Klimatolog: Nepogode u regionu samo igrom slučaja nisu bile kod nas, treba da se spremimo
Foto: AP/Armin Durgut
Klimatolog Vladimir Đurđević istakao je da nepogode u regionu treba da budu upozorenje i lekcija za Srbiju i da se samo "igrom slučaja" nisu desile kod nas, ali da ih potencijalno treba očekivati.
Izvor: RTS
07.10.2024. 13:19
Povodom prirodnih katastrofa u Bosni i Hercegovini, a nedavno i u srednjoj i istočnoj Evropi, Đurđević je u razgovoru za RTS ocenio da je klima promenjena u celom svetu, pa tako i u regionu, kao i da je to "nova normalnost".
"Najčešće kada pričamo o klimatskim promenama, pričamo o porastu temperature, kako je planeta sve toplija i toplija. Ali promene se ogledaju u tome da je taj način kako dobijamo mi u stvari padavine, kako se padavine formiraju, isto promenjen. I na prvom mestu, u našem regionu slika tih promena se ogleda u tome što imamo duže periode bez padavina, znači jako sušne periode u našoj zemlji. A onda posle toga to bude prekinuto intenzivnim kratkotrenim padavinama, gde za kraće vreme dobijamo mnogo veće količine nego pre", rekao je klimatolog.
Koliko je Srbija spremna za ekstremne vremenske uslove i nepogode
On je istakao da je poznato da u Srbiji i u širem regionu ima otprilike dva do tri puta više dana s ekstremnim padavinama, odnosno da se ekstremne padavine češće dešavaju i zbog toga su i situacije sa poplavama postale kritičnije.
"Još jedan vrlo važan razlog koji često zanemarujemo, jeste da klimatske promene donose i način premeštanja vazdušnih masa preko naše planete. Odnosno, to je jedna od stvari koja se takođe promenila i koja isto doprinosi i tome da imamo velike količine padavina, sisteme koji se duže zadržavaju u jednom mestu. I onda vi možete da imate veće količine nego što su to bile u prošlosti", pojasnio je stručnjak.
Upitan koliko je Srbija spremna za ekstremno vreme i nepogode, Đurđević je rekao da događaji u Bosni i Hercegovini treba da budu upozorenje za nas i da se samo "igrom slučaja" nije desio na našim područjama odnosno da bi trebalo ovakve događaje potencijalno da očekujemo i kod nas.
Foto: Tanjug/AP/Armin Durgut
"I u tom smislu treba da se pripremamo za ovakve događaje. Znači, ovi događaji treba da nam budu lekcija kako treba da se pripremamo, da obratimo pažnju i kako da modifikujemo našu infrastrukturu da bismo bili otporni na ovakve situacije. Nažalost, niko u svetu nije i dalje prilagođen na ovako ekstremne vremenske uslove i ono što nas očekuje u budućnosti jeste da se prelagodimo", naveo je klimatolog.
Kako je pojasnio, treba postojeću infrastrukturu unaprediti da bi bila otpornija u odnosu na ovakve događaje, ali i posebno da je unapredimo na buduće promene, pošto se klima nije zaustavila u smislu promena u ovom trenutku, nego očekujemo dodatne promene u narednih 30 godina.
Treba da unapređujemo postojeće i gradimo nove objekte
"Mi treba da gradimo nove objekte koji će biti otporni na tu buduću klimu, a i s druge strane da unapređujemo postojeće objekte. To nije lak zadatak, zahteva dugotrajno planiranje i ulaganja, visoki stepen organizacije, tako da mnoge zemlje u svetu kaskaju u tom pogledu, ali treba jednostavno da počnemo to da radimo", rekao je Đurđević.
Istakao je da prilagođavanje na klimatske promene treba da bude jedan od prioriteta.
U pustinji Sahara nema mnogo zelenila, ali nakon neobičnog priliva kiše, iz svemira može da se vidi kako se zelenilo uvlači u delove jednog od najsušnijih mesta na svetu.
