Prvi dan bez leda na Severnom polu možda već u naredne tri godine, Arktik se zagreva četiri puta brže nego ostatak sveta
Foto: AP/Lindsey Wasson
Arktički ledeni pokrivač mogao bi da padne ispod ključne granice i da ima prvi dan bez leda već 2027. godine, a takav scenario sigurno će doživeti u narednih 20 godina, pokazuje studija objavljena u časopisu Nature Communications.
Izvor: RTS
05.12.2024. 15:37
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Morski led Severnog pola topi se stopom bez presedana – više od 12 odsto svake godine, što znači da idemo ka tome da led potpuno nestane u nekim delovima godine.
"Zlokobna prekretnica za planetu" desiće se najverovatnije u narednih devet do 20 godina nezavisno od toga da li će čovečanstvo smanjiti emisije štetnih gasova, navodi se u novom studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.
"Prvi dan bez leda na Arktiku neće mnogo promeniti stvari, ali je pokazatelj da smo promenili jedno od najprepoznatljivijih prirodnih okruženja na planeti, a to je da je okean prekriven ledom i snegom čitave godine", istakla je Aleksandra Džan, klimatolog na Univerzitetu Kolorado Bolder.
Evropska unija saopštila je da je gotovo sigurno da će 2024. godina biti najtoplija u istoriji, i da će nadmašiti 2023. godinu, koja je trenutno najtoplija zabeležena godina od kada se vode merenja.
Najmanje 60.000 domaćinstava, farmi i preduzeća u Irskoj ostalo je bez struje zbog oluje Bert, saopštila je elektrodistribuciona kompanija "I-Es-Bi Netvorks" (ESB Networks).
Svake godine se prati stanje leda u moru putem satelita, koji očitavaju i prave pregled stanja još od 1979. godine. Led u moru igra ključnu ulogu u regulaciji temperature okeana i vazduha, održava staništa i omogućava moćnim okeanskim strujama da prenose toplotu i hranjive materije širom sveta.
Površina morskog leda takođe odbija sunčevu energiju, što znatno smanjuje zagrevanje planete. Ipak, taj efekat može da ide i u obrnutom pravcu – kada se led istopi ispod njega ostaju tamne vode koje apsorbuju više sunčevih zraka.
Ukratko, to znači da se Arktik sada zagreva četiri puta brže nego drugi delovi sveta.
Rapidno zagrevanje imalo je drastične posledice. Najsevernije ledeno prostranstvo, koje se između 1979. i 1992. godine protezalo na 6,85 miliona kilometara kvadratnih, palo je ove godine na 4,28 miliona kvadrata.
Koristeći 11 klimatskih modela i uradivši 366 simulacija na njima, istraživači iza studije utvrdili su da bi dan bez leda na Severnom polu mogao da dođe najranije za tri do šest godina.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju Tražim reč govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Koji su najvažniji aspekti spoljne politike Vašingtona? Kakvi su odnosi SAD sa Evropskom unijom, Kinom, Indijom i Rusijom, sa posebnim osvrtom na rat u Iranu i Ukrajini? Odgovore tražimo od profesora Fakulteta političkih nauka Milana Krstića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA II DEO (R)
Da li je nacizam bio delo jednog čoveka — ili projekat moćnih elita? U novoj epizodi otkrivamo tajne sastanke industrijalaca i političkih lidera koji su oblikovali tok istorije. Ko je finansirao uspon Hitlera — i ko je za to odgovarao? Dokumentovana priča o novcu, moći i propagandi koja je promenila svet.
dokumentarni
06:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Med se često koristi kao prirodna zamena za šećer i mnogi ga smatraju zdravijom opcijom u ishrani. Ipak, u određenim situacijama njegova konzumacija može predstavljati zdravstveni rizik, posebno kod osetljivih grupa ljudi.
Kada porodica razmišlja o nabavci psa, jedno od najčešćih pitanja je koje su rase najbolje za decu. Stručnjaci, uključujući Američki kinološki klub (AKC), ističu da su temperament i vaspitanje ključni, a ne samo rasa.
Ako primetite da svakodnevno žudite za belim hlebom, možda se pitate šta ta navika zapravo znači za vaše zdravlje. Uprkos kritikama, mnogi ga koriste u svakodnevnoj ishrani, od sendviča sa kikiriki puterom i džemom do salate od tune, dok ga drugi u potpunosti izbegavaju i biraju integralne žitarice.
Metoda 5-4-3-2-1, koju je osmislio kuvar Vil Kolman, postala je popularna na društvenim mrežama jer pomaže kupcima da bez stresa naprave listu namirnica i da spreče impulsivnu potrošnju.
Komentari (0)