Prvi dan bez leda na Severnom polu možda već u naredne tri godine, Arktik se zagreva četiri puta brže nego ostatak sveta
Arktički ledeni pokrivač mogao bi da padne ispod ključne granice i da ima prvi dan bez leda već 2027. godine, a takav scenario sigurno će doživeti u narednih 20 godina, pokazuje studija objavljena u časopisu Nature Communications.
Izvor: RTS
05.12.2024. 15:37
Foto: AP/Lindsey Wasson
Morski led Severnog pola topi se stopom bez presedana – više od 12 odsto svake godine, što znači da idemo ka tome da led potpuno nestane u nekim delovima godine.
"Zlokobna prekretnica za planetu" desiće se najverovatnije u narednih devet do 20 godina nezavisno od toga da li će čovečanstvo smanjiti emisije štetnih gasova, navodi se u novom studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.
"Prvi dan bez leda na Arktiku neće mnogo promeniti stvari, ali je pokazatelj da smo promenili jedno od najprepoznatljivijih prirodnih okruženja na planeti, a to je da je okean prekriven ledom i snegom čitave godine", istakla je Aleksandra Džan, klimatolog na Univerzitetu Kolorado Bolder.
Evropska unija saopštila je da je gotovo sigurno da će 2024. godina biti najtoplija u istoriji, i da će nadmašiti 2023. godinu, koja je trenutno najtoplija zabeležena godina od kada se vode merenja.
Najmanje 60.000 domaćinstava, farmi i preduzeća u Irskoj ostalo je bez struje zbog oluje Bert, saopštila je elektrodistribuciona kompanija "I-Es-Bi Netvorks" (ESB Networks).
Svake godine se prati stanje leda u moru putem satelita, koji očitavaju i prave pregled stanja još od 1979. godine. Led u moru igra ključnu ulogu u regulaciji temperature okeana i vazduha, održava staništa i omogućava moćnim okeanskim strujama da prenose toplotu i hranjive materije širom sveta.
Površina morskog leda takođe odbija sunčevu energiju, što znatno smanjuje zagrevanje planete. Ipak, taj efekat može da ide i u obrnutom pravcu – kada se led istopi ispod njega ostaju tamne vode koje apsorbuju više sunčevih zraka.
Ukratko, to znači da se Arktik sada zagreva četiri puta brže nego drugi delovi sveta.
Rapidno zagrevanje imalo je drastične posledice. Najsevernije ledeno prostranstvo, koje se između 1979. i 1992. godine protezalo na 6,85 miliona kilometara kvadratnih, palo je ove godine na 4,28 miliona kvadrata.
Koristeći 11 klimatskih modela i uradivši 366 simulacija na njima, istraživači iza studije utvrdili su da bi dan bez leda na Severnom polu mogao da dođe najranije za tri do šest godina.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
PORTAL
Koliku ulogu igra crno zlato u sporu između Vašingtona i Karakasa? Šta privođenje Federike Mogerini znači za evropski front za Ukrajinu? O susretu Putina, Vitkofa i Kušnera u Kremlju, Volodimiru Zelenskom koji se okrenuo Evropi, i Evropi koja se protivi mogućem američko-ruskom dogovoru razgovaramo s diplomatom Milovanom Božinovićem.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
Kako akademski pokret menja političku komunikaciju u Srbiji? I da li će se konačno ostvariti ona stara: „Nije teško biti fin“ pitamo Tijanu Perić Deligenski? A da li je tačna tvrdnja da u regionu imamo “previše istorije po glavi stanovnika” i kako mladi ljudi utiču na to, istražujemo kroz razgovor sa poznatom istoričarkom, Dubravkom Stojanović. GrađaNIN sa Timofejevim.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
U pucnjavi koja se u četvrtak uveče dogodila u naselju Sitnice u Međimurju, u Hrvatskoj, jedna od dve teško ranjene žene je, nažalost, preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici. Osumnjičeni muškarac je još u begu.
Državljanima Kine L. X. G. (40), C. J. L. (38) i W. T. (43) određeno je zadržavanje u trajanju do 48 časova zbog sumnje da su oteli, a C. J. L. i W. T. i silovali dve osobe.
Mnogi od predmeta koje svakodnevno koristimo, a bez kojih ne možemo da zamislimo život, sadrže takozvana PFAS jedinjenja, poznata kao "večne hemikalije", odnosno one koje se ne razgrađuju u prirodi.
Španija je za samo tri godine dobila 1,2 miliona novih samaca, dok je broj osoba koje su u isto vreme stupile u brak povećan za samo 105.000, prema podacima španskog Nacionalnog zavoda za statistiku (INE).
Prženje i pečenje hrane u ulju česta je svakodnevna praksa u mnogim domaćinstvima. Često se postavlja pitanje koliko je bezbedno ponovo koristiti isto ulje i šta se događa kada se ono više puta zagreva.
U poslednje vreme, neretko se budimo uz maglovita jutra, što je i uobičajeno za decembar. Ipak, ako se desi da osetimo kako malo teže dišemo, možda nije reč o magli, već o smogu. Kako razlikovati te dve pojave koje se mogu javiti i "udruženo".
Prema novoj studiji čaša soka od narandže dnevno može da uradi mnogo više od pukog snabdijevanja vitaminom C - može da utiče na aktivnost gena na način koji podržava zdravlje srca.
Poslednjih nekoliko godina, veštačka inteligencija (eng. AI, Artificial intelligence) je postala sveprisutna na internetu, smartfonima i kompjuterima - želeli to korisnici ili ne.
U svetu u kome su informacije dostupne i na jedan klik, lako je dobiti gotov odgovor na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima cenu – kada se u procesu učenja oslanjamo na veštačku inteligenciju, mozak manje angažuje svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje.
Čini se da nema čoveka koji u toku dana ne pojede keks, kockicu čokolade, možda i koju više, omiljeni kolač. Mnogi vole da se zaslade uz obrazloženje da im je pao šećer. Neko ne računa da je ručao ako se nije zasladio. Godinama, to prelazi u zavisnost od slatkog, ali i ozbiljan problem za zdravlje.
Jedan od nekoliko albino aligatora koji postoje na svetu i nezvanična maskota San Franciska uginuo je, saopštila je Kalifornijska akademija nauka u San Francisku.
Komentari (0)