Prvi dan bez leda na Severnom polu možda već u naredne tri godine, Arktik se zagreva četiri puta brže nego ostatak sveta
Arktički ledeni pokrivač mogao bi da padne ispod ključne granice i da ima prvi dan bez leda već 2027. godine, a takav scenario sigurno će doživeti u narednih 20 godina, pokazuje studija objavljena u časopisu Nature Communications.
Morski led Severnog pola topi se stopom bez presedana – više od 12 odsto svake godine, što znači da idemo ka tome da led potpuno nestane u nekim delovima godine.
"Zlokobna prekretnica za planetu" desiće se najverovatnije u narednih devet do 20 godina nezavisno od toga da li će čovečanstvo smanjiti emisije štetnih gasova, navodi se u novom studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.
"Prvi dan bez leda na Arktiku neće mnogo promeniti stvari, ali je pokazatelj da smo promenili jedno od najprepoznatljivijih prirodnih okruženja na planeti, a to je da je okean prekriven ledom i snegom čitave godine", istakla je Aleksandra Džan, klimatolog na Univerzitetu Kolorado Bolder.
Evropska unija saopštila je da je gotovo sigurno da će 2024. godina biti najtoplija u istoriji, i da će nadmašiti 2023. godinu, koja je trenutno najtoplija zabeležena godina od kada se vode merenja.
Najmanje 60.000 domaćinstava, farmi i preduzeća u Irskoj ostalo je bez struje zbog oluje Bert, saopštila je elektrodistribuciona kompanija "I-Es-Bi Netvorks" (ESB Networks).
Svake godine se prati stanje leda u moru putem satelita, koji očitavaju i prave pregled stanja još od 1979. godine. Led u moru igra ključnu ulogu u regulaciji temperature okeana i vazduha, održava staništa i omogućava moćnim okeanskim strujama da prenose toplotu i hranjive materije širom sveta.
Površina morskog leda takođe odbija sunčevu energiju, što znatno smanjuje zagrevanje planete. Ipak, taj efekat može da ide i u obrnutom pravcu – kada se led istopi ispod njega ostaju tamne vode koje apsorbuju više sunčevih zraka.
Ukratko, to znači da se Arktik sada zagreva četiri puta brže nego drugi delovi sveta.
Rapidno zagrevanje imalo je drastične posledice. Najsevernije ledeno prostranstvo, koje se između 1979. i 1992. godine protezalo na 6,85 miliona kilometara kvadratnih, palo je ove godine na 4,28 miliona kvadrata.
Koristeći 11 klimatskih modela i uradivši 366 simulacija na njima, istraživači iza studije utvrdili su da bi dan bez leda na Severnom polu mogao da dođe najranije za tri do šest godina.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027 (R)
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
14:00
PERSPEKTIVA
U neverovatno brzim promenama na geopolitičkoj tabli sveta, rat u Urajini je jedina konstanta. Više od tri godine rovovske borbe, vojno I ekonomsko iscrplijivanjе I na stotine hiljada poginulih I ranjenih. Susret presednika Trampa I presednika Putina koji bi mogao značiti početak mirovnih dogovora I pored svih najava ostaje neizvestan. Eskaliraju sankcije, pljušte pretnje, a dronovi uništavaju vojnike na prvoj linii fronta. Ko može više izdržati, Rusija ili Ukrajina? Šta bi značila isporuka „Tomahavk“ raketa Kijevu? Dali Rusija blefira kada govori o nukleranom odgovoru? Perspektiva pita, a odgovore daje Sead Rizvanović, novinar I vojni bloger iz Skopja.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Koliko je veronauka važna u procesu jačanju moralnih vrednosti kod dece i koliki je značaj mladih veroučitelja koji su uspeli da pronađu put do mladih komunicirajući važne verske sadržaje kroz mreže? Da li veronauka u školama doprinesu razumevanja različitih vera? Za emisiju „Tražim reč“ govore: teolog Nebojša Lazić, veroučitelj Aleksandar Đurđević i sociolog Aleksa Vukašinović. U emisiji ćete videti i na koji način se vera neguje među našim ljudima u dijaspori.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje. Iako dobijamo sat više sna, neizbežno je da se osećamo umornije i bez energije. Lekar specijalista opšte medicine prim. dr Biserka Obradović pojasnila je kako ta promena utiče na organizam i kako se najlakše prilagoditi.
Banane spadaju u jedan od najboljih izbora za obrok (užinu) ako vam nedostaje kalijuma ili vlakana u ishrani. Ipak, neke od koristi banana se ne odnose samo na njihovo konzumiranje. Sve više, banane se koriste za spoljnu primenu na koži, jer mogu da reše brojne dermatološke probleme.
Šest od deset Italijana koristi veštačku inteligenciju (AI) u kuvanju, pokazala je anketa platforme "Academia.tv" o kulinarskim navikama i upotrebi tehnologije u 2025. godini.
Mnogo dokaza ukazuje na to da ljudski um funkcioniše drugačije ako ste budni noću. Posle ponoći, negativne emocije imaju tendenciju da privuku našu pažnju više od pozitivnih, opasne ideje postaju sve privlačnije, a inhibicije nestaju.
Započinjanje rutine vežbanja može izgledati neugodno, frustrirajuće i teže nego što se čini. Motivacija često nije uvek dovoljna. To je osećaj, a osećaji su nedosledni. Ono što funkcioniše jeste izgradnja navika koje odgovaraju vašem rasporedu, interesima i načinu života.
Jesen je vreme pojačanog linjanja pasa, a ukoliko se mučite sa dlakama koje su svuda po vašem domu, trebalo bi da obratite pažnju na ishranu psa, ali i da ga redovno četkate.
Svetski tehnološki gigant Google, čije onlajn usluge koriste praktično svi korisnici interneta na neki od načina, sada želi da bude i prva svetska kompanija koja će kvantne kompjutere uvesti u svakodnevnu upotrebu.
Komentari (0)