Dimitrije Milić (Novi treći put): Koliko su slične Trampova i Bajdenova carinska politika?
Programski direktor organizacije Novi treći put Dimitrije Milić osvrnuo se u autorskom tekstu za Newsmax Balkans na specifičnost novih carina administracije Donalda Trampa, ali i na carinsku politiku prethodnog američkog predsednika Džozefa Bajdena.
Jedna od prvih mera novog-starog američkog predsednika, koja je kroz medije obišla i šokirala ceo svet je svakako nova carinska politika Amerike. Iako ona nije neko veliko iznenađenje u smislu same mere, jer je i u svom prvom mandatu bio sklon uvođenju carina, postoje relevantne razlike. Najveća specifičnost novih Trampovih carina je što dolaze dosta rano u mandatu, postavljene su na solidno visokim procentima, obuhvataju mnogo veći broj proizvoda i ovog puta pogađaju i savezničke države. U prvom mandatu republikanski lider je donosio niže i manje sveobuhvatne carine u odnosu na deo saveznika, dok sada eskalacija deluje ozbiljnije. Iako su prvi ustupci Kanade i Meksika odložili primenu ovih carinskih mera dok traju pregovori i usaglašavanja, situacija se svakodnevno menja. Tramp je sem za ove dve komšijske države najavio i povećanje carina od 10% za Kinu, kao i carine koje će uskoro biti upućene Evropskoj uniji i potencijalno Ujedinjenom Kraljevstvu.
Iako će mnoge demokrate napasti republikanskog predsednika kao izolacionistu i čoveka čije će trgovinske mere dovesti do rasta cena za američke potrošače, mnogi će ukazati da u tome nije bio jedinstven. Njegov prethodnik, Džo Bajden, u svom mandatu je inicirao više carina i izvoznih kontrola, a najveći broj njih bio je usmeren protiv Kine, dok se režim sankcija prema Rusiji značajano proširio na čitav set proizvoda. Na prvi pogled može se reći da obojica predsednika imaju protekcionističku politiku koja želi da zaštiti američke proizvođače i suzbije konkurenciju iz inostranstva, gde je Kina kao industrijska velesila prva meta obe partije. Ipak, uprkos načelnim sličnostima, postoje značajne razlike u intepretaciji carinskih barijera dvojice lidera.
Foto: Tanjug/AP/Ben Curtis
Kada se radi o carinskoj politici predsednika Džoa Bajdena njen prvenstveni cilj bila je reindustrijalizacija Amerike u nekoliko oblasti koje su identifikovane kao ključne. Demokratska administracija identifikovala je proizvodnju čipova, električna vozila, baterije, čelik, aluminijum, solarne panele i slične oblasti kao najvažnije. Radi se o setu tehnologija za koje demokrate smatraju da: imaju perspektivu (solarna energija i električna vozila), imaju upotrebu i u vojne svrhe (čipovi, baterije) ili bezbednosno su važne da opstanu na teritoriji Amerike (aluminijum, čelik). Na tom tragu SAD su u vreme Bajdena uvele carine od: 25% na čelik i aluminijum, 50% na mikročipove, 100% na električna vozila i 50% na solarne panele. Pre toga, izvozne kontrole u sferi najnaprednijih čipova Kini iz vremena Trampa su značajno proširene, sistematizovane i američkim stručnjacima je ograničen rad u kineskim preduzećima u ovoj oblasti.
Kina je pred Svetskom trgovinskom organizacijom (STO) pokrenula spor zbog carina na kinesku robu koje je uveo predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp, objavljeno je danas u Ženevi, javlja Rojters.
Predsednica Meksika Klaudija Šejnbaum saopštila je da će američke carine njenoj zemlji biti odložene za mesec dana, a informaciju je potvrdio i američki predsednik Donald Tramp.
Evropska unija želi konstruktivan dijalog sa SAD, ali je spremna da odlučno odgovori ako se "nepravedno" nađe na meti administracije američkog predsednika Donalda Trampa, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posle sastanka sa liderima EU.
Osim samih mera zaštite, Bajdenova politika carina je bila ispraćena i ogromnim programima javnih podsticaja za reindustrijalizaciju kroz ogroman program zelenih subvencija IRA (Inflation reduction act) i Zakon o čipovima. Oni su kroz ogromne državne programe finansijske pomoći doprineli dolasku brojnih kompanija u sferi navedenih industrija na teritoriju Amerike, poput tajvanskog TSMC-a u sferi čipova ili korejskog SK Innovation u sferi baterija, ali i većih investicija samih američkih giganata poput Intela ili Mikrona. Iako Bajdenove carine nisu pogađale saveznike, veliki broj njih se pobunio zbog ovih velikih programa subvencija industriji, jer su one odvukle na desetine milijardi vrednih investicija od saveznika ka Americi.
