Klimatolog: Nepogode u regionu samo igrom slučaja nisu bile kod nas, treba da se spremimo
Klimatolog Vladimir Đurđević istakao je da nepogode u regionu treba da budu upozorenje i lekcija za Srbiju i da se samo "igrom slučaja" nisu desile kod nas, ali da ih potencijalno treba očekivati.
Povodom prirodnih katastrofa u Bosni i Hercegovini, a nedavno i u srednjoj i istočnoj Evropi, Đurđević je u razgovoru za RTS ocenio da je klima promenjena u celom svetu, pa tako i u regionu, kao i da je to "nova normalnost".
"Najčešće kada pričamo o klimatskim promenama, pričamo o porastu temperature, kako je planeta sve toplija i toplija. Ali promene se ogledaju u tome da je taj način kako dobijamo mi u stvari padavine, kako se padavine formiraju, isto promenjen. I na prvom mestu, u našem regionu slika tih promena se ogleda u tome što imamo duže periode bez padavina, znači jako sušne periode u našoj zemlji. A onda posle toga to bude prekinuto intenzivnim kratkotrenim padavinama, gde za kraće vreme dobijamo mnogo veće količine nego pre", rekao je klimatolog.
Koliko je Srbija spremna za ekstremne vremenske uslove i nepogode
On je istakao da je poznato da u Srbiji i u širem regionu ima otprilike dva do tri puta više dana s ekstremnim padavinama, odnosno da se ekstremne padavine češće dešavaju i zbog toga su i situacije sa poplavama postale kritičnije.
"Još jedan vrlo važan razlog koji često zanemarujemo, jeste da klimatske promene donose i način premeštanja vazdušnih masa preko naše planete. Odnosno, to je jedna od stvari koja se takođe promenila i koja isto doprinosi i tome da imamo velike količine padavina, sisteme koji se duže zadržavaju u jednom mestu. I onda vi možete da imate veće količine nego što su to bile u prošlosti", pojasnio je stručnjak.
Upitan koliko je Srbija spremna za ekstremno vreme i nepogode, Đurđević je rekao da događaji u Bosni i Hercegovini treba da budu upozorenje za nas i da se samo "igrom slučaja" nije desio na našim područjama odnosno da bi trebalo ovakve događaje potencijalno da očekujemo i kod nas.
Foto: Tanjug/AP/Armin Durgut
"I u tom smislu treba da se pripremamo za ovakve događaje. Znači, ovi događaji treba da nam budu lekcija kako treba da se pripremamo, da obratimo pažnju i kako da modifikujemo našu infrastrukturu da bismo bili otporni na ovakve situacije. Nažalost, niko u svetu nije i dalje prilagođen na ovako ekstremne vremenske uslove i ono što nas očekuje u budućnosti jeste da se prelagodimo", naveo je klimatolog.
Kako je pojasnio, treba postojeću infrastrukturu unaprediti da bi bila otpornija u odnosu na ovakve događaje, ali i posebno da je unapredimo na buduće promene, pošto se klima nije zaustavila u smislu promena u ovom trenutku, nego očekujemo dodatne promene u narednih 30 godina.
Treba da unapređujemo postojeće i gradimo nove objekte
"Mi treba da gradimo nove objekte koji će biti otporni na tu buduću klimu, a i s druge strane da unapređujemo postojeće objekte. To nije lak zadatak, zahteva dugotrajno planiranje i ulaganja, visoki stepen organizacije, tako da mnoge zemlje u svetu kaskaju u tom pogledu, ali treba jednostavno da počnemo to da radimo", rekao je Đurđević.
Istakao je da prilagođavanje na klimatske promene treba da bude jedan od prioriteta.
U pustinji Sahara nema mnogo zelenila, ali nakon neobičnog priliva kiše, iz svemira može da se vidi kako se zelenilo uvlači u delove jednog od najsušnijih mesta na svetu.
Vođa tima civilne zaštite Siniša Badovinac iz Rijeke rekao je da za ljudima nestalim u katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini tragaju psi tragači, a koriste se i sredstva za tehničko pretraživanje.
Na pitanje da li će se visoke temperature koje su zabeležene ove godine penjati i dalje, klimatolog je ocenio da ćemo verovatno ući u neki mirniji period po tom pitanju, ali da generalno gledano u proseku idemo jednostavno ka toplijem režimu.
"Tako da iako potencijalno bude malo svežijih perioda ispred nas, ti periodi će i dalje biti značajno topliji od neke klime iz sredine 20. veka.
Dugoročno gledano sigurno bi trebalo da očekujemo da ćemo i ove rekorde koje smo imali ove godine oboriti u budućnosti", rekao je Đurđević.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
PULS PLANETE ( R )
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
Novi Zakon o bezbednosti saobraćaja, koji je u Grčkoj stupio na snagu sredinom juna, donosi niz izmena i pooštravanje kaznene politike na putevima u zemlji u kojoj letuje najveći broj građana Srbije.
Đorđe Jović (49) je, zbog povrede vratne kičme, od svoje 17. godine u invallidskim kolicima. Za Newsmax Balkans podelio je svoja iskustva i inovativna rešenja koja je razvio u okviru života sa kvadriplegijom.
Partnerstvo Srbije i Sjedinjenih Američkih Država u oblasti odbrane traje decenijama. U njegovoj osnovi ne nalaze se samo strateški dokumenti, protokoli ili vojni kursevi - već ljudi.
Pripadinici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP Srbije uhapsili su M. J. (37) iz Beograda jer je pre nekoliko dana uputio pretnje glavnom tužiocu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenadu Stefanoviću.
I ove letnje sezone očekuje se da provale u stanove i kuće budu česta pojava. Tim povodom gost Newsmax Balkans bio je nekadašnji funkcioner MUP Dejan Radenković, koji je govorio o svim mogućim načinima zaštite imovine tokom godišnjeg odmora.
Đorđe Jović (49) je, zbog povrede vratne kičme, od svoje 17. godine u invallidskim kolicima. Za Newsmax Balkans podelio je svoja iskustva i inovativna rešenja koja je razvio u okviru života sa kvadriplegijom.
Pljuskovi i grmljavine koji se na području Srbije očekuju uveče i tokom noći lokalno će biti intenzivniji, praćeni gradom, jakim ili olujnim vetrom i velikom količinom padavina za kratko vreme i to naročito u Vojvodini i zapadnoj Srbiji, upozorava Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Osumnjičena S. M. da je prilikom pljačke zajedno sa NN ženskom osobom pokušala da ubije M. S. 8. jula u Južnom bulevaru, saslušana je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu (VJT).
Spasioci Gorske službe spasavanja (GSS) iz stanice Niš krenuli su u akciju spasavanja državljanina Švedske, koji se izgubio na Staroj planini, saopšteno je iz GSS.
Grupa građana u Novom Sadu okupila se na zajednički poziv zborova građana i studenata u blokadi Univerziteta u Novom Sadu na raskrsnici ulica Novosadskog sajma i Branimira Ćosića.
Dok Hrvatska uveliko najavljuje povratak obaveznog vojnog roka, isto pitanje sve češće se otvara i u ostatku bivše Jugoslavije. Na talasu globalnih bezbednosnih pretnji, rata u Ukrajini i rasta geopolitičkih tenzija, ideja o reaktiviranju redovnog služenja vojske ponovo dobija na značaju.
Na Univerzitetu u Nišu ove godine se za 4.687 mesta prijavilo 3.773 budućih brucoša, a najveće interesovanje je za studije psihologije na Filozofskom fakultetu, studije arhitekture na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu i studije medicine na Medicinskom fakultetu.
Komentari (0)