Italija se nakon više od 40 godina vraća proizvodnji nuklearne energije
Italija želi da do kraja 2027. finalizira planove i zakone koji bi omogućili povratak na proizvodnju nuklearne energije nakon više od četiri decenije, rekao je italijanski ministar za energetsku bezbednost i životnu sredinu Đilberto Piketo Fratin.
Italija je zaustavila nuklearne reaktore na osnovu referenduma koji je sproveden 1987. nakon katastrofe u Černobilju godinu dana ranije.
U 2011. su građani ove zemlje potvrdili ovu odluku na još jednom referendumu, ali sadašnja italijanska vlada koju predvodi Đorđa Meloni saopštila je prošle godine da planira da usvoji zakon za povratak na nuklearnu energiju koja bi se ovog puta proizvodila iz malih modularnih reaktora (SMR).
Veruje se da su ovi reaktori jedinstveni i jeftiniji za izgradnju i instalaciju. Zbog njihove manje veličine, moguće je instalirati SMR na lokacijama koje nisu pogodne za veći reaktor.
Takođe su znatno jeftiniji i brži za izgradnju od konvencionalnih reaktora i mogu se postepeno graditi kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za energijom na lokaciji.
U Srbiji je još od nuklearne katastrofe u Černobilju 1986. godine na snazi Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih objekata, koji je poznat kao "Moratorijum" i po kojem je naša zemlja, kako se kaže, u potpunosti nenuklearna.
Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da je vođa japanskog kriminalnog sindikata kojeg su američke vlasti optužile za trgovinu nuklearnim materijalima iz Mjanmara priznao krivicu.
"Italija je spremna da se vrati nuklearnoj energiji, što je ključni izbor i neće zameniti obnovljene izvore energije, već ih dopuniti", naveo je Piketo u intervjuu za poslovni časopis Il Sole 24 Ore.
Prema njegovim rečima, povratak na nuklearnu energiju je potez koji Italija ne može više da odlaže, prenosi portal Oilprice.
Prošle godine, Piketo je rekao da Italija pregovara sa nekoliko kompanija, uključujući američki Vestinghaus i francuski EDF, o saradnji u oblasti nuklearne energije.
"Obim ulaganja u nuklearnu energiju zahteva saradnju sa nekoliko međunarodnih igrača", rekao je Piketo novinarima.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE
Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter.
dokumentarni
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem tražiće odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM ( R )
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
Stefan Drljača (37) zasadio je, pre deset godina, šumu u selu Dučalovići kod Čačka, podno planina Ovčar i Kablar. Drljača je za Newsmax Balkans govorio o motivima svog poduhvata, dosadašnjem napretku i novim idejama kojima planira da unapredi biodiverzitet i ekosistem.
Kad bi se hipotetički izbori raspisali za 45 dana, studenti misle da mogu da pobede i u lošim izbornim uslovima, a iluzija je da će Aleksandar Vučić dati dobre uslove. Mora da se pobedi u lošim uslovima i da se brani pobeda, izjavio je za Newsmax Balkans novinar Zoran Panović.
Godinu dana niko nije smeo ni hteo da usvoji ili bar udomi malu devojčicu Leptiru koja boluje od retke genetske bolesti zbog koje joj je koža ekstremno osetljiva. A onda se pojavila Tatjana Obradović iz Čačka, čijem velikom srcu se divi cela Srbija.
Sagovornici Newsmax Balkans govorili su oprečno o posledicama kojima bi Evropska unija eventualno mogla da pribegne zbog prisustva predsednika Srbije Aleksandra Vučića na proslavi Dana pobede u Rusiji, gde se sastao sa predsednikom Vladimirom Putinom.
Iran i Sjedinjene Američke Države održali su danas četvrtu rundu pregovora o naprednom iranskom nuklearnom programu u omanskom gradu Maskatu, uz posredovanje omanskih zvaničnika, a jedan američki i jedan iranski zvaničnik opisali su ih slično - kao ohrabrujuće razgovore, prenosi AP.
Specijalni izaslanik predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa za Ukrajinu Kit Kelog ocenio je da bi prvo trebalo postići prekid vatre, a zatim preći na mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine.
Više od 100 ljudi stradalo je u poplavama koje su pogodile selo u blizini obala jezera Tanganjika u istočnom delu Demokratske Republike Kongo, saopštio je lokalni zvaničnik.
Američki predsednik Donald Tramp obećao je danas da će povećati obim trgovine sa Indijom i Pakistanom nakon što su dve zemlje postigle dogovor o primirju kako bi okončale konflikt koji je započeo posle ubistva 26 indijskih turista u pakistanskom delu regiona Kašmir.
Dva predloga za mir u Ukrajini. Jedan stiže iz Kijeva, drugi iz Moskve. Tek što su Evropski lideri ultimativno zatražili 30 dana bezuslovnog primirja, Putin je pozvao Kijev na direktne pregovore. Tramp taj poziv vidi kao "veliki dan za mir", dok Makron smatra da Putin samo kupuje vreme.
Najskuplji obrok za dvoje u restoranu je u evropskim zemljama, na Islandu i u Švajcarskoj, gde je takav račun premašio 107 evra, a najjeftinije je ručati u restoranu u Pakistanu i Bangladešu, pišu RIA Novosti pozivajući se na javno dostupne podatke.
Komentari (0)