Šolc: Putin u Ukrajini doživeo neuspeh, stavio sam mu do znanja da rat mora da se okonča
Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu tokom telefonskog razgovora u novembru nedvosmisleno stavio do znanja da se rat u Ukrajini mora okončati, navodeći da bi ponovo razgovarao sa njim.
Šolc je u intervjuu za nemački T-onlajn, na pitanje šta je konkretno rekao Vladimiru Putinu tokom razgovora, odgovorio da je ruskom predsedniku "jasno stavio do znanja da se ne može nadati" da će nemačka podrška Ukrajini oslabiti.
"Samo vojna pomoć Nemačke iznosi 28 milijardi evra. Posle SAD, mi smo najjača podrška Ukrajini u svetu. Bilo mi je važno da je Putin čuo i moje viđenje njegovog rata", kazao je Olaf Šolc.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da Moskva nastoji da završi sukob u Ukrajini, dodajući da Rusija može ponovo da upotrebi raketu "orešnik" ako bude potrebno, ali da neće žuriti u tom pogledu.
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je dva moguća ekonomska scenarija za Ukrajinu, iz kojih proizilazi da bi rat u ovoj zemlji mogao da se završi krajem sledeće godine ili sredinom 2026.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da je Moskva spremna da sa vladom novoizabranog američkog predsednika Donalda Trampa razgovara o poboljšanju odnosa sa SAD, ali da je na Vašingtonu da učini prvi korak.
On je odbacio optužbe da je putem telefonskog razgovora jačao Putinovu reputaciju, i potvrdno je odgovorio na pitanje da li bi ponovo razgovarao sa ruskim predsednikom.
"Bih. Jednostavno ne možete biti naivni ili imati iluzije. Neki ljudi šetaju Nemačkom i tvrde da su dovoljna samo jedan ili dva razgovora. Rusija vodi brutalan i nemilosrdan agresijski rat protiv Ukrajine, ostavljajući stotine hiljada mrtvih i povređenih. Moramo učiniti sve što možemo da osiguramo da Ukrajina ne ostane sama i da ostane suverena država", kazao je Šolc.
Bez nemačkih vojnika
Na pitanje da li je tokom telefonskog razgovora sa Putinom primetio da bi ruski predsednik pristao na bilo šta osim na diktirani mir, nemački kancelar je odgovorio da razgovor "nije ukazivao na to".
On je kazao i da "neće poslati nijednog nemačkog vojnika" u rat u Ukrajini.
Šolc je dodao i da je "puki prekid vatre" daleko od postizanja mira, kao i da odluke o Ukrajini neće biti donete bez učešća te zemlje.
Foto: Tanjug/Russian Defense Ministry Press Service via AP
"A za sve važi: ništa o Ukrajini bez Ukrajine, dakle, govorimo sa Ukrajinom, a ne o Ukrajini. Razgovarao sam sa budućim američkim predsednikom Trampom dva puta i slažemo se da mi, SAD i Evropa, moramo blisko da koordiniramo jedni s drugima po svim ovim pitanjima. Kasnije će se razgovarati i o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu. Nemačka će takođe tu igrati važnu ulogu", istakao je Šolc.
"Tramp želi okončanje rata"
On je ocenio da novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp "želi okončanje rata".
"I imam utisak da je on isto koliko i mi ubeđen da se to može postići samo ako Ukrajina bude vojno jaka", zaključio je Šolc.
Nemački kancelar je rekao da je "Putin u Ukrajini doživeo neuspeh".
"Hteo je da potčini celu Ukrajinu i uspostavi marionetski režim, hteo je da spreči dalje približavanje EU i oslabi ceo NATO. A danas NATO ima dve nove članice, Švedsku i Finsku. Svi masovno ulažu u odbrambene kapacitete, a skoro sve države NATO postižu cilj od dva procenta (za budžet odbrane). Ukrajina je stabilna nacija i na putu je ka Evropskoj uniji. Ima jaku vojsku koja se herojski brani od Putinovih trupa", naveo je Šolc.
