Zašto nam se čini da starimo odjednom: Nauka objašnjava nagle biološke skokove

Zašto nam se čini da starimo odjednom: Nauka objašnjava nagle biološke skokove
Foto: Envato

Iako se čini kao da svakog dana pomalo starimo, istraživanja pokazuju da se naše telo zapravo menja u naletima, kroz nagle i izraženije faze promena.

Izvor: Klix.ba

20.05.2026. 22:38

Naučnici su otkrili da se najveće biološke promene u ljudskom telu dešavaju oko 44. i oko 60. godine života. U tim periodima dolazi do značajnih promena u broju i funkciji molekula u organizmu, što može da objasni zašto se nekada čini kao da smo "ostareli preko noći".

"Ne menjamo se samo postepeno tokom vremena, već i kroz nagle skokove", objašnjava genetičar Majkl Snaјder.

Studija je pratila grupu odraslih osoba i analizirala njihove biološke obrasce, dajući detaljniji uvid u to kada počinje naglo da raste rizik za pojedine bolesti.

Oko 44. godine života javlja se prva faza ubrzanih promena. Istraživači su primetili da se tada značajno menja način na koji telo obrađuje masti, kofein i alkohol. Zanimljivo je da se ove promene javljaju i kod muškaraca i kod žena, što znači da uzrok nije samo u menopauzi, kako se ranije mislilo.

Pored metabolizma, u ovom periodu počinju da se menjaju i srce i mišići.

Razumevanje ovih promena važno je jer pokazuje zašto posle 40. godine treba više pažnje posvetiti ishrani i načinu života, kako bi se sačuvalo zdravlje i vitalnost u kasnijem životu.

Rizici od bolesti

Drugi veliki skok dešava se oko 60. godine i donosi nove zdravstvene izazove. Tada se usporava metabolizam ugljenih hidrata, slabi imunitet, a bubrezi rade slabije nego ranije.

Naučnici su utvrdili da se rizici od bolesti ne povećavaju postepeno tokom života, već naglo rastu u ovim ključnim periodima, prenosi Klix.ba.

"Ispostavilo se da su srednje četrdesete i rane šezdesete periodi najizraženijih promena, bez obzira na to koju vrstu molekula posmatramo", navode istraživači.

Istraživanje je sprovedeno na grupi ljudi koji su godinama praćeni kroz analize hiljada uzoraka krvi, stolice i drugih bioloških materijala. Cilj je bio da se uoče obrasci u molekularnim promenama i razume redosled procesa starenja, koji nije uvek linearan.

Sličan obrazac starenja primećen je i kod nekih životinja, poput miševa, što ukazuje da bi ovaj proces mogao biti dublje ukorenjen u prirodi. Iako je studija obuhvatila ograničen broj ispitanika, rezultati su važni jer mogu da pomognu u ranijem prepoznavanju zdravstvenih rizika, a možda i u razvoju načina da se pojedini procesi starenja uspore.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)