Klimatolog: Nepogode u regionu samo igrom slučaja nisu bile kod nas, treba da se spremimo
Klimatolog Vladimir Đurđević istakao je da nepogode u regionu treba da budu upozorenje i lekcija za Srbiju i da se samo "igrom slučaja" nisu desile kod nas, ali da ih potencijalno treba očekivati.
Izvor: RTS
07.10.2024. 13:19
Foto: AP/Armin Durgut
Povodom prirodnih katastrofa u Bosni i Hercegovini, a nedavno i u srednjoj i istočnoj Evropi, Đurđević je u razgovoru za RTS ocenio da je klima promenjena u celom svetu, pa tako i u regionu, kao i da je to "nova normalnost".
"Najčešće kada pričamo o klimatskim promenama, pričamo o porastu temperature, kako je planeta sve toplija i toplija. Ali promene se ogledaju u tome da je taj način kako dobijamo mi u stvari padavine, kako se padavine formiraju, isto promenjen. I na prvom mestu, u našem regionu slika tih promena se ogleda u tome što imamo duže periode bez padavina, znači jako sušne periode u našoj zemlji. A onda posle toga to bude prekinuto intenzivnim kratkotrenim padavinama, gde za kraće vreme dobijamo mnogo veće količine nego pre", rekao je klimatolog.
Koliko je Srbija spremna za ekstremne vremenske uslove i nepogode
On je istakao da je poznato da u Srbiji i u širem regionu ima otprilike dva do tri puta više dana s ekstremnim padavinama, odnosno da se ekstremne padavine češće dešavaju i zbog toga su i situacije sa poplavama postale kritičnije.
"Još jedan vrlo važan razlog koji često zanemarujemo, jeste da klimatske promene donose i način premeštanja vazdušnih masa preko naše planete. Odnosno, to je jedna od stvari koja se takođe promenila i koja isto doprinosi i tome da imamo velike količine padavina, sisteme koji se duže zadržavaju u jednom mestu. I onda vi možete da imate veće količine nego što su to bile u prošlosti", pojasnio je stručnjak.
Upitan koliko je Srbija spremna za ekstremno vreme i nepogode, Đurđević je rekao da događaji u Bosni i Hercegovini treba da budu upozorenje za nas i da se samo "igrom slučaja" nije desio na našim područjama odnosno da bi trebalo ovakve događaje potencijalno da očekujemo i kod nas.
Foto: Tanjug/AP/Armin Durgut
"I u tom smislu treba da se pripremamo za ovakve događaje. Znači, ovi događaji treba da nam budu lekcija kako treba da se pripremamo, da obratimo pažnju i kako da modifikujemo našu infrastrukturu da bismo bili otporni na ovakve situacije. Nažalost, niko u svetu nije i dalje prilagođen na ovako ekstremne vremenske uslove i ono što nas očekuje u budućnosti jeste da se prelagodimo", naveo je klimatolog.
Kako je pojasnio, treba postojeću infrastrukturu unaprediti da bi bila otpornija u odnosu na ovakve događaje, ali i posebno da je unapredimo na buduće promene, pošto se klima nije zaustavila u smislu promena u ovom trenutku, nego očekujemo dodatne promene u narednih 30 godina.
Treba da unapređujemo postojeće i gradimo nove objekte
"Mi treba da gradimo nove objekte koji će biti otporni na tu buduću klimu, a i s druge strane da unapređujemo postojeće objekte. To nije lak zadatak, zahteva dugotrajno planiranje i ulaganja, visoki stepen organizacije, tako da mnoge zemlje u svetu kaskaju u tom pogledu, ali treba jednostavno da počnemo to da radimo", rekao je Đurđević.
Istakao je da prilagođavanje na klimatske promene treba da bude jedan od prioriteta.
U pustinji Sahara nema mnogo zelenila, ali nakon neobičnog priliva kiše, iz svemira može da se vidi kako se zelenilo uvlači u delove jednog od najsušnijih mesta na svetu.
Vođa tima civilne zaštite Siniša Badovinac iz Rijeke rekao je da za ljudima nestalim u katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini tragaju psi tragači, a koriste se i sredstva za tehničko pretraživanje.
Na pitanje da li će se visoke temperature koje su zabeležene ove godine penjati i dalje, klimatolog je ocenio da ćemo verovatno ući u neki mirniji period po tom pitanju, ali da generalno gledano u proseku idemo jednostavno ka toplijem režimu.
