Prvi dan bez leda na Severnom polu možda već u naredne tri godine, Arktik se zagreva četiri puta brže nego ostatak sveta
Arktički ledeni pokrivač mogao bi da padne ispod ključne granice i da ima prvi dan bez leda već 2027. godine, a takav scenario sigurno će doživeti u narednih 20 godina, pokazuje studija objavljena u časopisu Nature Communications.
Izvor: RTS
05.12.2024. 15:37
Foto: AP/Lindsey Wasson
Morski led Severnog pola topi se stopom bez presedana – više od 12 odsto svake godine, što znači da idemo ka tome da led potpuno nestane u nekim delovima godine.
"Zlokobna prekretnica za planetu" desiće se najverovatnije u narednih devet do 20 godina nezavisno od toga da li će čovečanstvo smanjiti emisije štetnih gasova, navodi se u novom studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.
"Prvi dan bez leda na Arktiku neće mnogo promeniti stvari, ali je pokazatelj da smo promenili jedno od najprepoznatljivijih prirodnih okruženja na planeti, a to je da je okean prekriven ledom i snegom čitave godine", istakla je Aleksandra Džan, klimatolog na Univerzitetu Kolorado Bolder.
Evropska unija saopštila je da je gotovo sigurno da će 2024. godina biti najtoplija u istoriji, i da će nadmašiti 2023. godinu, koja je trenutno najtoplija zabeležena godina od kada se vode merenja.
Najmanje 60.000 domaćinstava, farmi i preduzeća u Irskoj ostalo je bez struje zbog oluje Bert, saopštila je elektrodistribuciona kompanija "I-Es-Bi Netvorks" (ESB Networks).
Svake godine se prati stanje leda u moru putem satelita, koji očitavaju i prave pregled stanja još od 1979. godine. Led u moru igra ključnu ulogu u regulaciji temperature okeana i vazduha, održava staništa i omogućava moćnim okeanskim strujama da prenose toplotu i hranjive materije širom sveta.
Površina morskog leda takođe odbija sunčevu energiju, što znatno smanjuje zagrevanje planete. Ipak, taj efekat može da ide i u obrnutom pravcu – kada se led istopi ispod njega ostaju tamne vode koje apsorbuju više sunčevih zraka.
Ukratko, to znači da se Arktik sada zagreva četiri puta brže nego drugi delovi sveta.
Rapidno zagrevanje imalo je drastične posledice. Najsevernije ledeno prostranstvo, koje se između 1979. i 1992. godine protezalo na 6,85 miliona kilometara kvadratnih, palo je ove godine na 4,28 miliona kvadrata.
Koristeći 11 klimatskih modela i uradivši 366 simulacija na njima, istraživači iza studije utvrdili su da bi dan bez leda na Severnom polu mogao da dođe najranije za tri do šest godina.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-MOĆ IGRE (R)
Specijalizovane međunarodne izložbe je „Igra(j) za čovečanstvo: Sport i muzika za sve“. Kako je nastala i kako se oblikovala ideja s namerom da se jedna značajna međunarodna izložba održi u Srbiji?
dokumentarni
13:30
PORTAL (R)
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
PERSPEKTIVA
Veštačka inteligencija i sintetička biologija neverovatnom brzinom menjaju svet i ulogu čovečanstva u njemu. Razvoj je toliko evidentan da je već nezamislivo obično funkcionisanje bez upotrebe veštačke inteligencije. Kada je sve počelo? Da li bi mašine možda postale potpuno samostalne u delovanju i nezavisne od ljudskih odluka? Kakve mogućnosti, ali i kakve opasnosti krije spoj veštačke inteligencije i sintetičke biologije? Da li možemo usporiti starenje i otkloniti većinu poznatih bolesti? Konačno, gde su Makedonija i region na polju veštačke inteligencije i sintetičke biologije i da li postoji mogućnost za značajniju ulogu? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Orce Simov, univerzitetski profesor, pionir na polju veštačke inteligencije u Makedoniji.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Opštinska izborna komisija u Aranđelovcu odbila je zahtev Nemanje Sarića za povlačenje izborne liste "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" koja je podneta 5. marta u 22.34, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Mač koji potiče iz vremena krstaških ratova proveo je vekove zatrpan peskom i obrastao školjkama i drugim morskim organizmima na mediteranskoj obali Izraela, sve dok jedan student nije primetio njegov balčak kako viri iz morskog dna.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Komentari (0)