Šta znači Bajdenova odluka da pomiluje sina Hantera?
Američki predsednik Džo Bajden odlučio je da pomiluje svog sina Hantera nakon što je više puta poručivao da to neće uraditi. Hanteru Bajdenu je ovog meseca trebalo da bude izrečena kazna u dva slučaja, za posedovanje oružja dok je bio pod uticajem narkotika i za utaju poreza.
Izvor: Rojters, AP
03.12.2024. 08:30
Foto: Tanjug/AP/Jae C. Hong
Prema američkom Ustavu, predsednici imaju pravo da pomiluju osuđene za federalna krivična dela ili da im smanje izrečene kazne. To pravo potiče iz engleskog zakona, koji su usvojile američke kolonije i od tada se koristi u Americi.
Američki Vrhovni sud utvrdio je da su predsednička ovlašćenja za pomilovanje veoma široka. I predsednici ta ovlašćenja koriste često: Donald Tramp je tokom prve četiri godine mandata pomilovao ili smanjio kazne za 237 ljudi, a Barak Obama je tokom osam godina u Beloj kući to pravo iskoristio 1.927 puta.
Predsednici su između ostalog opraštali prestupe povezane sa narkoticima, presude za prevaru, kao i za izbegavanje regrutacije tokom Vijetnamskog rata, prenosi AP.
Međutim, predsednici mogu da pomiluju samo one koji su osuđeni za federalna krivična dela, ali ne i za prestupe na državnom nivou. Pomilovanja nema ni za presude koje dovode do opoziva s funkcije.
Za koja krivična dela je Hanter Bajden osuđen?
Porota u Delaveru u junu je proglasila predsednikovog sina krivim po optužnici da je lagao na formularu kada je kupovao pištolj 2018. godine, tvrdeći da nije zavisnik od nelegalnih droga.
Suđenje je obuhvatalo višesatna svedočenja o Hanterovoj zavisnosti od kreka i o njegovom bezobzirnom ponašanju. Kazna je trebalo da mu bude izrečena 12. decembra.
Foto: Tanjug/AP/Susan Walsh
U odvojenom slučaju, koji se vodio u Kaliforniji, Hanter Bajden je priznao krivicu za optužbe da nije platio 1,4 miliona dolara poreza, dok je novac trošio na drogu, seksualne radnike i luksuznu robu. Kazna u tom slučaju je trebalo da bude izrečena 16. decembra.
Predsednik Bajden pomilovao je svog sina za presudu u Delaveru i priznanje krivice u Kaliforniji, kao i za federalna krivična dela "koja je počinio ili možda počinio" od 1. januara 2014. do kraja ove godine, prenosi Rojters.
Na koju kaznu je Hanter Bajden mogao da bude osuđen?
Bajdenov sin bio je suočen sa mogućnošću da više decenija provede u zatvoru, mada je - prema federalnim smernicama za izricanje kazne - bilo više verovatno da bi bio blaže kažnjen.
Kada je reč o optužbama za posedovanje oružja, smernice su da se osuđenima izreknu kazne od 15 do 21 mesec zatvora. Međutim, pravni eksperti naveli su da se osuđenima u sličnim situacijama izriču kraće kazne i da je manje verovatno da bi završili iza rešetaka ako poštuju uslove koji su im postavljeni prilikom puštanja na slobodu pre suđenja.
Hanterov advokat rekao je sudiji da on poštuje odredbe uslovnog otpusta, koje su obuhvatale i testiranje na drogu da bi se pokazalo da ne koristi nelegalne narkotike.
Predsednik SAD Džozef Bajden izjavio je da je pomilovao svog sina Hantera Bajdena čime ga je poštedeo moguće zatvorske kazne za krivična dela u vezi sa posedovanjem oružja i utajom poreza, a svoju odluku je obrazložio tvrdnjom da je njegov sin izvrgnut nepravednom sudskom gonjenju.
Ukrajinski poslanik Aleksandar Merežko, član stranke Sluge naroda i predsednik parlamentarnog odbora za spoljnu politiku, predložio je novoizabranog predsednika SAD Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir 2025. godine.
Generacije koje dolaze, u Americi imaju manje prilika nego što su imali njihovi roditelji. Republikanska stranka je moć SAD projektovala na generacije koje su na određenim idejama sazrele, to je snažna stranka u najvećoj meri u rukama Donalda Trampa, kaže viši saradnik ISAK fonda dr Marko Savković.
Jedan porotnik rekao je za CNN posle suđenja da ne misli da bi Hanter Bajden trebalo da bude u zatvoru, prenosi Rojters.
Hanter Bajden se izjasnio krivim po optužbama za utaju poreza. Za optužbe za utaju poreza predviđena je kazna do 17 godina zatvora, mada i u tom slučaju smernice predviđaju manje kazne, prenosi Glas Amerike.
Zar Bajden nije rekao da neće pomilovati sina?
Predsednik SAD je novinarima ranije ovog leta rekao da neće pomilovati Hantera.
"Veoma sam ponosan na mog sina Hantera. Prebrodio je zavisnost. Jedan je od najpametnijih, najpristojnijih ljudi koje znam. Poštujem odluku porote. Neću ga pomilovati", rekao je Bajden posle presude u Delaveru.
Portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer rekla je 8. novembra da Bajden neće pomilovati sina, podseća AP.
Hanter Bajden je bio pod istragom federalnih organa od 2020. godine. Sa tužiocima je prošle godine sklopio dogovor o priznanju krivice za manje prestupe vezane za poreze, dok bi izbegao krivično gonjenje po optužbama za oružje. Međutim, od sporazuma se odustalo nakon primedbi sudije. Posle toga su protiv njega podignute dve optužnice.
