gendler.
Gendler smatra da je potrebno pomno pratiti situaciju i povlačenje trupa, navodeći da sve zavisi od libanske vojske i UNIFIL (privremenih snaga Ujedinjenih nacija u Libanu).
"Ovih poslednjih godina ili otprilike od 2006. godine, iako smo imali Rezoluciju 1701, videli smo da se Hezbolah naoružava u južnom Libanu. Videli smo ekspanziju nabavljanja vojne opreme, oružja i vojnika i terorista koji su stacionirani u južnom Libanu od strane Hezbolaha pod budnim okom UNIFIL i libanske vojske. Dakle, Rezolucija nije implementirana. Ovaj sporazum o prekidu vatre oslanja se na Rezoluciju 1701 i ponovo je potvrđuje. Veoma smo zainteresovani da vidimo kako će izgledati u narednih 60 dana i da li će izdržati", rekao je portparol.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je dao instrukcije izraelskoj vojsci (IDF) da se pripremi za intenzivan rat, ako libanski pokret Hezbolah prekrši najnovije primirje.
Ambasadorka Izraela u Srbiji Avivit Bar-Ilan rekla je u intervjuu za Newsmax Balkans da kraja rata u Gazi neće biti dok Hamas ne vrati 101 izraelskog taoca, kidnapovanog oktobra prošle godine u južnom Izraelu.
Gendler ukazuje da je partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i Francuskom koje su i potpisnice ovog sporazuma izuzetno značajno, jer to može doprineti održavanju mira na dugoročnom nivou.
"Na kraju dana, potrebni su nam dobri i jaki partneri. Iako je sporazum potpisan između Izraela i Libana, rat nije bio protiv Libana, već protiv Hezbolaha. Međutim, na strani Hezbolaha, pre svega, gotovo da nema nikoga ko bi potpisao takav sporazum. A drugo, čak i ako ga potpišu, to nije ni vredno papira na kojem ga potpisuju Hezbolah i druge terorističke organizacije u regionu. Hamas, Huti u Iraku i Siriji, zaista, ova regija je puna ovih terorističkih organizacija", istakao je sagovornik Newsmax Balkans.
"Malo ko govori o humanitarnoj krizi u Izraelu"
Ono što je zaintrigiralo svetsku javnost, nakon potpisivanja primirja na severnom frontu jeste odnos Izraela sa Gazom. Na pitanje kako Izrael može da reši probleme humanitarne krize, portparol Ministarstva spoljnih poslova ukazao je na to da malo ko govori o humanitarnoj krizi u njihovoj državi.
Foto: Shlomi Amsalem MSP
"Imali smo 60.000 civila raseljenih zbog ovog sukoba. Cela naša severna regija bliža granici s Libanom je raseljena više od godinu dana. Ljudi se nadaju da će se početi vraćati u tu regiju, ali je teško. Postoji gubitak poverenja među građanima, da li će imati još jedan 7. oktobar na svojim rukama kao što smo imali s Hamasom. Dakle, imamo raseljene ljude unutar Izraela", dodao je Gendler.
"Izrael je, naravno, bio veoma oprezan u vezi sa tom situacijom. Humanitarna pomoć je stizala sve vreme. Znam da je bilo glasova koji su govorili da nema humanitarne pomoći, ali ona postoji. Hiljade kamiona je prošlo u protekloj godini iz Egipta, iz Izraela, preko granice u Gazu i obezbedile humanitarnu pomoć putem ili agencija za pomoć ili privatnih izvođača", dodaje sagovornik Newsmax Balkans.