Vođa tima civilne zaštite Siniša Badovinac iz Rijeke rekao je da za ljudima nestalim u katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini tragaju psi tragači, a koriste se i sredstva za tehničko pretraživanje.
Na pitanje da li će se visoke temperature koje su zabeležene ove godine penjati i dalje, klimatolog je ocenio da ćemo verovatno ući u neki mirniji period po tom pitanju, ali da generalno gledano u proseku idemo jednostavno ka toplijem režimu.
"Tako da iako potencijalno bude malo svežijih perioda ispred nas, ti periodi će i dalje biti značajno topliji od neke klime iz sredine 20. veka.
Dugoročno gledano sigurno bi trebalo da očekujemo da ćemo i ove rekorde koje smo imali ove godine oboriti u budućnosti", rekao je Đurđević.
Kako izgleda život sa HIV terapijom? Zašto se ljudi i dalje plaše testiranja? Da li stigma „boli“ više od same dijagnoze, i zašto se o ovoj bolesti i dalje polemiše šapatom? Za emisiju „Tražim reč“ govore, osnivač i direktor organizacije POTENT Bratislav Prokić, epidemiološkinja dr Biljana Begović Vuksanović i dr Mirjana Mihailović, načelnica savetovalištva za HIV u Studentskoj poliklinici.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li je u pregovorima oko NIS-a glavno pitanje opstanak rafinerije u Pančevu? Zašto su domaće investicije spas za srpsku privredu? Šta je zaista ishod susreta Tramp - Si i kako će to osetiti ostatak planete? Odgovore tražimo od Milka Štimca, eksperta za finansijska tržišta.
U lokalu u Ulici Mirijevski venac u beogradskom naselju Mirijevo intervenisao je veliki broj policijskih službenika, uključujući i jedinice Interventne policije u punoj opremi, nakon prijave građana da se "čuje pucnjava".
Muškarac (64) iz okoline Slatine u Hrvatskoj ostao je bez novca nakon što je na društvenim mrežama objavio fotografiju dobitnog kladioničarskog tiketa.
Državljanin Srbije D. C. (35), za kojim je raspisana međunarodna poternica zbog nasilja u porodici, uhapšen je na graničnom prelazu Šćepan Polje, saopštila je crnogorska Uprava policije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Bakuu da opozicione stranke treba da se ujedine i zajednički izađu na naredne izbore, dok je u vezi sa istragom na Senjaku naveo da ne postoji osnov sumnje da je bivši načelnik beogradske policije Veselin Milić učestvovao u izvršenju krivičnog dela.
Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjal Svečlja saopštio je da je potpisao odluku o formiranju radne grupe koja će analizirati i predložiti modele funkcionisanja žandarmerije, koja bi delovala u okviru ovog resora.
Srbija je petu godinu zaredom u grupi zemalja sa adekvatnim kapacitetima i prosečnom popunjenošću smeštaja za osuđena i pritvorena lica, pokazuje novi izveštaj Saveta Evrope, saopštio je UIKS. Naglašeno je da se nastavlja proširenje smeštajnih kapaciteta.
Centralna izborna komisija (CIK) u Prištini saopštila je da je za glasanje na izborima za skupštinu privremenih institucija 7. juna, van teritorije Kosova i Metohije, odobreno 131.800 od ukupno 142.803 pristiglih zahteva.
Putničko vozilo udarilo je stariju ženu na obeleženom pešačkom prelazu u Bulevaru oslobođenja, u smeru ka Banjici, u blizini Trošarine, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Pripadnici Uprave saobraćajne policije koji kontrolu saobraćaja vrše presretačima, oko dva časa na teritoriji opštine Novi Beograd zaustavili su dvadesetogodišnjeg vozača koji se kretao brzinom od 182 kilometra na čas na delu moto-puta gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su raspravu o amandmanima na izmene Zakona o izboru narodnih poslanika, jednog od četiri predloga koje je podneo poslanik Srpske napredne stranke Miroslav Petrašinović. Sednica je počela u 10 časova poslaničkim pitanjima predstavnicima Vlade Srbije.
Komentari (0)