Bajden je u saopštenju u nedelju ocenio da je njegov sin bio "selektivno i nepošteno krivično gonjen".
Odlazeći predsednik bio je zabrinut - kao i Hanter Bajden - zbog budućih poteza političkih protivnika. Takođe, Bajden se više ne kandiduje za položaj, a obećanje da neće pomilovati sina dao je pre nego što je u junu izašao iz izborne trke, podseća AP.
Foto: Tanjug/AP/Jose Luis Magana
U saopštenju je naveo da je jasno da je njegov sin tretiran drugačije od drugih optuženih za slična dela i da su politički protivnici preuzeli zasluge za uticaj na krivični proces.
"Nijedna razumna osoba koja sagledava činjenice u slučajevima protiv Hantera ne može da dođe do drugog zaključka osim da je Hanter izdvojen samo zato što je moj sin - i to je pogrešno.
"Pokušavajući da slome Hantera, pokušali su da slome mene - i nema razloga da se vjeruje da će se to zaustaviti. Što je mnogo mnogo je", poručio je Bajden.
Da li su predsednička pomilovanja neuobičajena?
Predsednička pomilovanja nisu neuobičajena. To pravo koristili su američki predsednici počevši sa Džordžom Vašingtonom, koji je prvi obavljao tu funkciju.
Džerald Ford je pomilovao svog prethodnika Ričarda Niksona, koji je podneo ostavku zbog skandala sa prisluškivanjem.
Bil Klinton je pomilovao svog polubrata Rodžera 2001. godine, nakon što je odslužio zatvorsku kaznu po optužbama za narkotike. Pomilovao je i bivšu poslovnu partnerku Suzan Mekdugal, koja je bila osuđena na dve godine zatvora zbog uloge u jednom poslu sa nekretninama, prenosi AP.
Donald Tramp je pomilovao Čarlsa Kušnera, oca svog zeta Džareda. Najavio je i da će ga imenovati za ambasadora u Francuskoj. Takođe je pomilovao više saveznika optuženih u okviru istrage o Rusiji.
Čim su počele izraelske i američke bombe da padaju na teritoriju Irana, nije se dugo čekalo na odgovor. Teheran realizuje svoje pretnje da će uvratiti gađajući ciljeve u Izraelu, kao i američke vojne baze u svom susedstvu. Gost Stava dana politikolog Aleksandar Pavić, a uključićemo i potpresednicu NVO Monitor Olga Dojč Izrael koja se javlja iz Tel Aviva.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko odeće završava na deponijama? Da li garderobu kupujemo brzo, nosimo kratko i bacamo bez razmišljanja? Šta je danas održiva moda lični izbor ili modni trend? Za emisiju „Tražim reč“ govore, stilista i organizator održive mode Aleksandar Đorđević, organizatorka najvećeg bazara polovne odeće Jelena Vlajković i ekološka inženjerka Marija Petković.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Kakve bi mogle biti globalne posledice sukoba sa Iranom? Kako će nova intervencija uticati na američku unutrašnju politiku? Odgovore o motivima i ciljevima napada SAD i Izraela na Iran, ali i o političkim potresima koje ovaj rat izaziva u Americi, tražimo od Petra Donića iz organizacije Novi Treći Put.
Zaječar je najlošiji grad za život u Srbiji, pokazuju preliminarna istraživanja percepcije građana koje je radio Ekonomski fakultet u Nišu. Grad se našao na zadnjem mestu na osnovu više kategorija, poput obrazovanja, digitalne pismenosti, životne sredine i klime, ali i loših ekonomskih parametara.
Rusija je zabrinuta zbog aktuelnog sukoba u Persijskom zalivu i poziva na hitan prekid borbenih dejstava na Bliskom istoku, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije
Najmanje 11 osoba ubijeno je na severu Meksika, tokom bezbednosne operacije u objektu koji je povezan sa frakcijom Los Majos moćnog narko kartela Sinaloa, saopštila je Vlada Meksika.
Američko-izraelska vojna intervencija u Iranu označava treći veliki rat Sjedinjenih Država u ovom regionu u poslednjih 40 godina. Dok vazdušne operacije donose brze rezultate na terenu, analitičari u emisiji Sinteza upozoravaju na nedostatak jasnih političkih ciljeva.
Američki borbeni avion F-35 prinudno je sleteo u bazu na Bliskom istoku nakon što je, prema navodima medija i iranskih zvaničnika, oštećen tokom borbene misije iznad Irana.
Administracija Donalda Trampa optužila je demokrate da su više od mesec dana blokirale finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbednost, što je, kako tvrde, dovelo do problema za zaposlene i poremećaja u saobraćaju širom SAD.
Naučnici su identifikovali molekul iz krvi burmanskih pitona koji smanjuje apetit kod gojaznih miševa, a koji bi mogao da posluži kao osnova za razvoj novih lekova protiv gojaznosti, navodi se u najnovijoj studiji.
"Procena globalnih pretnji za 2026" navodi da "svet ulazi u fazu duboke i dugotrajne nestabilnosti u kojoj se granice između rata i mira sve više brišu, a ključni akteri koriste kombinaciju vojne sile, ekonomskog pritiska, tehnoloških inovacija i informacionih operacija kako bi ostvarili ciljeve".
Grupa od šest ili sedam osoba izvela je u noći između srede i četvrtka veliku pljačku u fabrici Prada u mestu Dolo, nedaleko od Venecije, preneli su italijanski mediji.
Cena nafte Brent porasla je u četvrtak na više od 114 dolara po barelu, a evropske cene gasa skočile za 30 odsto na trogodišnji maksimum nakon što je Iran pokrenuo napade na ključnu energetsku infrastrukturu širom Bliskog istoka.
Komentari (0)