Razlozi zbog kojih se požari u Los Anđelesu tako brzo šire, nije samo vetar
Brzina kojom požari gutaju čitava naselja u Los Anđelesu otvaraju pitanja efikasnosti vatrogasne službe, ali i kvaliteta kuća i urbanističkih rešenja koja pogoduju širenju požara. Posebno pitanje je zašto se u gašenju ne koristi voda iz okeana, na čijoj obali se grad nalazi.
Požari koji trenutno besne u Los Anđelesu ostavljaju za sobom katastrofalne posledice, a brzina kojom se vatra širi i uništava domove izaziva posebnu pažnju.
Postoji više razloga zbog kojih kuće u ovom gradu tako lako i brzo izgore, piše RTS.
Visoke temperature i vetar
Suša i visoke temperature koje pogađaju Kaliforniju dovode do isušivanja vegetacije i građevinskih materijala, što ih čini izuzetno zapaljivim.
Mnoge kuće su izgrađene od drveta i drugih materijala koji podstiču širenje vatre.
Dodatni problem predstavljaju jaki vetrovi Santa Ana, koji ne samo što rasplamsavaju požare već i prenose varnice na velike udaljenosti, izazivajući nova žarišta.
Blizina kuća
Blizina kuća i velika gustina naseljenosti u Los Anđelesu omogućavaju da se vatra lako prenosi sa jedne građevine na drugu.
Neki stanovnici, uprkos upozorenjima, ne održavaju zaštitne zone oko svojih domova, ostavljajući zapaljive materijale u blizini. Ograničeni resursi vatrogasnih službi, kao i nepristupačan teren u nekim delovima grada, otežavaju brzu i efikasnu intervenciju.
Razlozi za pad pritiska u hidrantima tokom požara u Los Anđelesu
Jedan od ključnih problema koji otežava gašenje požara u Los Anđelesu jeste pad pritiska u hidrantima, što direktno utiče na efikasnost vatrogasnih službi. Ovaj problem je rezultat kombinacije više faktora koji zajedno stvaraju ozbiljne prepreke u borbi protiv vatre.
Prvo, ekstremna potrošnja vode tokom požara dovodi do preopterećenja vodovodnog sistema.
Vatrogasne službe koriste velike količine vode kako bi pokušale da ugase intenzivne požare, što stvara pritisak na infrastrukturu koja nije dizajnirana za takvu vrstu opterećenja.
Drugo, starost i neodržavanje vodovodne mreže u pojedinim delovima grada dodatno doprinose padu pritiska. Mnogi cevovodi su izgrađeni pre nekoliko decenija, što rezultira kvarovima i curenjem vode.
Pored toga, rast naseljenosti i urbanizacija doveli su do povećane potrošnje vode u domaćinstvima i industriji, što smanjuje dostupnost vode u hitnim situacijama.
Požare prate i tehnički kvarovi na pumpama ili regulatorima pritiska što prouzrokuje privremeni prekid ili drastično smanjenje protoka vode ka hidrantima.
Jaki vetrovi, koji su čest pratilac ovih požara, takođe mogu oštetiti infrastrukturu, uključujući električne sisteme koji napajaju pumpe za vodu.
Lokalne vlasti su istakle da je problem često prouzrokovan i nedovoljnim planiranjem i nedostatkom rezervnih izvora vode u kriznim situacijama.
Požari velikog obima zahtevaju brz odgovor, ali kada pritisak u hidrantima padne, vatrogasci gube dragoceno vreme u potrazi za alternativnim izvorima vode.
Ova situacija otvorila je veliku debatu u javnosti o potrebi za ulaganjem u modernizaciju vodovodne mreže i uspostavljanje efikasnijih mehanizama upravljanja vodnim resursima, kako bi se sprečile slične krize u budućnosti.
Kritike na račun vatrogasaca
Učestale kritike na račun vatrogasnih službi u Los Anđelesu uglavnom su usmerene na probleme sa logistikom, brzinom reakcije i efikasnošću.
Građani su i ranije često ukazivali na kašnjenja u intervencijama, posebno u gusto naseljenim ili izolovanim područjima.
Pored toga, nedovoljan broj vatrogasaca i opreme, kao i nedostatak adekvatne koordinacije između lokalnih i državnih agencija, dovode do nezadovoljstva javnosti.
Ranije pomenuti problemi sa hidrantima dodatno komplikuju situaciju i stvaraju utisak da službe nisu dovoljno pripremljene za krize ovog obima.
Zašto se morska voda ne koristi u gašenju požara
Što se tiče upotrebe morske vode u gašenju požara, postoji više razloga zašto se ona ne koristi u širem obimu.
Morska voda može izazvati koroziju na vatrogasnoj opremi, uključujući avione, pumpe i cevovode, ali taj problem može se ublažiti ispiranjem sistema nakon upotrebe.
