Klimatolog: Nepogode u regionu samo igrom slučaja nisu bile kod nas, treba da se spremimo
Klimatolog Vladimir Đurđević istakao je da nepogode u regionu treba da budu upozorenje i lekcija za Srbiju i da se samo "igrom slučaja" nisu desile kod nas, ali da ih potencijalno treba očekivati.
Izvor: RTS
07.10.2024. 13:19
Foto: AP/Armin Durgut
Povodom prirodnih katastrofa u Bosni i Hercegovini, a nedavno i u srednjoj i istočnoj Evropi, Đurđević je u razgovoru za RTS ocenio da je klima promenjena u celom svetu, pa tako i u regionu, kao i da je to "nova normalnost".
"Najčešće kada pričamo o klimatskim promenama, pričamo o porastu temperature, kako je planeta sve toplija i toplija. Ali promene se ogledaju u tome da je taj način kako dobijamo mi u stvari padavine, kako se padavine formiraju, isto promenjen. I na prvom mestu, u našem regionu slika tih promena se ogleda u tome što imamo duže periode bez padavina, znači jako sušne periode u našoj zemlji. A onda posle toga to bude prekinuto intenzivnim kratkotrenim padavinama, gde za kraće vreme dobijamo mnogo veće količine nego pre", rekao je klimatolog.
Koliko je Srbija spremna za ekstremne vremenske uslove i nepogode
On je istakao da je poznato da u Srbiji i u širem regionu ima otprilike dva do tri puta više dana s ekstremnim padavinama, odnosno da se ekstremne padavine češće dešavaju i zbog toga su i situacije sa poplavama postale kritičnije.
"Još jedan vrlo važan razlog koji često zanemarujemo, jeste da klimatske promene donose i način premeštanja vazdušnih masa preko naše planete. Odnosno, to je jedna od stvari koja se takođe promenila i koja isto doprinosi i tome da imamo velike količine padavina, sisteme koji se duže zadržavaju u jednom mestu. I onda vi možete da imate veće količine nego što su to bile u prošlosti", pojasnio je stručnjak.
Upitan koliko je Srbija spremna za ekstremno vreme i nepogode, Đurđević je rekao da događaji u Bosni i Hercegovini treba da budu upozorenje za nas i da se samo "igrom slučaja" nije desio na našim područjama odnosno da bi trebalo ovakve događaje potencijalno da očekujemo i kod nas.
Foto: Tanjug/AP/Armin Durgut
"I u tom smislu treba da se pripremamo za ovakve događaje. Znači, ovi događaji treba da nam budu lekcija kako treba da se pripremamo, da obratimo pažnju i kako da modifikujemo našu infrastrukturu da bismo bili otporni na ovakve situacije. Nažalost, niko u svetu nije i dalje prilagođen na ovako ekstremne vremenske uslove i ono što nas očekuje u budućnosti jeste da se prelagodimo", naveo je klimatolog.
Kako je pojasnio, treba postojeću infrastrukturu unaprediti da bi bila otpornija u odnosu na ovakve događaje, ali i posebno da je unapredimo na buduće promene, pošto se klima nije zaustavila u smislu promena u ovom trenutku, nego očekujemo dodatne promene u narednih 30 godina.
Treba da unapređujemo postojeće i gradimo nove objekte
"Mi treba da gradimo nove objekte koji će biti otporni na tu buduću klimu, a i s druge strane da unapređujemo postojeće objekte. To nije lak zadatak, zahteva dugotrajno planiranje i ulaganja, visoki stepen organizacije, tako da mnoge zemlje u svetu kaskaju u tom pogledu, ali treba jednostavno da počnemo to da radimo", rekao je Đurđević.
Istakao je da prilagođavanje na klimatske promene treba da bude jedan od prioriteta.
U pustinji Sahara nema mnogo zelenila, ali nakon neobičnog priliva kiše, iz svemira može da se vidi kako se zelenilo uvlači u delove jednog od najsušnijih mesta na svetu.
