Klimatolog: Nepogode u regionu samo igrom slučaja nisu bile kod nas, treba da se spremimo
Klimatolog Vladimir Đurđević istakao je da nepogode u regionu treba da budu upozorenje i lekcija za Srbiju i da se samo "igrom slučaja" nisu desile kod nas, ali da ih potencijalno treba očekivati.
Povodom prirodnih katastrofa u Bosni i Hercegovini, a nedavno i u srednjoj i istočnoj Evropi, Đurđević je u razgovoru za RTS ocenio da je klima promenjena u celom svetu, pa tako i u regionu, kao i da je to "nova normalnost".
"Najčešće kada pričamo o klimatskim promenama, pričamo o porastu temperature, kako je planeta sve toplija i toplija. Ali promene se ogledaju u tome da je taj način kako dobijamo mi u stvari padavine, kako se padavine formiraju, isto promenjen. I na prvom mestu, u našem regionu slika tih promena se ogleda u tome što imamo duže periode bez padavina, znači jako sušne periode u našoj zemlji. A onda posle toga to bude prekinuto intenzivnim kratkotrenim padavinama, gde za kraće vreme dobijamo mnogo veće količine nego pre", rekao je klimatolog.
Koliko je Srbija spremna za ekstremne vremenske uslove i nepogode
On je istakao da je poznato da u Srbiji i u širem regionu ima otprilike dva do tri puta više dana s ekstremnim padavinama, odnosno da se ekstremne padavine češće dešavaju i zbog toga su i situacije sa poplavama postale kritičnije.
"Još jedan vrlo važan razlog koji često zanemarujemo, jeste da klimatske promene donose i način premeštanja vazdušnih masa preko naše planete. Odnosno, to je jedna od stvari koja se takođe promenila i koja isto doprinosi i tome da imamo velike količine padavina, sisteme koji se duže zadržavaju u jednom mestu. I onda vi možete da imate veće količine nego što su to bile u prošlosti", pojasnio je stručnjak.
Upitan koliko je Srbija spremna za ekstremno vreme i nepogode, Đurđević je rekao da događaji u Bosni i Hercegovini treba da budu upozorenje za nas i da se samo "igrom slučaja" nije desio na našim područjama odnosno da bi trebalo ovakve događaje potencijalno da očekujemo i kod nas.
Foto: Tanjug/AP/Armin Durgut
"I u tom smislu treba da se pripremamo za ovakve događaje. Znači, ovi događaji treba da nam budu lekcija kako treba da se pripremamo, da obratimo pažnju i kako da modifikujemo našu infrastrukturu da bismo bili otporni na ovakve situacije. Nažalost, niko u svetu nije i dalje prilagođen na ovako ekstremne vremenske uslove i ono što nas očekuje u budućnosti jeste da se prelagodimo", naveo je klimatolog.
Kako je pojasnio, treba postojeću infrastrukturu unaprediti da bi bila otpornija u odnosu na ovakve događaje, ali i posebno da je unapredimo na buduće promene, pošto se klima nije zaustavila u smislu promena u ovom trenutku, nego očekujemo dodatne promene u narednih 30 godina.
Treba da unapređujemo postojeće i gradimo nove objekte
"Mi treba da gradimo nove objekte koji će biti otporni na tu buduću klimu, a i s druge strane da unapređujemo postojeće objekte. To nije lak zadatak, zahteva dugotrajno planiranje i ulaganja, visoki stepen organizacije, tako da mnoge zemlje u svetu kaskaju u tom pogledu, ali treba jednostavno da počnemo to da radimo", rekao je Đurđević.
Istakao je da prilagođavanje na klimatske promene treba da bude jedan od prioriteta.
U pustinji Sahara nema mnogo zelenila, ali nakon neobičnog priliva kiše, iz svemira može da se vidi kako se zelenilo uvlači u delove jednog od najsušnijih mesta na svetu.
Vođa tima civilne zaštite Siniša Badovinac iz Rijeke rekao je da za ljudima nestalim u katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini tragaju psi tragači, a koriste se i sredstva za tehničko pretraživanje.
Na pitanje da li će se visoke temperature koje su zabeležene ove godine penjati i dalje, klimatolog je ocenio da ćemo verovatno ući u neki mirniji period po tom pitanju, ali da generalno gledano u proseku idemo jednostavno ka toplijem režimu.
"Tako da iako potencijalno bude malo svežijih perioda ispred nas, ti periodi će i dalje biti značajno topliji od neke klime iz sredine 20. veka.
Dugoročno gledano sigurno bi trebalo da očekujemo da ćemo i ove rekorde koje smo imali ove godine oboriti u budućnosti", rekao je Đurđević.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
03:00
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Liderka krajnje desničarske francuske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen proglašena je krivom zbog pronevere fondova Evropskog parlamenta. Osuđena je na četiri godine zatvora, a dobila je i zabranu kandidovanja za javnu funkciju u narednih pet godina.
U nastavku borbe protiv korupcije, policijski službenici Uprave kriminalističke policije, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu uhapsili su šest osoba, među kojima je i predsednik Opštine Žitorađa Ivan Stanojević.
Aktuelna akademska godina je pod znakom pitanja zbog blokada fakulteta, a govori se i o tome da je ugrožena i naredna. Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić i Bojan Vranić sa Fakulteta političkih nauka objasnili su šta bi moglo da se uradi da bi se akademski život što pre vratio u normalu.
Privremena otpravnica poslova u ambasadi Republike Srbije u Mjanmaru Gordana Jakšić izjavila je za Newsmax Balkans da su svi srpski državljani dobro nakon razornog zemljotresa koji je pogodio ovu azijsku zemlju.
Na severu Srbije će biti promenljivo oblačno i suvo sa kraćim sunčanim intervalima, dok će u ostalim krajevima biti umereno do potpuno oblačno, mestimično sa kratkotrajnom kišom i lokalnim pljuskovima, koji ponegde mogu biti praćeni i grmljavinom, a na visokim planinama sneg, saopštio je RHMZ.
Dekanka Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Žaklina Stojanović saslušana je u Policijskoj upravi za Grad Beograd po izričitom nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, saopštio je Dekanski kolegijum tog fakulteta.
Svaka osma žena i i svaki jedanaesti muškarac u svetu bili su žrtva seksualnog zlostavljanja pre 18. godine, podaci su istraživanja UNICEF. Više od 370 miliona devojaka bile su žrtve silovanja ili seksualnog zlostavljanja tokom detinjstva ili adolescencije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom uhapsili su D. S. (21) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela razbojništvo i napad na ovlašćeno službeno lice u vršenju službene dužnosti, saopštio je MUP.
Pokret za narod i državu, čije osnivanje je još 2022. najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, registrovan je 28. marta u Agenciji za privredne registre (APR) kao udruženje, sa sedištem u beogradskoj opštini Zvezdara, u Šejkinoj ulici. Kao zastupnik udruženja navedena je izvesna Tijana Nikolić.
Viši sud u Nišu odredio je do 30 dana pritvor S. C. (69) iz tog grada, zbog sumnje da je 30. marta nožem nanela povredu dekanki niškog Filozofskog fakulteta Nataliji Jovanović.
Komentari (0)