Temperatura na Severnom polu 20 stepeni viša od proseka za ovo doba godine
Temperatura na Severnom polu u nedelju, 2. februara bila je za više od 20 stepeni Celzijusa iznad proseka za ovo doba godine, prešavši prag za topljenje leda sa apsolutnom temperaturom od minus jedan stepen, saopšteno je iz Službe Evropske unije za klimatske promene "Kopernikus".
Izvor: Tanjug
05.02.2025. 14:07
Foto: AP/Brennan Linsley
Naučnici su ocenili da je neobično blaga temperatura povezane sa sistemom niskog pritiska vazduha iznad Islanda, koji usmerava snažan tok toplog vazduha ka severnom polu, preneo je danas Gardijan.
Temperatura severno od Svalbarda u Norveškoj već je u subotu porasla na 18 stepeni iznad proseka za period od 1991. do 2020. godine, prema modelima merenja meteoroloških agencija u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, sa stvarnom temperaturom blizu tačke topljenja leda, od nula stepeni.
Do nedelje je temperaturna anomalija porasla na više od 20 stepeni Celzijusa.
"Ovo je bio veoma ekstreman događaj zimskog zagrevanja. Verovatno nije najekstremniji ikada primećen, ali je ipak na gornjoj ivici onoga što se može dogoditi na Arktiku", rekao je naučnik sa Finskog meteorološkog instituta Mika Rantanen.
Foto: AP/Lindsey Wasson
Rantanen je istakao da klimatolozi procenjuju globalne temperaturne vrednosti kroz analizu podataka sa satelita, brodova, aviona i meteoroloških stanica, ali da je u udaljenim regionima kao što je centralni Arktik, gde ima manje direktnih mesta za posmatranje, bilo "teško proceniti tačnu temperaturnu anomaliju".
"Svi modeli koje sam video ukazuju na temperaturnu anomaliju od više od 20 stepeni Celzijusa. Rekao bih da je 20-30 stepeni Celzijusa red veličine", kazao je Rantanen.
Naučnik iz Službe Evropske unije za klimatske promene "Kopernikus", Žulien Nikolas je ocenio da su neobično blage temperature tokom polarne zime povezane sa sistemom niskog pritiska iznad Islanda, koji je usmeravao snažan tok toplog vazduha ka severnom polu.
Britanska Meteorološka služba predviđa da će 2025. biti treća najtoplija godina na svetu, odmah iza 2024. i 2023. godine, koje zauzimaju prva dva mesta na listi najtoplijih godina otkako se meri temperatura.
Arktički ledeni pokrivač mogao bi da padne ispod ključne granice i da ima prvi dan bez leda već 2027. godine, a takav scenario sigurno će doživeti u narednih 20 godina, pokazuje studija objavljena u časopisu Nature Communications.
Dodao je da izuzetno topla voda u severoistočnom Atlantiku pojačava zagrevanje izazvano vetrom, koji donosi topao vazduh iz pravca Islanda.
"Ova vrsta događaja je relativno retka, ali nismo u mogućnosti da procenimo njihovu učestalost bez dalje analize. Svesni smo da se sličan događaj dogodio u februaru 2018. godine", rekao je Nikolas.
Klimatolog sa Univerziteta u Hamburgu Dirk Noc je rekao da posebnu zabrinutost izaziva temperatura koja raste iznad nule, jer otapa led.
"Očekujemo da će Arktički okean izgubiti ledeni pokrivač tokom leta prvi put u naredne dve decenije. Ovo će verovatno biti prvi pejzaž koji nestaje zbog ljudskih aktivnosti, što još jednom pokazuje koliko smo mi ljudi postali moćni u oblikovanju lica naše planete", zaključio je Noc.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Zašto se svet ubrzano naoružava i da li je diplomatija zaboravljena kategorija? Da li moguća globalna ekonomska kriza može da zaustavi brodove i avione? Da li će običnom čoveku vožnja automobila ili odlazak na letovanje postati luksuz? Odgovore tražimo od karijernog diplomate Zorana Milivojevića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Hajde da ispratimo jedan proces u kojem će uživati svi oni koji jednako vole poslastice, ali i zdrave životne navike. Gledamo kako nastaje jedna ukusna lešnik torta od potpuno prirodnih sastojaka, koja vas može zasititi i zasladiti, a tokom razgovora, saznajte i kako se na najboji način prirodni šećeri kombinuju sa koštunjavim voćem i kakaom. Drugi prilog će biti interesantan svim ljubiteljima zimskih sportova, posobno onima koji vole izazove i brzinu. Čuli ste sigurno za snowboarding i daske koje neustrašivo klize po snegu, ali možda još uvek ne znate od koliko se slojeva sadrže, zašto su tako aerodinamične i koliko je potrebno vremena da se ručno izradi jedna.
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Teheran je upozorio Rumuniju da će reagovati politički i pravno ako nastavi da dozvoljava da Sjedinjene Američke Države koriste baze na njenoj teritoriji za operacije protiv Irana.
Sa više od 2.200 živih baštenskih mrava u prtljagu kineski državljanin Džang Kećun (27) pokušao je da se ukrca u avion na glavnom aerodromu u Najrobiju.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je, sa konferencije za medije u Beloj kući, da su uništili iransku mornaricu i vazduhoplovstvo i da su pogodili više od 7.000 ciljeva širom Irana.
Izrael je saopštio da ima detaljan plan za najmanje još tri nedelje rata i nastavio vazdušne udare na lokacije širom Irana, dok su iranski napadi dronova privremeno zatvorili aerodrom u Dubaiju i pogodili ključno naftno postrojenje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
U turskom gradu Antalija je došlo do incidenta u sedištu guvernera oblasti kada je jedna osoba pucala iz vatrenog oružja u prostorijama Okružnog direktorata za obrazovanje. U pucnjavi, prema prvim informacijama, nema povređenih.
Teheran je upozorio Rumuniju da će reagovati politički i pravno ako nastavi da dozvoljava da Sjedinjene Američke Države koriste baze na njenoj teritoriji za operacije protiv Irana.
Studentkinja Univerziteta u Kentu i učenik gimnazije preminuli su od meningitisa u epidemiji koja se proširila u oblasti Kanterberija u Velikoj Britaniji, dok je još jedanaest osoba hospitalizovano i u teškom je stanju.
Zašto se svet ubrzano naoružava i da li je diplomatija zaboravljena kategorija? Da li moguća globalna ekonomska kriza može da zaustavi brodove i avione? Da li će običnom čoveku vožnja automobila ili odlazak na letovanje postati luksuz?
Komentari (0)