Vođa tima civilne zaštite Siniša Badovinac iz Rijeke rekao je da za ljudima nestalim u katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini tragaju psi tragači, a koriste se i sredstva za tehničko pretraživanje.
Na pitanje da li će se visoke temperature koje su zabeležene ove godine penjati i dalje, klimatolog je ocenio da ćemo verovatno ući u neki mirniji period po tom pitanju, ali da generalno gledano u proseku idemo jednostavno ka toplijem režimu.
"Tako da iako potencijalno bude malo svežijih perioda ispred nas, ti periodi će i dalje biti značajno topliji od neke klime iz sredine 20. veka.
Dugoročno gledano sigurno bi trebalo da očekujemo da ćemo i ove rekorde koje smo imali ove godine oboriti u budućnosti", rekao je Đurđević.
Kakve bi mogle biti globalne posledice sukoba sa Iranom? Kako će nova intervencija uticati na američku unutrašnju politiku? Odgovore o motivima i ciljevima napada SAD i Izraela na Iran, ali i o političkim potresima koje ovaj rat izaziva u Americi, tražimo od Petra Donića iz organizacije Novi Treći Put.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Čemu su namenjene balističke rakete koje je Srbija nedavno nabavila i o kakvom se tačno oružju radi? Može li predizborna retorika da utiče na volju birača i kakve poruke šalju politički akteri pred lokalne izbore, 29. marta? Gosti emisije biće profesori Vladimir Vuletić i Dobrivoje Stanojević Kako će skok cena nafte na globalnom nivou uticati na ekonomiju naše zemlje?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Zaječar je najlošiji grad za život u Srbiji, pokazuju preliminarna istraživanja percepcije građana koje je radio Ekonomski fakultet u Nišu. Grad se našao na zadnjem mestu na osnovu više kategorija, poput obrazovanja, digitalne pismenosti, životne sredine i klime, ali i loših ekonomskih parametara.
Strukovno udruženje policije "Dr Rudolf Arčibald Rajs" saopštilo je da bezbednost građana nije ugrožena nakon incidenta ispred policijske stanice Stari grad u Beogradu, gde su oštećena službena vozila.
Ministarstvo spoljnih poslova sopštilo je da je u koordinaciji sa Vladom Republike Srbije, uspešno organizovalo još jedan evakuacioni let kojima su naši državljani iz Dohe bezbedno sleteli na beogradski aerodrom.
Predstavnicima Venecijanske komisije, koji su boravili u Beogradu, predstavljen je idejni predlog za decentralizaciju Posebnog odeljenja za visokotehnološki kriminal. Prema tom planu, nova odeljenja bila bi formirana i u Višim javnim tužilaštvima u Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Ramazanski bajram Rijasetu Islamske zajednice Srbije, glavnom muftiji i predsedniku mešihata Islamske zajednice u Srbiji, kao i svim vernicima islamske veroispovesti.
Policija u Zrenjaninu, UKP, Služba za suzbijanje kriminala i Odeljenje za suzbijanje privrednog kriminala, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Zrenjaninu uhapsili su B. N. (59) iz Žitišta, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo prevare, saopštio je MUP.
Može li predizborna retorika da utiče na volju birača i kakve poruke šalju politički akteri pred lokalne izbore, 29. marta? Gosti emisije biće profesori Vladimir Vuletić i Dobrivoje Stanojević.
U selu Tešice kod Aleksinca prošle nedelje otrovano je više pasa. Neki od njih pronađeni su na ulici i uklonjeni, a više tela životinja bačeno je u bunar u blizini puta. Nadležne službe su obaveštene, ali tela životinja i dalje nisu uklonjena iz bunara.
Predsednik poslovnog udruženja Međunarodni transport Neđo Mandić saopštio je da ima pozitivnih nagoveštaja da će se pre 10. aprila, kada je predviđena puna primena sistema ulaz/izlaz (EES) i pravila 90/180, naći odgovarajuće rešenje za profesionalne vozače koji rade u zemljama Šengena.
Komentari (0)