Gendler je potvrdio da Izrael odbacuje optužbe za ratne zločine kao nelegitimne političke poteze na koje će Vlada uložiti žalbu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
01:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
02:00
STAV REGIONA PREGLED GODINE(R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
U vremenu kada se sve brzo menja – ljudi, tehnologija, pa i naše navike – postavlja se jedno staro, ali nikad važnije pitanje: koliko smo danas zaista humani i solidarni? Solidarnost se ne vidi samo u velikim gestovima. Ona počinje u svakodnevici: kada neko pomogne komšiji da ponese kese, ode po lekove za stariju osobu, volontira, brine. Ipak, sve češće živimo zatvoreni u svoje krugove, bombardovani vestima o krizama i nepravdama, pa postajemo ravnodušni. Taj „umor saosećanja“, kako ga psiholozi nazivaju, postaje nova bolest savremenog društva. A opet, ima onih koji svakog dana dokazuju da empatija nije nestala – volonteri i humanitarne organizacije. Oni se ne pitaju kome pomažu, već kako da pomognu. Pitanje ostaje: da li solidarnost doživljavamo kao trenutni impuls ili kao trajnu vrednost koju gradimo zajedno? Pomažemo li samo „svojima“, ili svakome kome je pomoć potrebna? Od odgovora na ta pitanja, koja ću postaviti predsedniku Crvenog krsta Srbije prof. dr Draganu „Gagi“ Radovanoviću, zavisi koliko smo kao društvo spremni da se nosimo sa krizama i koliko ćemo u svemu tome ostati ljudi.
Dvojica srpskih državljana, starih 46 i 48 godina, uhapšeni su zbog pljačke nakita vrednog više od pola miliona evra u Saniju, na Halidikiju, saopštila je grčka policija. U pitanju su članovi organizovane kriminalne grupe "Pink Panteri", preneo je grčki portal "Prototema".
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Srbiji, Božić je verski praznik koji se 7. januara obeležava kao zvanični neradni dan zbog čega većina trgovinskih lanaca i drugih prodavnica neće raditi, radiće nekoliko dežurnih apoteka i pošti, a parking u Beogradu biće besplatan.
Ledena kiša i sneg izazvali su ozbiljne probleme širom Srbije, zbog čega u pojedinim opštinama proglašena vanredna situacija. Oko 10.000 domaćinstava u Zapadnoj Srbiji je bez struje
Tri osobe teško su povređene na Zvezdari kada je maloletni mladić pucao iz vatrenog oružja i ranio svoje babu i dedu, a onda i sebe, saznaje portal Newsmax Balkans u Hitnoj pomoći.
Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, zbog optužbi da je ubio svoje roditelje, odloženo je nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, piše Reuters.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da će se tokom sledeće nedelje sastati sa danskim zvaničnicima i zvaničnicima Grenlanda koji je danska autonomna teritorija, sa kojima će razgovarati o želji Sjedinjenih Američkih Država da preuzmu Grenland.
Najmlađa osoba u Velikoj Britaniji obolela od demencije, 24-godišnji Andre Jaram iz Norfolka, preminuo je krajem decembra, a njegova porodica donirala je njegov mozak u naučne svrhe kako bi se unapredilo razumevanje ove teške bolesti.
Vršilac dužnosti predsednika Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da u toj zemlji "nema spoljnog agenta koji upravlja", ističući da vlast i dalje u potpunosti sprovodi Vlada Venecuele.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da su Sjedinjene Američke Države spremne da potpišu dogovor o "svoj nafti koja je zarobljena u Venecueli" i njenoj prodaji na tržištu po tržišnim cenama.
U poslednjih 48 sati, intenzivne padavine zahvatile su Albaniju, stvarajući tešku situaciju u više regiona, što je rezultiralo poplavama, klizištima i oštećenjima kuća, poslovnih objekata i putne infrastrukture.
Iako Veliki trg u Briselu (Gran Plas) važi za jedan od najlepših trgova na svetu i tokom božićnih praznika privlači ogroman broj turista bogatim svetlosnim efektima i velikom jelkom, posebnu pažnju svake godine izazivaju i tradicionalne božićne jaslice.
Vrhovni sud Brazila saopštio je da je odobrio bivšem brazilskom predsedniku Žairu Bolsonaru da napusti zatvor i da bude odveden u bolnicu na testove nakon pada u ćeliji.
Jug Australije pogođen je toplotnim talasom sa temperaturom koja je u nekim gradovima prešla 40 stepeni, zbog čega su nadležne službe izdale zdravstvena upozorenja i izazvale opterećenje elektroenergetskih mreža i rasplamsavanje šumskih požara.
Komentari (0)