Merkel osudila lidera svoje stranke nakon što se CDU oslonila na glasove krajnje desnice
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel javno je osudila lidera svoje stranke Fridriha Merca, zbog toga što se Hrišćansko-demokratska unija (CDU) prvi put oslonila na glasove krajnje desnice da bi usvojila antimigrantski predlog u Bundestagu.
Glasanjem u parlamentu CDU je prekršila dugogodišnju obavezu da se distancira od krajnje desničarske Alternative za Nemačku (AfD), koja se u anketama nalazi na drugom mestu uoči vanrednih izbora 23. februara.
Retko oglašavanje bivše kancelarke razotkrio je postojanje razdora unutar demohrišćana oko toga kako se nositi sa rastućim uticajem AfD.
Na hiljade ljudi protestovalo je u gradu Riza u Saksoniji, zbog konvencije stranke krajnje desnice Alternative za Nemačku, koja je formalno aklamacijom proglasila Alis Vajdel kao kandidata za kancelarku Nemačke, prenosi AP.
Američki milijarder Ilon Mask pokušava da utiče na parlamentarne izbore u Nemačkoj koji su zakazani za 23. februar, izjavila je portparolka nemačke vlade.
Nemačkom kancelaru Olafu Šolcu izglasano je nepoverenje, čime je pala vlada. Milovan Božinović, bivši ambasador Srbije u Nemačkoj kaže za Newsmax Balkans da su nesuglasice dovele do sloma vlade, kao i da se nije ni očekivalo da izdrži čitav mandat.
"Smatram da je pogrešno odustati od ove obaveze i, kao rezultat toga, svesno dozvoliti da se prvi put u Bundestagu obezbedi većina glasovima AfD", rekla je Angela Merkel, prenosi Politiko.
Ona je podsetila na sporazum koji je Merc sklopio u novembru prošle godine, kada se izričito obavezao da će sprečiti AfD da igra odlučujuću ulogu u glasanjima u Bundestagu.
"To je bio izraz velike državne političke odgovornosti, koju u potpunosti podržavam", kazala je Merkel.
Sukob traje više od dve decenije
Merc i Merkel su u sukobu unutar CDU najmanje od 2002. godine, kada ga je kancelarka isključila iz rukovodstva stranke. Posle Mercovog povratka 2022, stranka je značajno skrenula udesno i na mnogo načina je poništeno centrističko nasleđe četvorostruke kancelarke.
Malo je verovatno da će intervencija Merkelove zaustaviti pomeranje njene stranke udesno, bar kada je reč o migracijama, ali bi mogla da podstakne internu debatu o ulozi konzervativaca u slabljenju zaštitnog zida oko krajnje desnice.
"Potkopano poverenje u lidera CDU"
Iako neobavezujuće, jučerašnje glasanje u Bundestagu je bilo prvi put da se CDU oslanjala na glasove AfD-a da bi progurala svoj predlog, što je bio više nego simboličan raskid sa centrističkim nasleđem Angele Merkel i odbijanjem stranke da sarađuje sa krajnjom desnicom.
Kancelar Olaf Šolc i njegova Socijaldemokratska partija naveli su da je potkopano poverenje u lidera CDU, dok su se demonstranti okupili ispred sedišta demohrišćana i zahtevali čvršću posvećenost držanju krajnje desnice daleko od vlasti.
Foto: Tanjug/AP/Markus SchreiberFridrih Merc
Merc se sada suočava sa potencijalnom krizom liderstva. Iako nije otvoreno podržao saradnju sa AfD, kritičari tvrde da su njegova retorika o migracijama i oslanjanje na podršku krajnje desnice "zamaglili" crvene linije stranke.
Intervencija Merkelove čini njegovu poziciju još nesigurnijom. Iako se povukla sa čela CDU 2018. godine, Merkel je i dalje uticajna unutar stranke među umerenim članovima, koji je i dalje vide kao čuvara centrističkog kursa.
Samo nekoliko nedelja do saveznih izbora, Merc je suočen sa izborom: udvostručiti svoj pomak udesno ili pokušati ponovo uspostaviti zaštitni zid od AfD, što je odluka koja bi mogla da definiše njegovu političku budućnost.
U kojoj meri će smanjenje trgovačkih marži poboljšati budžet naših građana? Dokle se stiglo u pregovorima zbog američkih sankcija na robu iz Srbije? Zbog čega je važna predstojeća poseta predsednika Vučića Kini? Gost "Stava nedelje" ministarka za unutrašnju i spoljnu trgovinu Jagoda Lazarević.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Povodom međunarodnog dana pismenosti - Ivana Dimić, dramaturg i pisac i Danijela Kostić - nastavnica srpskog jezika i književnosti
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Zaposleni i roditelji u srednjoj školi "Vazduhoplovna akademija" optužili su nadležne u ovoj obrazovnoj ustanovi za protivpravno oduzimanje imovine u Vršcu i Beogradu i istakli da škola sa tradicijom dugom 100 godina ne može da se koristi za nelegalne radnje.
Skup građana koji se protive blokadama, a na koji je pozvao Centar za društvenu stabilnost trebalo bi da počne u Petrovaradinu, dok su, s druge strane, kontraskup pod sloganom "Marš iz moje avlije" na istom mestu najavili studenti u blokadi i Zborovi građana Novog Sada.
Voditelj emisije Fox&Friends Brajan Kilmid uputio je izvinjenje zbog izjave da bi trebalo ubiti beskućnike koji pate od mentalnih bolesti, rekavši da je taj komentar bio "izuzetno bezosećajan".
Palestinska militantna grupa Hamas saopštila je da se nada da će se na samitu Lige arapskih država (LAS) i Organizacije islamske saradnje (OIK) u Dohi doneti odluka o formiranju međunarodne koalicije kako bi se izvršio pritisak na Izrael da okonča rat u Pojasu Gaze.
Američka i kineska delegacija održale su prvi sastanak u Madridu, na kojem su razgovarali o carinama, prodaji TikToka u SAD i ekonomiji, a planiraju da u ponedeljak nastave razgovore, rekao je neimenovani zvaničnik američke vlade za Rojters.
Poljski predsednik Karol Navrocki potpisao je dekret kojim se dozvoljava prisustvo stranog vojnog osoblja u zemlji u okviru operacije zaštite vazdušnog prostora NATO na istočnom krilu Alijanse.
Mađari su jasno rekli da ne žele da imaju bilo kakve veze sa ilegalnim migracijama i da niko drugi ne može da odlučuje koga žele da puste u zemlju, izjavio je ministar spoljnih poslova te zemlje Peter Sijarto.
Prema poslednjim podacima vlasti u Nepalu, broj žrtava prošlonedeljnih nemira povećao se na 72, pošto su timovi za potragu pronašli tela u zgradama državnih institucija, kućama i drugim objektima zapaljenim tokom protesta protiv korupcije.
Ukrajina je izvela snažan napad dronovima na mete u Rusiji tokom protekle noći, a pogođena je, između ostalog, naftna rafinerija Kiriši na severozapadu zemlje, saopštili su ruski zvaničnici, ne navodeći da li ima žrtava ili povređenih.
Komentari (0)