Merkel osudila lidera svoje stranke nakon što se CDU oslonila na glasove krajnje desnice
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel javno je osudila lidera svoje stranke Fridriha Merca, zbog toga što se Hrišćansko-demokratska unija (CDU) prvi put oslonila na glasove krajnje desnice da bi usvojila antimigrantski predlog u Bundestagu.
Izvor: FoNet
30.01.2025. 20:33
Foto: Tanjug/AP/Stefan Sauer
Glasanjem u parlamentu CDU je prekršila dugogodišnju obavezu da se distancira od krajnje desničarske Alternative za Nemačku (AfD), koja se u anketama nalazi na drugom mestu uoči vanrednih izbora 23. februara.
Retko oglašavanje bivše kancelarke razotkrio je postojanje razdora unutar demohrišćana oko toga kako se nositi sa rastućim uticajem AfD.
Na hiljade ljudi protestovalo je u gradu Riza u Saksoniji, zbog konvencije stranke krajnje desnice Alternative za Nemačku, koja je formalno aklamacijom proglasila Alis Vajdel kao kandidata za kancelarku Nemačke, prenosi AP.
Američki milijarder Ilon Mask pokušava da utiče na parlamentarne izbore u Nemačkoj koji su zakazani za 23. februar, izjavila je portparolka nemačke vlade.
Nemačkom kancelaru Olafu Šolcu izglasano je nepoverenje, čime je pala vlada. Milovan Božinović, bivši ambasador Srbije u Nemačkoj kaže za Newsmax Balkans da su nesuglasice dovele do sloma vlade, kao i da se nije ni očekivalo da izdrži čitav mandat.
"Smatram da je pogrešno odustati od ove obaveze i, kao rezultat toga, svesno dozvoliti da se prvi put u Bundestagu obezbedi većina glasovima AfD", rekla je Angela Merkel, prenosi Politiko.
Ona je podsetila na sporazum koji je Merc sklopio u novembru prošle godine, kada se izričito obavezao da će sprečiti AfD da igra odlučujuću ulogu u glasanjima u Bundestagu.
"To je bio izraz velike državne političke odgovornosti, koju u potpunosti podržavam", kazala je Merkel.
Sukob traje više od dve decenije
Merc i Merkel su u sukobu unutar CDU najmanje od 2002. godine, kada ga je kancelarka isključila iz rukovodstva stranke. Posle Mercovog povratka 2022, stranka je značajno skrenula udesno i na mnogo načina je poništeno centrističko nasleđe četvorostruke kancelarke.
Malo je verovatno da će intervencija Merkelove zaustaviti pomeranje njene stranke udesno, bar kada je reč o migracijama, ali bi mogla da podstakne internu debatu o ulozi konzervativaca u slabljenju zaštitnog zida oko krajnje desnice.
"Potkopano poverenje u lidera CDU"
Iako neobavezujuće, jučerašnje glasanje u Bundestagu je bilo prvi put da se CDU oslanjala na glasove AfD-a da bi progurala svoj predlog, što je bio više nego simboličan raskid sa centrističkim nasleđem Angele Merkel i odbijanjem stranke da sarađuje sa krajnjom desnicom.
Kancelar Olaf Šolc i njegova Socijaldemokratska partija naveli su da je potkopano poverenje u lidera CDU, dok su se demonstranti okupili ispred sedišta demohrišćana i zahtevali čvršću posvećenost držanju krajnje desnice daleko od vlasti.
Foto: Tanjug/AP/Markus SchreiberFridrih Merc
Merc se sada suočava sa potencijalnom krizom liderstva. Iako nije otvoreno podržao saradnju sa AfD, kritičari tvrde da su njegova retorika o migracijama i oslanjanje na podršku krajnje desnice "zamaglili" crvene linije stranke.
Intervencija Merkelove čini njegovu poziciju još nesigurnijom. Iako se povukla sa čela CDU 2018. godine, Merkel je i dalje uticajna unutar stranke među umerenim članovima, koji je i dalje vide kao čuvara centrističkog kursa.
Samo nekoliko nedelja do saveznih izbora, Merc je suočen sa izborom: udvostručiti svoj pomak udesno ili pokušati ponovo uspostaviti zaštitni zid od AfD, što je odluka koja bi mogla da definiše njegovu političku budućnost.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Zvaničnici Evropske unije i zemalja članica više puta su u ove četiri godine slali poruke Beogradu da očekuju da Srbija uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom, misleći pri tom na rat u Ukrajini. I to ne bi bilo ništa novo da se baš juče nije oglasio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. Kaže da evropski zvaničnici poručuju da Srbija, ako stvarno hoće u Evropsku uniju, mora da podrži Ukrajinu u sukobu sa Rusijom. Koji put izabrati? Najlakše je reći - srpski, ali kuda vodi takav put i kakve su prepreke na njemu, za Stav dana govore politikolog Branimir Đokić i Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Šta odlučuje novi rat u Zalivu? Najskuplji avioni i projektili, jeftini dronovi ili brzina kojom se mete otkrivaju i gađaju?
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani ubijen prethodne noći u izraelskom vazdušnom napadu u Iranu.
Jedna osoba je poginula prilikom pada gondole u skijalištu Engelberg-Titlis u centralnoj Švajcarskoj, saopštila je policija. Prema potvrdi policije kantona Nidvalden, poginuli je bio sam u kabini gondole.
Švedski državljanin pogubljen je u Iranu, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Švedske. Muškarac koga su pogubile iranske vlasti bio je optužen za špijunažu za Izrael i uhapšen je u junu 2025. u vezi sa dvanaestodnevnim ratom.
U paviljonu Srbije na Venecijanskom bijenalu u Đardinima došlo je do požara, a u trenutku izbijanja vatre u objektu su bili u toku radovi na rekonstrukciji. Povređenih nema.
U Libanu tokom rata svakodnevno strada broj dece jednak jednom školskom odeljenju, bilo da su ubijena ili ranjena, dok je ostaloj deci od početka sukoba pre dve nedelje oduzet osećaj normalnosti.
Iranski sistem osetiće veliki gubitak nakon ubistva vrhovnog sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost Alija Laridžanija, ali do smene režima u ovoj zemlji na Bliskom istoku neće doći, smatra vojni analitičar Miloš Jevtić.
Kompanija Space X, iza koje stoji najbogatiji čovek sveta Ilon Mask, ostvarila je još jedan istorijski korak u razvoju svemirske infrastrukture lansiranjem deset hiljaditog aktivnog satelita u okviru projekta Starlink.
Kineski univerzitet pozvao je studente da "uživaju u cveću i zaljube se" tokom prolećnog raspusta, povodom inicijative države da podstakne mlade na brak i domaću potrošnju.
Komentari (0)