Na tlu jugoistočne Evrope trenutno se održava najveća američka vojna vežba u kojoj učestvuje oko 25.000 vojnika, što je jasna poruka da je, bez obzira na administraciju, Amerika vojno prisutna u Evropi i spremna na eskalaciju sukoba, izjavio je urednik Balkanske bezbednosne mreže Daniel Šunter. Govoreći o promeni retorike američkog predsednika Donalda Trampa prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, Šunter je ukazao na čudnu poziciju SAD. On je naglasio da je nova administracija Donalda Trampa rekla da od Evrope očekuje mnogo više u smislu vojnih kapaciteta i preuzimanja obaveza u okviru NATO saveza. Rusija je izvela najintenzivnije napade dronovima na Ukrajinu od početka invazije. Da li se približavamo još opasnijoj fazi sukoba ili ipak postoji prostor za dogovor i primirje? Odgovore tražimo od urednika Balkanske bezbednosne mreže Daniela Šuntera.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta su lažne vesti, ko ih i zbog čega objavljuje? Da li verujemo samo vestima koje potvrđuju naše postojeće stavove? Kako prepoznati lažnu vesti u medijima ili na društvenim mrežama. Gosti NewsMax Balkansa na tu temu su Nikola Tomić, medijski konsultant i Ivan Subotić, urednik FakeNews tragača.
specijal
19:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu. Gost: Arkan Kerim, predsednik Privredno-ugostiteljske komore
Železnički saobraćaj na pruzi Ralja - Sopot Kosmajski ponovo je uspostavljen u 17.40 sati, nakon što su stručne službe Infrastrukture železnice Srbije zamenile oko pedeset izgorelih i oštećenih pragova na ovoj deonici, saopšteno je iz tog preduzeća.
United Group RS d.o.o. (UGRS), srpska konsultantska firma koja posluje u okviru United Group, saopštila je da je Vladica Tintor imenovan za direktora i zakonskog zastupnika, sa trenutnim dejstvom. Njemu danas nije bilo dozvoljeno da preuzme dužnost, bio je fizički onemogućen.
Deo radnika crnogorske Željezničke infrastrukture, po ranijoj najavi, obustavio je rad pa su u devet sati stali vozovi, uključujući i onaj iz Beograda za Bar.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Valjevu sud je odredio do 30 dana pritvora A. T. (22) iz okoline Mionice, osumjičenom da je u noći između 20. i 21. avgusta u tom mestu mačetom pokušao da ubije 31-godišnjeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Francuska policija uhapsila je u Parizu muškarca osumnjičenog za četvorostruko ubistvo, nakon što su u reci Seni pronađena tela četiri žrtve, preneli su francuski mediji.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je predsednik SAD Donald Teramp izrazio nezadovoljstvo povodom ukrajinskog napada na naftovod "Družba" i da mu je u pismu poručio da je ''veoma ljut'' zbog tog napada.
Najmanje 18 ljudi u Kolumbiji je poginulo, a više od četrdeset je povređeno u dva napada koja se pripisuju različitim disidentskim frakcijama bivše gerilske grupe Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARK), saopštile su vlasti te zemlje.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je da se dogodio još jedan napad na naftovod "Družba", zbog čega je obustavljen transport nafte ka Mađarskoj.
Predsednik Donald Tramp rekao je za Newsmax da će u roku od dve nedelje znati da li se može postići mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, kojim bi se okončao rat star tri i po godine.
Zemlje Evropske unije (EU) suočavaju se sa najgorom sezonom šumskih požara, a do danas je izgorelo oko milion hektara šuma, što je područje veće od Kipra ili trećina Belgije, prenosi Politiko.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je dao instrukcije da trenutno počnu pregovori u cilju oslobađanja svih talaca u Gazi, dok se istovremeno radi na odobravanju vladinog plana radi zauzimanja grada Gaza.
Komentari (0)