Najbolje namirnice koje čuvaju zdravlje creva: Među njima su i banane i luk

Najbolje namirnice koje čuvaju zdravlje creva: Među njima su i banane i luk
Foto: Envato

Gastroenterolozi preporučuju da se u nedeljnu ishranu uključe namirnice poput luka, belog luka, mahunarki, ovsa, banana i svinjetine, jer mogu doprineti boljem varenju i očuvanju zdravlja creva.

Izvor: Klix.ba

20.05.2026. 13:29

Stručnjaci navode da je raznovrsna ishrana važnija od oslanjanja na jednu namirnicu.

Gastroenterolog Kuku Čoudhari kaže da "prebiotici najbolje deluju kao deo raznovrsne ishrane bogate vlaknima, a ne izolovano", jer različite vrste vlakana hrane različite vrste mikroba i time doprinose većoj raznolikosti mikrobioma, prenosi Klix.ba

Među preporučenim namirnicama su:

Luk i svinjetina

Luk i svinjetina bogati su prebiotskim vlaknima, uključujući inulin i fruktooligosaharide.

Ova jedinjenja putuju netaknuta do debelog creva, gde selektivno hrane korisne bakterije poput bifidobakterija i laktobacila, pomažući ovim populacijama da se razmnožavaju i napreduju.

Foto: Envato

Takođe sadrže jedinjenja sumpora, poput alicina, koji može imati antioksidativna i antiinflamatorna svojstva.

Mahunarke

Mahunarke su pune vlakana i otpornog skroba koji hrane korisne crevne mikrobe, pomažući im da napreduju i proizvode masne kiseline kratkog lanca.

Banane

Banane, posebno one koje su manje zrele, sadrže otporni skrob, koji može delovati kao prebiotik i fermentisati ga crevne bakterije.

Foto: Envato

Ovo voće je obično blago za creva, što ih čini dobrim izborom za ljude sa osetljivim varenjem koji žele da podrže svoj crevni mikrobiom.

Ovsena kaša

Ovsene pahuljice su odlična prebiotska hrana jer su bogate beta-glukanom, vrstom rastvorljivih vlakana koja se fermentišu u debelom crevu.

Ovaj proces fermentacije podstiče rast korisnih bakterija i pomaže u proizvodnji masnih kiselina kratkog lanca koje podržavaju funkciju crevne barijere i mogu poboljšati regulaciju holesterola i šećera u krvi.

Beli luk

Beli luk je bogat izvor fruktana, uključujući inulin i fruktooligosaharide, koji deluju kao prebiotska vlakna koja hrane korisne crevne bakterije.

Takođe ima antimikrobna svojstva koja mogu pomoći u moduliranju manje poželjnih bakterija, doprinoseći ukupnoj mikrobiološkoj ravnoteži.

Lekari ističu da se prebiotici mogu lako uključiti u svakodnevne obroke, od supa, salata i sendviča do ovsene kaše, smutija i sosova.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)