VOA: Bajden proširio mogućnosti za izricanje sankcija na Zapadnom Balkanu
Džo Bajden, predsednik SAD, izmenio je 8. januara uredbu (EO 14033) kojom je u junu 2021. godine proširio ovlašćenja za sankcionisanje na Zapadnom Balkanu, prenosi VOA.
Među najvažnijim izmenama je to što će sankcijama biti obuhvaćeni supružnici i odrasla deca sankcionisanih osoba, zatim lideri ili članovi vladinih ili poslovnih entiteta pod sankcijama, kao i oni koji kontrolišu sankcionisane osobe ili entitete, javlja VOA.
Ubuduće, razlog za sankcije biće i pokušaj učešća u korupciji, ugrožavanju stabilnosti ili narušavanju teritorijalnog integriteta.
Bajden je 2021. godine kao razloge za sankcije naveo podrivanje posleratnih sporazuma i institucija nakon raspada bivše Jugoslavije, ali i "raširenu korupciju u vladama i institucijama Zapadnog Balkana". Sankcionisanim osobama su, između ostalog, blokirani svi imovina i finansijski interesi u SAD, kao i transakcije sa američkim državljanima i firmama.
Bivša sekretarka za državnu bezbednost Hilari Klinton, filantrop Džordž Soroš i glumac i reditelj Denzel Vošington biće odlikovani najvišim civilnim odlikovanjem u SAD - Predsedničkom medaljom slobode.
Odlazeći predsednik SAD Džo Bajden potpisao je 50 zakona, čime je, između ostalog, ćelavi orao proglašen zvaničnim simbolom zemlje, a članovima Kongresa je oduzeto pravo na državnu penziju u slučaju presude za zločine.
Glas Amerike podseća da je podsekretar SAD za ekonomski razvoj, energetiku i životnu sredinu Hoze Fernandez boravio u Vašingtonu 18. septembra 2024. godine.
Sankcije po ovom osnovu izriče Ured za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije SAD (OFAC), u konsultacijama sa Stejt departmanom.
Trenutno izrečene 62 sankcije
OFAC trenutno, na osnovu uredbe 14033, ima izrečene 62 sankcije fizičkim i pravnim licima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije, uključujući lidera BIH entiteta Republike Srpske Milorada Dodika i članove njegove porodice, potpredsednika Vlade Srbije Aleksandra Vulina, bivšeg premijera Severne Makedonije Nikolu Gruevskog i druge.
Jedna od najuočljivijih današnjih promena jeste da će sankcije ubuduće moći da se izriču ne samo onima koji direktno ili indirektno ugrožavaju mir, bezbednost, stabilnost, teritorijalni integritet, demokratske procese i institucije zemalja Zapadnog Balkana, već i onima koji pokušaju da se uključe ili učestvuju u razvoju takvih aktivnosti.
Ista promena odnosi se i na narušavanje i ugrožavanje sporazuma kao što su Dejtonski mirovni sporazum ili Ohridski sporazum, kao i odluka ili zaključaka institucija poput Veća za implementaciju mira u BiH ili Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju.
Dodavanje tri nova člana
Najznačajnije izmene u uredbi odnose se na dodavanje tri nova člana.
Prema članu 6, sankcije će se ubuduće odnositi i na "lidere, zvaničnike ili članove entiteta, uključujući vladine entitete, koji su učestvovali ili pokušavaju da učestvuju" u ugrožavanju mira i stabilnosti, korupciji i drugim već nabrojanim aktivnostima, "ili čija su imovina i udeli u imovini blokirani u skladu sa ovom uredbom".
U članu 9 se navodi da će sankcije moći da se izriču i onima koji "poseduju ili kontrolišu, direktno ili indirektno, bilo koju osobu čija su imovina ili udeli u imovini blokirani".
Član 10 pojašnjava da će sankcijama biti obuhvaćeni i "supružnici ili odrasla deca bilo koje osobe čija su imovina ili udeli u imovini blokirani".
Foto: Envato
Iz Bele kuće u sredu su naveli da su izmene nastale "u kontekstu događaja na Zapadnom Balkanu, uključujući kontinuirane pokušaje pojedinaca da ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet zapadnobalkanskih nacija", kao i ugrožavanje posleratnih sporazuma i "značajnu korupciju koja podriva vladavinu prava".
Bajden je o izmenama obavestio i Kongres SAD, prenosi VOA.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
Koliko su Ujedinjene nacije uspele da očuvaju svetski mir nakon Drugog svetskog rata? Koji su razlozi zbog kojih raste potreba za reformom ove organizacije, i kakva je budućnost UN u svetu koji postaje sve složeniji i nestabilniji, za Sintezu odhovara bivši predsednik Skupštine UN, Srđan Kerim.
Uoči praznika, potrošačka korpa je sve teža, ne zbog količine namirnica, već zbog njihovih cena. Na meti kritika su trgovci koji u prazničnoj potražnji vide šansu za dodatnu zaradu.
Narodni poslanik Milovan Drecun očekuje od administracije u Vašingtonu da "pogura stvari napred" oko kosovskog pitanja i polaže nade u predsednika SAD Donalda Trampa da će ponuditi "neka nova rešenja".
Ministar spoljnih poslova Francuske Žan-Noel Baro izjavio je danas da su evropske zemlje prošle nedelje obavestile Vašington o elementima koji su za njih neprihvatljivi u pregovorima u vezi sa mogućim mirovnim sporazumom između Ukrajine i Rusije.
Telo pape Franje je izloženo u kapeli u kući Santa Marta, gde je živeo tokom 12 godina, koliko je bio na čelu Rimokatoličke crkve. Sahrana će biti održana u subotu, 26. aprila u 10 sati po lokalnom vremenu.
Američki univerzitet Harvard tužio je administraciju predsednika SAD Donalda Trampa zbog pretnji da će ukinuti milijarde dolara finansiranja te visokoobrazovne institucije.
Amerikanac Patrik Kruzijus izjasnio se krivim pred okružnim sudom u Teksasu za ubistvo 23 osobe u rasističkom napadu 2019. godine u prodavnici Volmart u gradu El Pasu, koji se nalazi u blizini meksičke granice.
Papa Franja je u testamentu, sačinjenom 29. juna 2022. godine, ostavio zavet da njegovo poslednje počivalište bude bazilika Svete Marije Velike, objavljeno je u Vatikanu.
Papa Franja je preminuo usled moždanog udara i srčane insuficijencije, naveo je direktor Uprave za zdravlje i higijenu Vatikana Andrea Arkanđeli u potvrdi o uzroku papine smrti.
Velika Britanija je spremna da poveća proizvodnju oružja kako bi smanjila oslanjanje na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država i Francuske zbog toga što primer Ukrajine pokazuje da je potrebno imati domaći lanac snabdevanja oružjem, izjavio je britanski ministar odbrane Džon Hili.
Komentari (0)