Nemački ministar odbrane odbacio Trampov poziv da članice NATO izdvajaju pet odsto BDP
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus obacio je poziv američkog predsednika Donalda Trampa da saveznici u NATO povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nazvavši tu cifru nerealnom i nepotrebnom.
"Pet odsto našeg BDP-a bilo bi jednako 42 procenta federalnog budžeta, što je skoro svaki drugi evro koji vlada potroši, znači oko 230 milijardi evra”, rekao je Pistorijus u intervjuu za list Tagesšpigl.
Prema njegovim rečima, Nemačka ne bi mogla da se nosi sa tim, a čak ni da potroši toliku sumu.
Ministar je priznao da bi Nemačka u narednim godinama trebalo da troši više od sadašnjih dva posto BDP-a za odbranu, prenosi portal Politiko.
"Važnije od konkretnog procenta je da ispunimo ciljeve NATO o kapacitetima u dogovorenim vremenskim okvirima", kazao je on, ukazujući na dalekosežne odluke Alijanse koje se očekuju kasnije ove godine.
Američki predsednik Donald Tramp u subotu je potpisao izvršnu naredbu o uvođenju carina od 25 odsto na svu robu iz Kanade i Meksika počev od utorka, osim za energetske proizvode iz Kanade, za koje je uvedena carina od 10 odsto. Sve tri zemlje su reagovale na ovu njegovu odluku i donose protivmere.
Britanski premijer Kir Starmer odbio je da prihvati poklone koje mu je poslao američki predsednik Donald Tramp, tokom njegove posete Njujorku prošle godine.
Kako piše Politiko, ono što komplikuje situaciju je činjenica da Nemačka još nema plan o federalnom budžetu za 2025. godinu.
Koaliciona vlada se raspala u novembru, nakon čega su raspisani prevremeni izbori za 23. februar, a dok se ne formira nova vlada velike fiskalne odluke, kao što je dugoročno izdvajanje za odbranu, su na čekanju.
Nemačka, koja trenutno izdvaja 2,12 odsto BDP-a na odbranu, dostigla je cilj NATO od dva procenta tek nedavno, zahvaljujući specijalnom fondu za odbranu od 100 milijardi evra pokrenutom posle ruskog napada na Ukrajinu.
Pošto se, međutim, očekuje da taj fond do 2027. bude iscrpljen, Berlin čekaju teške odluke o tome kako da održi izdvajanja za vojsku a da znatno ne uveća federalni budžet, zaključuje Politiko.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je izjavio da su pripadnici Službe bezbednosti Ukrajine (SBU), koji su pripremali specijalnu operaciju "Mreža" u kojoj su dronovima napadnuta četiri ruska vojna aerodroma, brzo povučeni sa ruske teritorije.
Pomoćnik ruskog ministra zdravlja Aleksej Kuznjecov saopštio je da se na bolničkom lečenju nalazi 55 povređenih u železničkoj nesreći u Brjanskoj oblasti, do koje je došlo nakon eksplozije koja je izazvala urušavanje mosta.
Oko 17.000 ljudi evakuisano je iz kanadske provincije Manitoba zbog požara koji se šire zemljom. Vojni avioni i helikopteri korišćeni su za evakuaciju stanovnika u udaljenim oblastima.
Više od 1.100 migranata stiglo je u Veliku Britaniju nakon što su u subotu prešli Lamanš, što je najveći broj zabeležen u jednom danu do sada ove godine.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Princ Hari je tražio savet od brata svoje majke, grofa Čarlsa Spensera, u vezi sa mogućnošću promene svog prezimena u "Spenser", objavio je britanski list "Dejli mejl".
Komentari (0)