Nemački ministar odbrane odbacio Trampov poziv da članice NATO izdvajaju pet odsto BDP
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus obacio je poziv američkog predsednika Donalda Trampa da saveznici u NATO povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nazvavši tu cifru nerealnom i nepotrebnom.
"Pet odsto našeg BDP-a bilo bi jednako 42 procenta federalnog budžeta, što je skoro svaki drugi evro koji vlada potroši, znači oko 230 milijardi evra”, rekao je Pistorijus u intervjuu za list Tagesšpigl.
Prema njegovim rečima, Nemačka ne bi mogla da se nosi sa tim, a čak ni da potroši toliku sumu.
Ministar je priznao da bi Nemačka u narednim godinama trebalo da troši više od sadašnjih dva posto BDP-a za odbranu, prenosi portal Politiko.
"Važnije od konkretnog procenta je da ispunimo ciljeve NATO o kapacitetima u dogovorenim vremenskim okvirima", kazao je on, ukazujući na dalekosežne odluke Alijanse koje se očekuju kasnije ove godine.
Američki predsednik Donald Tramp u subotu je potpisao izvršnu naredbu o uvođenju carina od 25 odsto na svu robu iz Kanade i Meksika počev od utorka, osim za energetske proizvode iz Kanade, za koje je uvedena carina od 10 odsto. Sve tri zemlje su reagovale na ovu njegovu odluku i donose protivmere.
Britanski premijer Kir Starmer odbio je da prihvati poklone koje mu je poslao američki predsednik Donald Tramp, tokom njegove posete Njujorku prošle godine.
Kako piše Politiko, ono što komplikuje situaciju je činjenica da Nemačka još nema plan o federalnom budžetu za 2025. godinu.
Koaliciona vlada se raspala u novembru, nakon čega su raspisani prevremeni izbori za 23. februar, a dok se ne formira nova vlada velike fiskalne odluke, kao što je dugoročno izdvajanje za odbranu, su na čekanju.
Nemačka, koja trenutno izdvaja 2,12 odsto BDP-a na odbranu, dostigla je cilj NATO od dva procenta tek nedavno, zahvaljujući specijalnom fondu za odbranu od 100 milijardi evra pokrenutom posle ruskog napada na Ukrajinu.
Pošto se, međutim, očekuje da taj fond do 2027. bude iscrpljen, Berlin čekaju teške odluke o tome kako da održi izdvajanja za vojsku a da znatno ne uveća federalni budžet, zaključuje Politiko.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
08:00
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
09:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE ( R )
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
11:00
AVANTURA BALKAN ( R )
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Nastavnica srpskog jezika i književnosti i autorka priručnika "Ti ličiš na sebe" Milica Bijelić govorila je za Newsmax Balkans o ulozi prosvetnih radnika u inkluzivnom obrazovanju, kao i o njihovim reakcijama na inkluziju i pripremljenosti za rad sa učenicima koji imaju Individualan obrazovni plan.
Ujedinjeni beogradski zborovi i studenti pozvali su građane da im se pridruže u protestnoj šetnji do zgrade Republičke izborne komisije (RIK) u subotu, 21. juna.
Četiri beogradska fakulteta imaju velika dugovanja za plaćanje komunalnih obaveza, a zbog neizmirenih dugova prete im sankcije, pa i zatvaranje. Prema izmenjenom Zakonu, država izmiruje te obaveze u celosti, ali kasni sa tim.
Papa Lav XIV obavezao se da će iskoreniti seksualno zlostavljanje u crkvi, navodeći da Rimokatolička crkva ne sme da toleriše bilo koji oblik zlostavljanja.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei (86) imenovao je trojicu visokih sveštenika, od kojih bi jedan trebalo da ga nasledi ukoliko bude ubijen, objavio je Njujork tajms, pozivajući se na tri iranska zvaničnika upoznata sa situacijom.
Tornado koji je prošao kroz ruralni grad u Severnoj Dakoti ostavio je iza sebe troje mrtvih, a složen olujni sistem koji je zahvatio delove američkog srednjeg zapada izazvao je pustoš u delovima te američke savezne države, kao i Minesote i Viskonsina, prenosi AP.
Izrael je napao strateški važnu luku Bandar Abas na jugoistoku Irana, a napadnuti su i grad Isfahan u centralnom delu zemlje, u blizini kojeg se nalazi nuklearno postrojenje, kao i vojna baza južno od Teherana, javljaju iranski mediji.
Kao da ništa nismo naučili iz prošlosti. Rat u Iraku, temeljen na lažima o oružju za masovno uništenje, ostavio je iza sebe razrušenu državu, milione mrtvih i porast ekstremizma. Danas, pod gotovo istim izgovorima, nova meta Zapada je Iran, rekla je kanadsko-iranska novinarka Samira Muhyeddin.
Belorusija je oslobodila 14 zatvorenika, uključujući Sergeja Tihanovskog, koji je zatvoren u maju 2020. godine nakon što se kandidovao na predsedničkim izborima.
Izrael troši rekordne svote na ratove u Gazi, Libanu i Iranu – državni izdaci su veći za 21 odsto, porezi rastu, ekonomija je pod pritiskom. Može li država da dugoročno finansira rat na više frontova?
Portparol iranskog Ministarstva zdravlja Hosein Kermanpur objavio je na mreži Iks (X) da je od početka sukoba 13. juna u izraelskim napadima u Iranu ubijeno više od 400 ljudi, dok je 3.056 osoba ranjeno.
Najmanje osam osoba je poginulo u nesreći kada se balon na vruć vazduh tokom leta zapalio, a potom i srušio u južnoj brazilskom regionu Santa Katarina, prema navodima lokalnog guvernera Žoržinja Mela.
Komentari (0)