Evropski naučnici upozorili: Gotovo sigurno da će 2024. godina biti najtoplija u istoriji
Evropska unija saopštila je da je gotovo sigurno da će 2024. godina biti najtoplija u istoriji, i da će nadmašiti 2023. godinu, koja je trenutno najtoplija zabeležena godina od kada se vode merenja.
Evropska Unija je taj podatak objavila uoči predstojećeg klimatskog samita Ujedinjenih nacija COP29 u Azerbejdžanu, gde će zemlje pokušati da postignu dogovor o povećanju finansiranja za borbu protiv klimatskih promena, preneo je Rojters.
Podaci iz Evropske službe za klimatske promene Kopernikus (C3S) pokazuju da je globalna prosečna temperatura od januara do oktobra ove godine bila toliko visoka da je 2024. gotovo sigurno na putu da postane najtoplija godina, osim ako temperature drastično ne opadnu u poslednjem delu godine.
Klimatolog Vladimir Đurđević istakao je da nepogode u regionu treba da budu upozorenje i lekcija za Srbiju i da se samo "igrom slučaja" nisu desile kod nas, ali da ih potencijalno treba očekivati.
Broj poginulih u poplavama u Španiji porastao je na 205, od čega su 202 žrtve izgubile život u Valensiji, saopštile su vlasti. Broj nestalih osoba nije poznat. Neka naselja su bez struje, vode i telefonske veze.
Direktor C3S Karlo Buontempo rekao je da su osnovni uzrok tog rekordnog rezultata klimatske promene. Klimatolog Sonja Seneviratne pozvala je vlade da na COP29 dogovore snažnije akcije za smanjenje emisije ugljen-dioksida iz fosilnih goriva.
"Granice postavljene Pariskim sporazumom počinju da padaju zbog presporog tempa klimatskih akcija širom sveta", izjavila je ona.
Prema Pariskom sporazumu iz 2015. godine, zemlje su se obavezale da nastoje da ograniče globalno zagrevanje na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, kako bi se izbegle najteže posledice klimatskih promena.
Iako svet još uvek nije dostigao ovu granicu, C3S sada prognozira da bi globalna temperatura mogla da premaši cilj iz Pariskog sporazuma oko 2030. godine.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić gostovao je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom i odgovarao na pitanja u vezi sa njegovim zagovaranjem ponovnog oživljavanja Herceg-Bosne.
Suosnivač i i predsednik Upravnog odbora Fondacije IKA 23 Goran Turudić i njegov kolega Saša Bojanić putovali su biciklima od Novog Sada do Beča, prešavši put od 624 kilometra, sa ciljem da promovišu fondaciju koju je Goran osnovao u znak sećanja na svoju tragično preminulu ćerku Isidoru Iku.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
Napadi na bolnice i nuklearna postrojenja u Izraelu i Iranu, uz američke vojne intervencije, bacaju sjenu na ionako nestabilni Bliski istok. O ovim temama razgovarali smo s iskusnim novinarom Jordan Times-a, Saebom Rawashdehom, koji donosi oštru analizu geopolitičkih kretanja i dvostrukih standarda.
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država ukinuo je odluku nižeg suda koja je onemogućavala administraciji predsednika Donalda Trampa da deportuje migrante u zemlje koje nisu njihova država porekla, bez prethodnog obaveštavanja.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa očekivala je da će Teheran odgovoriti na vazdušne udare SAD na iranska nuklearna postrojenja tokom vikenda, kao i da Tramp ne želi dalje vojno angažovanje u regionu, izjavio je visoki zvaničnik Bele kuće za CNN.
U jeku rastućih tenzija na Bliskom istoku, svet ponovo svedoči tenzijama koje prete da prerastu u globalni sukob. U razgovoru za Stav dana, Bogdan Stojanović sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu i Ljubiša Ivanović, novinar Juronjuza, pojasnili su uzroke, posledice i moguću eskalaciju.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da niko ne treba da podiže cene nafte i naglasio da prati situaciju, a na Ministarstvo energetike SAD je apelovao da nastavi potragu za sopstvenim resursima nafte.
Velike naftne kompanije Eni, BP i Total enerdžiz (Total Energies), koje operišu na iračkim naftnim poljima, evakuisale su određen broj članova svog osoblja u inostranstvu, saopštila je iračka državna naftna kompanija Basra.
Italija je zamrla imovinu ruskih oligarha vrednu oko 2,3 milijarde evra od početka napada na Ukrajinu 2022. godine, pokazuju podaci italijanskih vlasti, a najnovije zaplene dogodile su se početkom ovog meseca.
Komentari (0)