Endokrinolog: Potreba za šećerom nije zavisnost, mit je da samo preterani unos slatkog izaziva dijabetes
Čini se da nema čoveka koji u toku dana ne pojede keks, kockicu čokolade, možda i koju više, omiljeni kolač. Mnogi vole da se zaslade uz obrazloženje da im je pao šećer. Neko ne računa da je ručao ako se nije zasladio. Godinama, to prelazi u zavisnost od slatkog, ali i ozbiljan problem za zdravlje.
Izvor: RTS
03.12.2025. 21:58
Foto: Envato
"Ishrana u kojoj dominira šećer ne donosi ništa dobro, ipak poređenje potrebe za slatkišima sa zavisnošću od droge je preterano. Takođe, iako velike količine koncentrovanih ugljenih hidrata dovode do gojaznosti, mit je da samo previše šećera izazva dijabetes", poručuje endokrinolog Nebojša Lalić.
Nasuprot tome, nagli prestanak konzumiranja šećera kod takvih osoba možda da izazove krizu sličnu onoj koju imaju oni koji koriste psihoaktivne supstance, tvrde australijski naučnici koji su nakon istraživanja zaključili da šećer na mozak utiče gotovo isto kao i kokain.
Neretko, kad je silovatelj na slobodi, nađe se i u prilici da ponovi delo. Statistike kažu da se u srpskim zatvorima nalazi 20 do 30 odsto povratnika i specijalnih povratnika kada je u pitanju krivično delo protiv polnih sloboda, a u tom smislu i silovanja, izjavila je advokatica Milica Mitrović.
Dok deo opozicije insistira da su vanredni izbori jedini izlaz iz političke krize, vlast poručuje da je ključ u regularnosti procesa i stabilnosti sistema. Sagovornici Newsmax Balkans su saglasni da društvo traži dogovor za izlazak iz krize, ali ne i o tome kako do njega stići.
U Srbiji ne postoji zvaničan registar gluvih osoba, ali se procenjuje da ih ima oko 13.000. Teško dolaze do posla, a u komunikaciji imaju problem jer je broj tumača srpskog znakovnog jezika višestruko manji od potrebnog.
Endokrinolog Nebojša Lalić ističe da iako potreba za slatkišima može da bude izuzetno jaka i da se javi apstinencijalna kriza u slučaju naglog prekida uzimanja slatkih namirnica, to nije zavisnost od šećera.
"U medicini postoje neki kriterijumi kako se manifestuju i šta predstavljaju bolesti zavisnosti. Ovo sa šećerom je u stvari više sklonost koja može da preraste u nepravilnu ishranu. Ona onda može da dovede do gojaznosti i da stvori povoljne uslove za nastanak drugih bolesti, između ostalog, i šećerne bolesti", objašnjava on za RTS.
Promene u nervnom sistemu
Pitanje da li šećer može da izazove zavisnost došlo je u žižu javnosti nakon što su australijski istraživači ispitivali kako uzimanje šećera deluje na centralni nervni sistem.
Pokazalo se da unos šećera, i to u velikim količinama, može da napravi promene u centralnom nervnom sistemu, ali da su one privremene i trenutne i to u regionu hipotalamusa.
Dr Lalić podseća da se to završava na umerenom nivou i retki su slučajevi baš prave velike želje i vrlo čestog uzimanja šećera – baš šećera, da bi moglo da se kaže da je reč o zavisnosti od supstance.
"Ono što je problem sa bolestima zavisnosti je što one dovode do oštećenja u centralnom nervnom sistemu, na primer, psihoaktivne substance, a takođe dovode do oštećenja i metabolizma na drugim delovima tela, prvenstveno, jetre. Šećer ne dovodi do toga", objašnjava dr Lalić.
Prema njegovim rečima, šećer je supstanca koja može kod nekih pacijenata da izazove i drastičnije oblike zavisnosti, ali više u nekim dnevnim ritualima - posle jela, u nekom društvu.
Mit da preveliki unos šećera izaziva dijabetes
Prekomerna konzumacija izaziva negativne reakcije u organizmu, ali, kako ističe dr Lalić, unos velikih količina šećera, po pravilu, ne izaziva šećernu bolest.
"Preterano uzimanje šećera može da pomogne nastanku šećerne bolesti i sličnih poremećaja, ali samo ako postoji osnova za to, ako postoji u organizmu sklonost i druge konfiguracije koje će onda u uslovima povećanog priliva šećera dovesti do pojave šećerne bolesti. Znači, ne može se dobiti šećerna bolest samo prevelikim uzimanjem šećera i ne može se sprečiti šećerna bolest ukidanjem šećera", objašnjava endokrinolog.
Šta nas vuče ka šećeru?
Kada su u pitanju slatkiši, centar za nagradu koji se nalazi u našem centralnom nervnom sistemu, u regionu hipotalamusa, sličan je onome koji postoji za psihoaktivne supstance.
"Efekat šećera na te strukture nije onakav kao što je na primer efekat droga ili onih supstanci koje mi nazivamo psihoaktivne i koje onda stvaraju zavisnost od koje se treba lečiti. Nagli prekid uzimanja šećera, i to su pokazali ovi australijski radovi na koje se sada ljudi pozivaju jer su se pojavili na društvenim mrežama, može da dovede do nekog ekvivalenta apstinencijalne krize, ali to nije ona kriza kao kad dođe do naglog prekidanja uzimanja droga. Tu postoji razlika u intenzitetu, ali u retkim slučajevima prevelikog unosa šećera treba ga postepeno smanjivati do neke razumne granice", navodi dr Lalić.
