Prvi dan bez leda na Severnom polu možda već u naredne tri godine, Arktik se zagreva četiri puta brže nego ostatak sveta
Arktički ledeni pokrivač mogao bi da padne ispod ključne granice i da ima prvi dan bez leda već 2027. godine, a takav scenario sigurno će doživeti u narednih 20 godina, pokazuje studija objavljena u časopisu Nature Communications.
Izvor: RTS
05.12.2024. 15:37
Foto: AP/Lindsey Wasson
Morski led Severnog pola topi se stopom bez presedana – više od 12 odsto svake godine, što znači da idemo ka tome da led potpuno nestane u nekim delovima godine.
"Zlokobna prekretnica za planetu" desiće se najverovatnije u narednih devet do 20 godina nezavisno od toga da li će čovečanstvo smanjiti emisije štetnih gasova, navodi se u novom studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.
"Prvi dan bez leda na Arktiku neće mnogo promeniti stvari, ali je pokazatelj da smo promenili jedno od najprepoznatljivijih prirodnih okruženja na planeti, a to je da je okean prekriven ledom i snegom čitave godine", istakla je Aleksandra Džan, klimatolog na Univerzitetu Kolorado Bolder.
Evropska unija saopštila je da je gotovo sigurno da će 2024. godina biti najtoplija u istoriji, i da će nadmašiti 2023. godinu, koja je trenutno najtoplija zabeležena godina od kada se vode merenja.
Najmanje 60.000 domaćinstava, farmi i preduzeća u Irskoj ostalo je bez struje zbog oluje Bert, saopštila je elektrodistribuciona kompanija "I-Es-Bi Netvorks" (ESB Networks).
Svake godine se prati stanje leda u moru putem satelita, koji očitavaju i prave pregled stanja još od 1979. godine. Led u moru igra ključnu ulogu u regulaciji temperature okeana i vazduha, održava staništa i omogućava moćnim okeanskim strujama da prenose toplotu i hranjive materije širom sveta.
Površina morskog leda takođe odbija sunčevu energiju, što znatno smanjuje zagrevanje planete. Ipak, taj efekat može da ide i u obrnutom pravcu – kada se led istopi ispod njega ostaju tamne vode koje apsorbuju više sunčevih zraka.
Ukratko, to znači da se Arktik sada zagreva četiri puta brže nego drugi delovi sveta.
Rapidno zagrevanje imalo je drastične posledice. Najsevernije ledeno prostranstvo, koje se između 1979. i 1992. godine protezalo na 6,85 miliona kilometara kvadratnih, palo je ove godine na 4,28 miliona kvadrata.
Koristeći 11 klimatskih modela i uradivši 366 simulacija na njima, istraživači iza studije utvrdili su da bi dan bez leda na Severnom polu mogao da dođe najranije za tri do šest godina.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
Može li vladajuća partija da vrati nekadašnji rejting i po koju cenu, pitamo političkog analitičara Đorđa Vukadinovića u prvom delu emisije Građanin. U drugom delu analiziramo ubedljivu pobedu na Njujorškim izborima Zohrana Mamdanija i Nikolu Ilića sa Fakulteta političkih nauka pitamo da li i koliko to može imati uticaja na događaje u svetu?
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Korisnicima portala eUprava uskoro će biti dostupna nova usluga koja omogućava jednostavan i bezbedan uvid u sve saobraćajne prekršaje evidentirane u sistemu Elektronskih saobraćajnih prekršaja (ESP).
Da li znate šta, gde i koga sve smete da snimate? Da li policajac ima pravo da vam zabrani slikanje i snimanje u školi, na protestu ili privatnom posedu? Granica između prava javnosti da zna i prava pojedinca na privatnost sve je tanja, a u praksi često nejasna.
Svaki dan u Srbiji više od stotinu ljudi sazna da ima rak. Svake godine gotovo 20.000 izgubi bitku sa ovom bolešću. Iako medicina napreduje, bolest se i dalje otkriva kasno, često tek kada su šanse za izlečenje male.
U nastavku akcije na suzbijanju korupcije, pripadnici MUP, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, po nalogu javnog tužioca Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su D. D. (55).
Sušenje veša zimi zna da bude pravi izazov. Dok se leti veš brzo osuši na svežem vazduhu, hladni i kišoviti dani usporavaju proces, a mokar veš u kući može da poprimi neprijatne mirise.
U italijanskim zatvorima pojam kazne sve više ustupa mesto ideji rehabilitacije. Daleko od svetla crne hronike, iza zatvorskih zidina, niču projekti koji koriste kreativnost i ručni rad kao moćna sredstva za socijalnu reintegraciju.
Dijamantski broš i veliki zeleni dragi kamen koji su pripadali Napoleonu prodati su na aukciji u Ženevi po mnogostruko višoj ceni nego što se očekivalo.
Pijadina, italijanska verzija pita-hleba, nalik tortilji, punjena slanim ili slatkim nadevom, proglašena je najpopularnijim jelom u Italiji i drugim na svetu prema godišnjem izveštaju "Deliveroo 100", koji objavljuje kompanija za dostavu hrane "Deliveroo".
Policija u nemačkom gradu Bremenu pokrenula je poteru za muškarcem koji je na društvenim mrežama objavio snimke vožnje sa mladunčem lava u svom automobilu.
Demencija i problemi sa pamćenjem sve češće pogađaju starije osobe, otežavajući svakodnevni život i smanjujući samostalnost. Situaciju dodatno komplikuju druge hronične bolesti koje mnogi stariji ljudi imaju, jer one povećavaju rizik od smanjenja kognitivnih sposobnosti.
Komentari (0)