Temperatura na Severnom polu 20 stepeni viša od proseka za ovo doba godine
Temperatura na Severnom polu u nedelju, 2. februara bila je za više od 20 stepeni Celzijusa iznad proseka za ovo doba godine, prešavši prag za topljenje leda sa apsolutnom temperaturom od minus jedan stepen, saopšteno je iz Službe Evropske unije za klimatske promene "Kopernikus".
Naučnici su ocenili da je neobično blaga temperatura povezane sa sistemom niskog pritiska vazduha iznad Islanda, koji usmerava snažan tok toplog vazduha ka severnom polu, preneo je danas Gardijan.
Temperatura severno od Svalbarda u Norveškoj već je u subotu porasla na 18 stepeni iznad proseka za period od 1991. do 2020. godine, prema modelima merenja meteoroloških agencija u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, sa stvarnom temperaturom blizu tačke topljenja leda, od nula stepeni.
Do nedelje je temperaturna anomalija porasla na više od 20 stepeni Celzijusa.
"Ovo je bio veoma ekstreman događaj zimskog zagrevanja. Verovatno nije najekstremniji ikada primećen, ali je ipak na gornjoj ivici onoga što se može dogoditi na Arktiku", rekao je naučnik sa Finskog meteorološkog instituta Mika Rantanen.
Foto: AP/Lindsey Wasson
Rantanen je istakao da klimatolozi procenjuju globalne temperaturne vrednosti kroz analizu podataka sa satelita, brodova, aviona i meteoroloških stanica, ali da je u udaljenim regionima kao što je centralni Arktik, gde ima manje direktnih mesta za posmatranje, bilo "teško proceniti tačnu temperaturnu anomaliju".
"Svi modeli koje sam video ukazuju na temperaturnu anomaliju od više od 20 stepeni Celzijusa. Rekao bih da je 20-30 stepeni Celzijusa red veličine", kazao je Rantanen.
Naučnik iz Službe Evropske unije za klimatske promene "Kopernikus", Žulien Nikolas je ocenio da su neobično blage temperature tokom polarne zime povezane sa sistemom niskog pritiska iznad Islanda, koji je usmeravao snažan tok toplog vazduha ka severnom polu.
Britanska Meteorološka služba predviđa da će 2025. biti treća najtoplija godina na svetu, odmah iza 2024. i 2023. godine, koje zauzimaju prva dva mesta na listi najtoplijih godina otkako se meri temperatura.
Arktički ledeni pokrivač mogao bi da padne ispod ključne granice i da ima prvi dan bez leda već 2027. godine, a takav scenario sigurno će doživeti u narednih 20 godina, pokazuje studija objavljena u časopisu Nature Communications.
Dodao je da izuzetno topla voda u severoistočnom Atlantiku pojačava zagrevanje izazvano vetrom, koji donosi topao vazduh iz pravca Islanda.
"Ova vrsta događaja je relativno retka, ali nismo u mogućnosti da procenimo njihovu učestalost bez dalje analize. Svesni smo da se sličan događaj dogodio u februaru 2018. godine", rekao je Nikolas.
Klimatolog sa Univerziteta u Hamburgu Dirk Noc je rekao da posebnu zabrinutost izaziva temperatura koja raste iznad nule, jer otapa led.
"Očekujemo da će Arktički okean izgubiti ledeni pokrivač tokom leta prvi put u naredne dve decenije. Ovo će verovatno biti prvi pejzaž koji nestaje zbog ljudskih aktivnosti, što još jednom pokazuje koliko smo mi ljudi postali moćni u oblikovanju lica naše planete", zaključio je Noc.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027 (R)
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
14:00
PERSPEKTIVA
U neverovatno brzim promenama na geopolitičkoj tabli sveta, rat u Urajini je jedina konstanta. Više od tri godine rovovske borbe, vojno I ekonomsko iscrplijivanjе I na stotine hiljada poginulih I ranjenih. Susret presednika Trampa I presednika Putina koji bi mogao značiti početak mirovnih dogovora I pored svih najava ostaje neizvestan. Eskaliraju sankcije, pljušte pretnje, a dronovi uništavaju vojnike na prvoj linii fronta. Ko može više izdržati, Rusija ili Ukrajina? Šta bi značila isporuka „Tomahavk“ raketa Kijevu? Dali Rusija blefira kada govori o nukleranom odgovoru? Perspektiva pita, a odgovore daje Sead Rizvanović, novinar I vojni bloger iz Skopja.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Koliko je veronauka važna u procesu jačanju moralnih vrednosti kod dece i koliki je značaj mladih veroučitelja koji su uspeli da pronađu put do mladih komunicirajući važne verske sadržaje kroz mreže? Da li veronauka u školama doprinesu razumevanja različitih vera? Za emisiju „Tražim reč“ govore: teolog Nebojša Lazić, veroučitelj Aleksandar Đurđević i sociolog Aleksa Vukašinović. U emisiji ćete videti i na koji način se vera neguje među našim ljudima u dijaspori.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
U napetoj situaciji u Gazi, UN agencije su optužile Izrael za 80 prekršaja primirja od 10. oktobra 2025, uključujući udare koji su ubili 97 Palestinaca i ranili 230. Izraelska vojska tvrdi da su napadi na Hamasove ciljeve odgovor na prekršaje Hamasa, poput napada na vojnike.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je spreman da se sastane sa Kim Džong Unom tokom svoje posete Aziji, ako ga severnokorejskim liderom kontaktira u vezi sa sastankom.
Litvanski aerodromi u Viljnusu i Kaunasu zatvoreni su zbog meteoroloških balona koji su stigli iz Belorusije, saopštilo je litvansko ministarstvo saobraćaja.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uvelo je sankcije predsedniku Kolumbije Gustavu Petru, njegovoj supruzi i sinu, kao i ministru unutrašnjih poslova te zemlje Armandu Benedetiju.
Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset naredio je raspoređivanje nosača aviona "Džerald Ford" i pratećih ratnih brodova u oblast Juže komande SAD (USSOUTHCOM), saopštio je Pentagon.
Generalni sekretar NATO Mark Rute osudio je, kako je rekao, "sumanutu agresiju" ruskog predsednika Vladimira Putina na Ukrajinu, navodeći da podrška Alijanse Ukrajini daje jasne rezultate na bojnom polju i dodao da američke carine vrše dodatni pritisak na Rusiju.
Najmanje četiri osobe su poginule, a 12 je povređeno kada je muškarac aktivirao eksplozivnu napravu na peronu stanice u Ovrucu, u Žitomirskoj oblasti, u Ukrajini, tokom granične provere putnika.
Grupa žrtava seksualnog zlostavljanja u Italiji "Rete l'Abuso" objavila je izveštaj u kojem tvrdi da su skoro 4.500 ljudi bili žrtve zlostavljanja katoličkih sveštenika od 2020. godine.
Istraživač organizacije Novi treći put Dragoslav Rašeta, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizira borbu Evropske unije i Rusije u sferi đubriva.
Komentari (0)