Foto: Envato
Kada nastupi gojaznost zbog prekomernog unosa ili se javi dijabetes, neophodna je terapija.
Kao centralni faktor dr Lalić izdvaja uvođenje zdrave ishrane koja će uticati na smanjenje količine unetih šećera – šećera samog, ali i koncentrovanih ugljenih hidrata.
Šest malih obroka dnevno
Šećer se nalazi u brojnim namirnicama i proizvodima – u kolačima, dezertima, grickalicama koje se uzimaju posle obroka ili između obroka.
"Pokušavamo da našim pacijentima, u bilo kojoj varijanti ovih oboljenja koja kasnije nastaju, počev od gojaznosti, savetujemo da ne jedu između obroka ništa, ali da imaju šest malih obroka dnevno i koji onda mogu da se sprovedu pomoću posebnih tabela ishrane koje delimo", precizirao je dr Lalić i dodao da se potrebna količina šećera odrećuje na osnovu toga da li je osoba gojazna i da li ima šećernu bolest.
Ukoliko je prisutan dijabetes, slatkiši i šećeri nisu dozvoljeni.
"Neću da kažem da su zabranjeni, jer se neće ništa, kod većine njih, desiti ako nekada uzmu jedno parče torte, ali to ne sme biti redovan način ishrane", poručio je dr Lalić dodajući da bi prevagu trebalo da imaju povrće, prvenstveno lisnato, belo meso i slične namirnice koje nisu bogate ugljenim hidratima.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Brisel je obećao da će sankcije slomiti Rusiju, ali umesto toga, one su slomile Evropu. Cene energije su eksplodirale, konkurentnost je propala, a Evropa zaostaje- i to je cena loših odluka. Potrebni su pregovori, a ne eskalacija", ovo je samo jedna u nizu od kritika mađarskog premijera Viktora Orbana posle održanog Samita u Briselu. Koga zapravo u praksi lome ekonomske mere EU- Rusiju ili samu EU? Da li Mađarska deluje kao „remetilački faktor“ ili kao glas dela članica koje traže suverenistički, manje centralizovan model EU? Gosti Stava dana su politikolozi Emil Zoronjić i Ivan Miletić.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Kako otpad koji bacamo danas priroda pamti zauvek? Da li znamo šta je reciklaža i koliko je zaista primenjujemo? Kako deca mogu biti pokretači ekološke svesti? Za emisiju „Tražim reč“ govore osnivač ekološke Ambasade Nikola Bulj, organizator Second hand baazara u Beogradu Jelena Vlajković i ploger Milos Stanojević.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je džez filozofija u zvuku? Zašto je džez improvizacija čin koji pretpostavlja slobodu? Zbog čega je džez u Jugoslaviji imao posebno značenje? Da li je džez rušio tradiciju? O tome kako je džez u Jugoslaviji bio trag jedne krhke sinteze i dokaz da sloboda ne mora biti agitacija, već umetnost, odgovore tražimo od Jovana Maljokovića, jednog od najplodnijih džez autora u Srbiji.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Vrbasu uhapsila je tridesetšestogodišnjeg muškarca D. Č. iz tog mesta koji je osumnjičen da je počinio tešku krađu u vrednosti oko 800.000 dinara.
Avio-kompanija Er Srbija odlučila je da u susret novogodišnjim praznicima obraduje svoje putnike i pruži im posebnu priliku da po promotivnim cenama kupe avio-karte za letove između Beograda i brojnih atraktivnih destinacija širom Evrope i regiona, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
U Austriji je uhapšen poslastičar (42) iz Postojine, koji je prodavao žele bombone i čokolade sa THC (glavni sastojak marihuane), a koje su u nekim slučajevima izazvale trovanje.
Muzej "Brighton i Hove Museums" u istoimenom britanskom gradu, izazvao je burne reakcije u britanskoj javnosti nakon što je u blogu povodom božićnih praznika objavio da je Deda Mraz predstavljen kao "previše beo, zapadnocentričan i patrijarhalan".
Bivši japanski car Akihito proslavio je 92. rođendan, a njegovo srčano stanje se stabilizovalo nakon zdravstvenih problema ranije ove godine, saopštili su zvaničnici Carske palate.
Većina ljudi koji pokušavaju da smršaju fokusira se na stroge dijete i stalni kalorijski deficit, nadajući se brzim rezultatima. Ipak, takav pristup često vodi do zamora, gubitka motivacije i odustajanja pre nego što se postignu željeni ciljevi.
Čak i namirnice koje smatramo zdravim mogu predstavljati ozbiljan rizik od bolesti, a stručnjaci za bezbednost hrane otkrili su šta nikada ne naručuju u restoranima.
Stručnjaci za sajber bezbednost otkrili su nekoliko dodataka za pregledače interneta (ekstenzija, eng. browser extension), a koje ukupno koristi više od osam miliona ljudi širom sveta, koji su prikupljali kompletne razgovore korisnika sa veštačkom inteligencijom u popularnim AI uslugama.
Ni Pravilnik o upotrebi biorazgradivih kesa, ni zakonske i alternativne mere, pa ni apeli za brigu o okruženju i očuvanju prirode nisu postigli skoro ništa. Tek se plaćanje pokazalo kao efektivno rešenje - upotreba je smanjena za oko 70 odsto. Koliko smo daleko od ideje da nestanu u potpunosti?
Zima donosi prazničnu čaroliju, prijatne večeri i snežne radosti, ali za mnoge pse hladniji meseci mogu značiti i primetan pad raspoloženja. Baš kao i ljudi, kućni ljubimci osetljivi su na sezonske promene koje utiču na njihovu energiju, ponašanje i opštu sreću.
Komentari (0)