Vatrogasci nastoje da spreče širenje požara u Los Anđelesu pre nego što ponovo počne da duva jak vetar, koji bi plamen mogao da usmeri prema poznatom muzeju "Džej Pol Geti" i Univerzitetu Kalifornije u tom gradu (UCLA), prenose američki mediji.
Od šest požara koji su zahvatili područje Los Anđelesa, tri su stavljena pod kontrolu i u njima je ugašeno 50 i više odsto površine pod vatrom, dok najveći požar u Pasifik Palisejdsu još uvek nije pod kontrolom, kao ni požari u Itonu i u Arčeru, preneli su američki mediji.
Glavna briga je bezbednost pilota i aviona, jer uzimanje vode iz uzburkanog mora može biti rizično i opasno.
U većini slučajeva, jezera i rezervoari su bezbedniji i bliži izvor vode za gašenje požara.
Korišćenje morske vode za vodovodne sisteme takođe nije praktično zbog njene korozivne prirode i potrebe za transportom do privremenih rezervoara. Pored toga, morska voda može oštetiti vegetaciju i zemljište, jer je potrebno mnogo vremena da se zemlja oporavi od salinizacije.
Ipak, u hitnim slučajevima, vatrogasne službe ponekad koriste morsku vodu, ali uz posebne procedure.
Vatrogasni čamci i službe pored obale imaju planove za njeno korišćenje.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
01:30
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
02:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Kako se stvara brend koji traje? Koliko košta uspeh - ne novca, već vremena, zdravlja, snova? Kako prepoznati da ideja ima potencijal? Zašto je važno biti podrška i inspirisati mlade koji kreću putem preduzetništva? Za emisiju "Tražim reč" govore vlasnica i direktorka kozmetičke kuće "AURA" Mila Litvinjenko, preduzetnik i ekonomista Nikola Draganić, inovator i mladi preduzetnik Stefan Azarić, pokretači aplikacije "Njupa Srbija" Jelena i Nemanja Trbović i Miloš Turinski "Infostud".
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
Darlеn Flor Dalmor Blek, abesinski izložbeni mačak iz Rusije, proglašen je najboljim mačkom u 2025. godini, objavila je Svetska federacija mačaka (World Cat Federation).
Prevoznici iz Srbije i BiH najavili su blokadu šengenskih granica za 26. januar, zbog, kako navode, nepravedne primene novog sistema ulaska u EU. Srđan Tošić iz Udruženja "381" upozorava da je štrajk krajnja opcija koja, kao i upozorenje, može da ima ozbiljne posledice po privredu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu, po nalogu osnovnog javnog tužioca u Smederevu, odredili su zadržavanje do 48 časova S. C. (19) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Jedna osoba je poginula, a osam je povređeno pri sudaru automobila i autobusa na Smederevskom putu, kod hladnjače PKB "Boleč" u beogradskoj opštini Grocka, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Bivši brazilski predsednik Žair Bolsonaro, osuđen za planiranje puča nakon izbora koje je izgubio, pronašao je način kako da umanji svoju zatvorsku kaznu i iskoristi zakon koji kaznu skraćuje za četiri dana za svaku pročitanu knjigu, piše Gardijan.
Grenland je, ni kriv ni dužan, prethodnih nedelja postao svetska tema broj jedan. Glavna je tema novih svetskih podela i pokazivanja ko je jači. Zoran Rajović, koji živi u Danskoj, rekao je za Newsmax Balkans da Grenlanđani žele da sami odlučuju o svojoj sudbini.
U napadu Sjedinjenih Američkih Država na Karakas prilikom hapšenja predsednika Nikolasa Madura početkom ovog meseca poginulo je 47 venecuelanskih vojnika, među kojima je devet žena, saopštio je venecuelanski ministar odbrane Vladimir Padrino.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi mogao da uvede carine zemljama koje ne podrže njegov plan da Sjedinjene Amerilke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom.
Australija je deaktivirala oko 4,7 miliona naloga tinejdžera u prvih mesec dana primene zabrane društvenih mreža za korisnike mlađe od 16 godina, saopštio je regulator interneta.
Indijsko regulatorno telo za vazduhoplovstvo pokrenulo je istragu nakon što je motor aviona kompanije Er Indija usisao teretni kontejner tokom kretanja stazom u avionskoj luci u Delhiju.
Porodice ljudi poginulih u protestima u Iranu tvrde da vlasti traže velike sume novca kako bi im bila predata tela da bi ih sahranili. Više izvora je za BBC na persijskom reklo da su tela u mrtvačnicama i bolnicama i da snage bezbednosti odbijaju da ih predaju ukoliko njihove porodice ne daju novac.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da je prihvatio Nobelovu nagradu za mir koju mu je uručila liderka venecuelanske opozicije Marije Korina Mačado.
Komentari (0)