Makron uoči glasanja o poverenju vladi: Ne verujem da će pasti, Le Pen nepodnošljivo cinična
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da ne veruje da će pasti vlada, bez obzira na to što bi u sredu u parlamentu trebalo da se glasa o poverenju. Odbacio je sve učestalije pozive političara da podnese ostavku, rekavši da će svoj drugi mandat odslužiti do kraja.
Makron je kritikovao Nacionalno okupljanje Marin Le Pen zbog "nepodnošljive ciničnosti", jer su najavili da podržavaju inicijativu za izglasavanje nepoverenja vladi koju je podnela levičarska koalicija Novi narodni front, a optužio je socijaliste, koji su deo te koalicije, da su "izgubili orijentaciju" izjasnivši se za rušenje vlade premijera Mišela Barnijea.
Predlog za glasanje o nepoverenju vladi podneli su i Nacionalno okupljanje i Novi narodni front i o tome će se u parlamentu raspravljati u sredu. Prvo će se glasati o predlogu Novog nacionalnog fronta, zbog toga što ima više poslanika od Nacionalnog okupljanja.
Poslaničke grupe levice i krajnje desničarske stranke u francuskom parlamentu podnele su predlog za izglasavanje nepoverenja vladi, nakon što je premijer Mišel Barnije odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog Ustava kako bi izdejstvovao usvajanje budžetskih mera bez glasanja.
Liderka francuske krajnje desnice Marin Le Pen zapretila je posle sastanka sa premijerom Mišelom Barnijeom da će srušiti vladu i uvesti Francusku u fiskalni i politički haos, zbog spora oko budžeta za narednu godinu.
Le Pen je najavila da će njeni poslanici podržati predlog levičara i ako to urade, gotovo je izvesno da će parlament prvi put posle 1962. godine srušiti vladu.
Barnijeova vlada formirana je pre manje od tri meseca, u pokušaju da stabilizuje rasparčani parlament.
Od Makronove iznenadne odluke da raspiše vanredne izbore prošlog leta, Narodna skupština je podeljena na tri približno jednaka bloka - levičare, desni centar i krajnje desničare - pri čemu niko od njih nije spreman da međusobno sarađuje.
Ako vladi bude izglasano nepoverenje, novi izbori neće biti pre narednog leta, jer ustav predviđa da parlament može da se raspusti samo jednom u toku godine.
Kritike na Makronov račun
Politički zastoj podstakao je kritike na račun predsednika, a pozivi na njegovu ostavku dobijaju na snazi širom političkog spektra.
Emanuel Makron je takve zahteve odbacio kao političku fikciju i besmislice.
"Francuski narod me je dva puta birao. Izuzetno sam ponosan na to i poštovaću njihovo poverenje svom energijom do poslednje sekunde svog mandata", rekao je Makron.
Uprkos iskazanoj veri u Barnijeovu vladu, Makron je nastojao da umanji zabrinutost da će njen mogući pad izazvati finansijsku krizu zbog rastućeg duga Francuske.
"Ne treba da plašimo ljude tim stvarima jer imamo jaku ekonomiju. Francuska je bogata, čvrsta zemlja, koja je napravila mnogo reformi i drži ih se, ima stabilne institucije i stabilan ustav", kazao je Makron.
Da li je srpska avangarda evropskom modernizmu dala lokalni, ali i autentični ton? Da li je dokazala da i mala sredina može biti učesnik svetskih umetničkih tokova? Odgovore tražimo od Gojka Tešića, autora knjige "Manifesti srpske avangarda"
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su N. O. (24) iz Užica, zbog sumnje da je nožem povredio četvoricu 19-godišnjih mladića u tom gradu.
U beogradskom naselju Krnjača u nedelju oko 11 sati pre podne, automobil je udario osmogodišnje dete i pobegao sa mesta nesreće, saznaje Newsmax Balkans.
Studentski pokret je nova kultura koja nije demokratska i nešto mnogo gore nego bilo šta što smo dosad videli. Studentski pokret u sebi nema dovoljno demokratičnosti, izjavio je za Newsmax Balkans profesor Filozofskog fakuteta Čedomir Antić.
Izraelska vojska je saopštila da je cilj napada na bolnicu u Gazi u kojem je u ponedeljak poginulo 20 osoba, uključujući pet novinara, bila kamera palestinske organizacije Hamas, korišćena za praćenje izraelskih snaga.
Dogovor Donalda Trampa i Vladimira Putina o ustupanju okupiranih teritorija Ukrajine prkosio bi međunarodnom pravu, a njen Ustav zabranjuje promenu granica bez referenduma. U emisiji Stav dana advokati Aleksandar Cvejić i Goran Petronijević objasnili su posledice i moguće efekte na druga žarišta.
Porodica tinejdžera koji se ubio u aprilu ove godine u američkoj saveznoj državi Kalifornija optužila je bot veštačke inteligencije ChatGPT kompanije OpenAI da je odgovoran za smrt njihovog sina, preneli su američki mediji.
Lider britanske desničarske Reformističke stranke Najdžel Faraž izjavio je da bi u svom prvom mandatu, ukoliko osvoji izbore, deportovao do 600.000 ilegalnih migranata ako pobedi na narednim parlamentarnim izborima.
Vatrogasci u Hamburgu uspeli su da ugase veliki požar koji je izbio u ponedeljak u skladištu luke Hamburg, a prema pisanju nemačkih medija šest osoba je povređeno, od kojih je jedna u kritičnom stanju.
Istraživač organizacije Novi treći put Mijat Kostić, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, bavi se strateškom važnošću Arktika za odnose između SAD i Rusije.
General-major Konstantin Kuvšinov, bivši rukovodilac "9. dijagnostičko-medicinskog centra" (MDC) Ministarstva odbrane Rusije, uhapšen je zbog sumnje da je ukrao više od 57 miliona rubalja (oko 570.000 evra) tokom nabavke medicinske opreme.
Komentari (0)