VOA: Bajden proširio mogućnosti za izricanje sankcija na Zapadnom Balkanu
Džo Bajden, predsednik SAD, izmenio je 8. januara uredbu (EO 14033) kojom je u junu 2021. godine proširio ovlašćenja za sankcionisanje na Zapadnom Balkanu, prenosi VOA.
Među najvažnijim izmenama je to što će sankcijama biti obuhvaćeni supružnici i odrasla deca sankcionisanih osoba, zatim lideri ili članovi vladinih ili poslovnih entiteta pod sankcijama, kao i oni koji kontrolišu sankcionisane osobe ili entitete, javlja VOA.
Ubuduće, razlog za sankcije biće i pokušaj učešća u korupciji, ugrožavanju stabilnosti ili narušavanju teritorijalnog integriteta.
Bajden je 2021. godine kao razloge za sankcije naveo podrivanje posleratnih sporazuma i institucija nakon raspada bivše Jugoslavije, ali i "raširenu korupciju u vladama i institucijama Zapadnog Balkana". Sankcionisanim osobama su, između ostalog, blokirani svi imovina i finansijski interesi u SAD, kao i transakcije sa američkim državljanima i firmama.
Bivša sekretarka za državnu bezbednost Hilari Klinton, filantrop Džordž Soroš i glumac i reditelj Denzel Vošington biće odlikovani najvišim civilnim odlikovanjem u SAD - Predsedničkom medaljom slobode.
Odlazeći predsednik SAD Džo Bajden potpisao je 50 zakona, čime je, između ostalog, ćelavi orao proglašen zvaničnim simbolom zemlje, a članovima Kongresa je oduzeto pravo na državnu penziju u slučaju presude za zločine.
Glas Amerike podseća da je podsekretar SAD za ekonomski razvoj, energetiku i životnu sredinu Hoze Fernandez boravio u Vašingtonu 18. septembra 2024. godine.
Sankcije po ovom osnovu izriče Ured za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije SAD (OFAC), u konsultacijama sa Stejt departmanom.
Trenutno izrečene 62 sankcije
OFAC trenutno, na osnovu uredbe 14033, ima izrečene 62 sankcije fizičkim i pravnim licima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije, uključujući lidera BIH entiteta Republike Srpske Milorada Dodika i članove njegove porodice, potpredsednika Vlade Srbije Aleksandra Vulina, bivšeg premijera Severne Makedonije Nikolu Gruevskog i druge.
Jedna od najuočljivijih današnjih promena jeste da će sankcije ubuduće moći da se izriču ne samo onima koji direktno ili indirektno ugrožavaju mir, bezbednost, stabilnost, teritorijalni integritet, demokratske procese i institucije zemalja Zapadnog Balkana, već i onima koji pokušaju da se uključe ili učestvuju u razvoju takvih aktivnosti.
Ista promena odnosi se i na narušavanje i ugrožavanje sporazuma kao što su Dejtonski mirovni sporazum ili Ohridski sporazum, kao i odluka ili zaključaka institucija poput Veća za implementaciju mira u BiH ili Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju.
Dodavanje tri nova člana
Najznačajnije izmene u uredbi odnose se na dodavanje tri nova člana.
Prema članu 6, sankcije će se ubuduće odnositi i na "lidere, zvaničnike ili članove entiteta, uključujući vladine entitete, koji su učestvovali ili pokušavaju da učestvuju" u ugrožavanju mira i stabilnosti, korupciji i drugim već nabrojanim aktivnostima, "ili čija su imovina i udeli u imovini blokirani u skladu sa ovom uredbom".
U članu 9 se navodi da će sankcije moći da se izriču i onima koji "poseduju ili kontrolišu, direktno ili indirektno, bilo koju osobu čija su imovina ili udeli u imovini blokirani".
Član 10 pojašnjava da će sankcijama biti obuhvaćeni i "supružnici ili odrasla deca bilo koje osobe čija su imovina ili udeli u imovini blokirani".
Foto: Envato
Iz Bele kuće u sredu su naveli da su izmene nastale "u kontekstu događaja na Zapadnom Balkanu, uključujući kontinuirane pokušaje pojedinaca da ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet zapadnobalkanskih nacija", kao i ugrožavanje posleratnih sporazuma i "značajnu korupciju koja podriva vladavinu prava".
Bajden je o izmenama obavestio i Kongres SAD, prenosi VOA.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Učenici osmog razreda osnovnih škola polagali su završni ispit iz jednog od pet ponuđenih predmeta, među kojima su geografija, istorija, biologija, fizika ili hemija.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
U ekskluzivnom intervjuu za Newsmax Balkans nekadašnji guverner američke savezne države Ilinois Rod Blagojević i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik analizirali su, između ostalog, aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Centralni okružni sud u Seul odbacio je danas zahtev za izdavanje naloga za pritvor bivšeg predsednika Južne Koreje Jun Suk Jeola u vezi sa njegovim kratkotrajnim proglašenjem ratnog stanja u decembru prošle godine, saopštio je specijalni tužilac.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i predsednik SAD Donald Tramp održali su sastanak na marginama samita NATO u Hagu, na kojem su, između ostalog, razgovarali o prekidu vatre i postizanju mira u Ukrajini.
Grčke vlasti uhapsile su neimenovanu državljanku Gruzije, zbog sumnje da je izazvala jedan od požara na ostrvu Hios kada je bacila neugašenu cigaretu na zemlju.
Lideri NATO obavezali su se da će do 2035. godine godišnje ulagati pet odsto BDP u odbrambene i bezbednosne rashode kako bi se osiguralo da se ispune njihove individualne i kolektivne obaveze, navedeno je u konačnom tekstu deklaracije sa samita u Hagu.
Škole širom Izraela se ponovo otvaraju, prvi put od izbijanja rata sa Iranom, nakon što je Komanda pozadinskog fronta izraelske vojske objavila da ukida sva ograničenja nametnuta civilima tokom sukoba.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da neće biti nikakvih posledica po Izrael nakon sukoba sa Iranom jer "ništa nije uradio", kao i da neće biti novog kršenja prekida vatre. Priznao je da je zabrinut da će Iran poslati "ćelije spavača" u Sjedinjene Američke Države.
Za ubistvo nagrađivane britanske rediteljke Dženifer Abot (69), poznate pod umetničkim imenom Sara Stajnberg, osumnjičena je njena sestra Nensi Pekston, saopšteno je na ročištu održanom pred londonskim sudom.
Američki udari na tri iranska nuklearna postrojenja prošlog vikenda nisu uništili osnovne komponente iranskog nuklearnog programa i verovatno su ga samo unazadili za nekoliko meseci, navodi se u prvoj proceni američkih obaveštajnih službi, rekle su četiri osobe upoznate sa njom, prenosi CNN.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan objavio je kraj 12-dnevnog rata protiv Izraela, prenosi iranska agencija Irna. S druge strane, izraelski premijer Benjamin Netanjahu proglasio je "istorijsku pobedu" nakon 12 dana rata protiv Irana i zahvalio predsedniku SAD Donaldu Trampu na "odbrani" Izraela.
Komentari (0)