"Tako da iako potencijalno bude malo svežijih perioda ispred nas, ti periodi će i dalje biti značajno topliji od neke klime iz sredine 20. veka.
Dugoročno gledano sigurno bi trebalo da očekujemo da ćemo i ove rekorde koje smo imali ove godine oboriti u budućnosti", rekao je Đurđević.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Koliko građani veruju novinarima i tv licima? Koje su teme bile važne, a koje su mediji zaboravili? Da li će naredne godine biti noviteta ili iznenađenja na srpskoj medijskoj sceni? Odgovore tražimo od novinara Zorana Ostojića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Prvo smo udahnuli miris sveže pilanog drveta i lepkova, u jednoj staroj porodičnoj radionici. Ispratili smo proces pravljenja spratnog modela košnica za pčele, a tokom samog pravljenja, naučili i mnogo novih stvari o ovim dobro organizovanim i korisnim insektima. Drugi prilog se nadovezuje na prethodnu nedelju kada smo snimali kovača i proces pravljenja sečiva. Sada su na red došle futrole za noževe. Gledamo kako se koža kroji, obrađuje i pretvara u oblik, idealan sečivu po kojem je krojena. U trećem prilogu se bavimo modom. Gledamo i slušamo kako nastaju unikatni reciklirani i apciklirani komadi odeće, koji se, pored redovnog nošenja, mogu koristiti u različite ekscentrične svrhe – za modne revije i u filmskoj industriji.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Prijavljivanje nelegalnih objekata po novom Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima počelo je 8. decembra, procenjuje se da ih u Srbiji ima oko pet miliona, a rok za prijavu je 60 dana.
Platni promet s Naftnom industrijom Srbije (NIS) od ponedeljka neće funkcionisati, sudeći po najavama koje su prethodnih dana stigle iz državnog vrha. Ipak, zaposleni na benzinskim pumpama će doći na posao, a gužvi za gorivo nema.
Prijava nelegalnih objekata na osnovu Zakona o posebnim uslovima evidentiranja i upisa prava svojine na nepokretnostima počeće u ponedeljak ujutru, a digitalna platforma biće otvorena od četiri časa, izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
U sportu je pogrešno praviti kult ličnosti, bilo trenera, igrača ili predsednika. Kada publika nekoga počne da diže u nebesa, to stavlja na probu njegov karakter. Ako pomisli da je iznad kluba, nastaju problemi, istakao je za Newsmax Balkans predsednik Košarkaškog saveza Srbije Nebojša Čović.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Elektrodistribucija Srbije deo su višegodišnjeg međunarodnog projekta LIFE Danube Free Sky na kojem je u prethodnih pet godina sproveden niz zaštitnih mera sa ciljem da se spreči stradanja ptica na prenosnim mrežama dalekovoda duž toka Dunava.
Šef Delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat i gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac svečano su otvorili Evropsku kuću u tom gradu, četvrtu po redu nakon Beograda, Novog Sada i Niša. Tom prilikom Bekerat je istakao da će građani u ovoj kući moći da se bolje informišu o EU i procesu pristupanja.
Istekao je rok koji je dat Naftnoj industriji Srbije (NIS) za izmirenje obaveza, a pretnja od potpunog ukidanja platnog prometa zbog američkih (OFAK) sankcija nikada nije bila realnija. Ekonomista Ivan Arnautović za Newsmax Balkans analizira da li je poslovanje bez banaka "nemoguća misija"
Pripadnici MUP, UKP, Odeljenja za borbu protiv korupcije, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu - Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije, uhapsili su šest osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršile krivično delo prevara u obavljanju privredne delatnosti.
U međunarodnoj akciji kojom su rukovodili policijski službenici UKP, SBPOK – Odeljenje za suzbijanje krijumčarenja droga - Odsek za operativnu podršku, a u saradnji sa Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal, na teritoriji Srbije uhapšeni su S. Š. i D. S.
Gotovo 212.000 stanovnika ruralnih krajeva Srbije dobiće brzi internet do 2027. godine, izjavio je ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina, saopštilo je resorno ministarstvo.
U Specijalnom sudu u Beogradu su na suđenju pripadnicima grupe Veljka Belivuka i Darka Šarića, prikazane fotografije i poruke Dušana Jovanovića zvanog Giba, optuženog da je direktni izvršilac ubistva Alena Kožara i Damira Hadžića na Krfu.
Komentari (0)