Zelenski: Ako ne možemo u NATO, dajte nam nuklearno oružje
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajini treba dati nuklearno oružje kada se završi "vruća faza" rata sa Rusijom, jer ukoliko ne postane članica NATO, biće joj potreban drugi način da se u budućnosti brani od Rusije.
"To bi moglo da odvrati Rusiju od ponovne invazije na Ukrajinu, ako naš cilj da postanemo članice NATO, kada se rat završi, ne bude brzo ostvariv", rekao je Zelenski, prenosi Politiko.
Zelenski je dodao da ako se proces pridruživanja NATO bude odugovlačio godinama ili decenijama, onda imaju pitanje šta će ih braniti od "zla" za sve to vreme.
Posle pada Sovjetskog Saveza, u Ukrajini su ostale zalihe nuklearnog oružja, ali ih se Ukrajina odrekla 1994. godine, nakon što je dobila bezbednosna uveravanja od Rusije, Velike Britanije i Sjedinjenih Država.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da suverenitet Ukrajine "skoro na nuli", a da bi vlada u Kijevu bez zapadnog finansiranja trajala oko mesec dana.
Obećanja Zapada da će jednog dana prihvatiti Ukrajinu u NATO bila su laž. Nemačka i SAD su tokom rata održavale kontakte s Rusijom, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. On se zahvalio Srbiji na humanitarnoj i finansijskoj pomoći na sastanku sa predsednikom Aleksandrom Vučićem.
"Vratite nam nuklearno oružje. Dajte nam raketne sisteme. Pomozite nam da finansiramo milionsku vojsku. Premestite svoj kontingent u delove naše države u kojima želimo stabilnost kako bi ljudi imali mir", naglasio je Zelenski.
Ovo nije prvi put da je Zelenski tražio nuklearno olružje.
I u oktobru 2024. rekao je da je Ukrajini potrebno ili članstvo u NATO ili nuklearno oružje da bi osigurala svoj opstanak, s tim što je naveo da bi više voleo da Ukrajina uđe u NATO.
Pljuskovi i grmljavine koji se na području Srbije očekuju u četvrtak, 11. septembra izolovano će biti praćeni gradom i jakim ili olujnim vetrom, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Deo bivših radnika fabrike obuće "Koštana" okupio se ispred gradske uprave u Vranju zahtevajući isplatu zaostalih zarada na osnovi presude iz 2003. godine. Njihova borba traje više od dve i po decenije.
Direktora američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) Keša Patela kritikovali su aktuelni i bivši zvaničnici, zbog njegove netačne izjave da je uhvaćen osumnjičeni za atentat na intelektualca Čarlija Kirka, istaknutog saveznika američkog predsednika Donalda Trampa, prenosi Rojters.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu potpisao je sporazum o realizaciji plana širenja naselja E1 na Zapadnoj obali, poručivši da "neće biti palestinske države".
Većina sudija petočlanog veća Vrhovnog suda Brazila proglasila je bivšeg predsednika države Žaira Bolsonara krivim za planiranje puča, što ga suočava sa višedecenijskom zatvorskom kaznom, preneo je Gardijan.
Obećanje Donalda Trampa o obustavi rata u Ukrajini za 24 sata bila je predizborna priča, u ovom trenutku deluje da je predsednik SAD korak iza Vladimira Putina, a Evropa se ujedinila, rekao je za Newsmax Balkans Igor Crnadak, bivši ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine.
Rusija poziva Varšavu da što pre preispita svoju odluku o zatvaranju granice između Poljske i Belorusije, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
FBI je objavio dve fotografije muškarca kojeg su označili kao "osobu od interesa" u istrazi ubistva američkog patriote Čarlija Kirka, koji je ubijen hicem sa snajpera u sredu na Univerzitetu Juta Vali tokom javnog govora.
Ekipa Newsmax Balkans televizije u Vašingtonu razgovarala je sa Amerikancima koji su doživeli 11. septembar 2001. godine kada je došlo do terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko pomilovao je 52 zatvorenika iz humanitarnih razloga, a uzeti su u obzir starost osuđenika, njihovo zdravstveno stanje i pitanja ponovnog spajanja porodica, rekla je agenciji Tass portparolka beloruskog lidera Natalija Ejsmont.
Komentari (0)