Ujedinjene nacije: Žene i deca u Gazi pretražuju smeće u potrazi za hranom
Velike grupe žena i dece u Gazi pretražuju smeće u potrazi za hranom, rekao je šef Kancelarije UN za ljudska prava u okupiranim palestinskim teritorijama, Ajit Sunghaj.
"Posebno sam zabrinut zbog gladi. Potraga za osnovnim životnim potrepštinama postala je svakodnevica, borba za opstanak", rekao je Sunghaj u Ženevi putem video linka iz Jordana, preneo je Rojters.
Sunghaj je naglasio da UN nisu bile u mogućnosti da pošalju pomoć u severnu Gazu, gde, prema njegovim rečima, oko 70.000 ljudi još uvek živi, i to zato što izraelske vlasti zabranjuju humanitarne konvoje.
Podsetio je da izbegličke kampove u kojima borave ljudi koji su nedavno raseljeni iz severnih delova Gaze, a uslovi života su, kako je naglasio, "strašni", sa manjkom hrane i lošim sanitarnim uslovima.
Palestinci u delovima severa Gaze nisu dobili humanitarnu pomoć 40 dana i suočeni su sa sve težim uslovima za opstanak, upozorile su Ujedinjene nacije (UN).
Na osnovu iskustva od ranije, Ministarstvo spoljnih poslova Izraela je skeptično po pitanju privremenog primirja, jer se Hezbolah, i pored rezolucije 1701, i ranije naoružavao i spremao za sukobe, rekao je za Newsmax Balkans portparol Ministarstva Aleks Gendler.
"Očigledno je da je ogromna humanitarna pomoć potrebna, ali ona ne stiže. Veoma je važno da izraelske vlasti to omoguće", rekao je Sunghaj, ali nije precizirao kada je poslednji put pomoć UN stigla u severnu Gazu.
Sjedinjene Američke Države prošlog meseca su navele korake koje Izrael treba da preduzme u roku od 30 dana kako bi rešio situaciju u Gazi, upozoravajući da bi neuspeh mogao da ima posledice po vojnu pomoć Izraelu.
Ministarstvo spoljnih poslova SAD-a, 12. novembra je saopštilo da je administracija američkog predsednika Džozef Bajdena zaključila da Izrael ne sprečava pomoć u Gazi i da time ne krši američke zakone. Izraelski vladin organ koji upravlja pomoći, COGAT, tvrdi da olakšava ulazak humanitarne pomoći u Gazu, optužujući UN agencije za neefikasnu distribuciju iste.
Takođe, pljačka se pokazala kao dodatni problem, jer je 16. novembra napadnuto skoro 100 kamiona sa hranom.
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Beli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele označio je da je Rimokatolička crkva ovog popodneva dobila novog papu. Reč je o američkom kardinalu Robertu Fransisu Prevostu, koji je uzeo ime Lav XIV
Evropski parlament usvojio je izveštaj o Srbiji izvestioca Tonina Picule. Za usvajanje rezolucije je glasalo 419 evroposlanika, 113 je bilo protiv, dok je 88 njih ostalo uzdržano.
Pravnica Jelena Krivokapić Nikolić, članica Romskog glasa za pravdu, rekla je da su napadači na porodicu Gaši pušteni na slobodu, navodeći da su žrtve napada uplašene jer dobijaju pretnje.
Rimokatolička crkva dobila je u četvrtak popodne novog papu. Kardinal Robert Fransis Prevost postao je Lav XIV i prvi je poglavar koji je seo na tron Svete stolice sa američkog kontinenta.
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da Alijansa nije obećala da će članstvo Ukrajine u toj organizaciji biti garantovano mirovnim sporazumom sa Rusijom.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da carinska stopa od 80 odsto na kinesku robu "deluje ispravno", uoči novih trgovinskih pregovora sa Kinom koji će se tokom vikenda održati u Ženevi.
Najveća vojna parada u novijoj ruskoj istoriji, kako ju je nazvao predsednik Vladimir Putin, održana je na Crvenom trgu povodom 80. godišnjice pobede nad fašizmom, a kako je ocenio geopolitički analitičar Andrej Mlakar, mere bezbednosti bile su dodatno pooštrene.
Premijer Holandije Dik Shof izjavio je da bi Rusija u naredne tri godine mogla da ojača svoje vojne kapacitete duž severne evropske granice kako bi pokrenula novi rat.
Najmanje pet civila poginulo je tokom noći sa četvrtak na petak, a 14 je ranjeno u razmeni artiljerijske vatre indijskih i pakistanskih vojnika duž linije kontrole koja razdvaja sporni region Kašmir između dve zemlje, rekli su lokalni indijski i pakistanski zvaničnici.
U Moskvi je održana vojna parada organizovana povodom Dana pobede u Drugom svetskom ratu, u kojoj je učestvovalo više od 11.500 vojnika Ministarstva odbrane Rusije i drugih bezbednosnih struktura - FSB-a, MČS Rusije i Ruske garde, ali i strojevi drugih zemalja- učesnica rata.
Komentari (0)