Na drugoj strani, Trampova carinska politika nije toliko selektivna i mahom ima za cilj ozbiljnije redefinisanje ekonomskih odnosa. Ona se manje oslanja na subvencije i javnu potrošnju kao alat, a više polaže nade u pritisak carinama i uvoznim barijerama. Po planovima republikanske administracije one ne štede ni saveznike ni rivale, već imaju za načelni cilj da smanje trgovinske deficite. Tramp smatra da mnogi zloupotrebljavaju Ameriku u međusobnim odnosima, a da SAD kao najveći uvoznik na svetu imaju adut da ograničenjem pristupa ovom moćnom tržištu nateraju druge države na ustupke i pregovore. Jednim delom cilj ove politike je i da se sama Amerika reindustrijalizuje kroz smanjenje uticaja konkurencije kroz carine, smanjenje poreza na dobit preduzeća i pritisak na konkurenciju iz savezničkih i rivalskih država. Tramp razmatra i opciju smanjenja vrednosti dolara radi podsticaja izvozu, jer jak dolar generiše veliki uvoz, ali je ova politika više vezana za Federalne rezerve (FED) nego za Kongres ili delovanje samog predsednika.
Može se reći da carinske politike dvojice predsednika imaju zajedničko da ciljaju podizanje opalih industrijskih kapaciteta Amerike zbog bezbednosnog faktora. Kina iako ima nominalno manju ekonomiju od SAD-a, ona ima identične industrijske kapacitete kao SAD-a i EU zbirno. To jeste bezbednosni rizik, jer u hipotetičkom ratnom sukobu dužeg trajanja bi Peking imao veliku prednost mogućnosti veće proizvodnje arsenala kroz prenamenu civilnih industrijskih kapaciteta. Ono što razlikuje Bajdena i Trampa su alati i mehanizmi.
Bajden je identifikovao zelenu energiju i zelene tehnologije kao veliki industrijski adut, dok Tramp relativizuje ove oblasti i planira da redukuju državne programe koji se tiču ove teme, a podstiče industriju fosilnih goriva. Dok Tramp više nade polaže u seče poreza kao podsticaj, Bajden je bliži programima subvencija i javne potrošnje kao vida mamca za nove investicije u odabranim sektorima. Donald Tramp ne preza od sveobuhvatnih carina kao alata protiv čak i saveznika, dok je Bajden bio mahom ograničen na Kinu i pojedinačne industrijske grane, a izbegavao namerne konfrontacije sa tradicionalno savezničkim državama. Trampu se mahom zamera da će američka industrija teže opstati bez direktnih podsticaja u borbi sa svetskom konkurencijom, a Bajdenovoj politici su se zamerale preterane regulacije koje su usporile odobravanje novih projekata i izgradnju kapaciteta. Ukupno gledano, uz sve razlike u politici i alatima, deluje da obojica predsednika identifikuju Kinu kao glavnu pretnju za Ameriku i skloni su upotrebi različitih alata ne bi li pobedili u trci sa ovom državom u sferi tehnologije i drugih industrijskih oblasti.
Zbog čega Turska ubrzano naoružava I modernizuje svoju vojsku? Da li se trenutno u Srbiji odvija predizborna kampanja I ako nema jasnog datuma izbora? Kolike su kazne za krijumčarenje rasnih pasa u Srbiji?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
Šta pokazuje istraživanje koje je ministarstvo sporta sprovelo u borbi protiv dopinga? Ko stoji iza višemesečnih blokada u Srbiji? Koja je glavna poruka za buduće šampione? Gost “Stava nedelje” ministar sporta Zoran Gajić.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
Neki misle da teške reči pomažu, a drugi da dolivaju ulje na vatru. Kako reči poput građanski rat i masakr utiču na sve nas? Gde su tu mediji i naša odgovornost? O tome razgovaramo sa gostima prof. dr Aleksandrom Đurić i radio-voditeljem Predragom Popovićem Popom.
Na magistralnom putu Šabac-Loznica, kod mesta Štitar dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a njih petoro je zadobilo teške povrede, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave Šabac.
Javno gradsko preduzeće Novi Sad prošlu godinu završilo je sa gubitkom od gotovo 813 miliona dinara, što je dvostruko više u odnosu na prethodnu. Gradske vlasti najavljaju nove subvencije i planove za modernizaciju. Građani, međutim, svakodnevno izražavaju nezadovoljstvo kvalitetom usluge.
O lepotama Zaovinskog jezera i zašto su ronioci gotovo svakodnevno tu, za Newsmax Balkans govorio je Ivan Stanković, XR Instruktor Trener - Mares Ambasador.
Oko 14.30 časova izbio je požar u Specijalne bolnice "Merkur" u Vrnjačkoj Banji. Brzom reakcijom vatrogasaca i zaposlenih u ovoj ustanovi, svi pacijenti su evakuisani, a povređenih nema.
Evropska unija najavljivala je nova pravila za ulazak u zonu Šengena. Do primene nije došlo zbog nespremnosti članica za primenu novih tehnologija. Evropska komisija objavila je da će od 12. oktobra početi postepena primena novog Sistema ulaska i izlaska koji se odnosi na zemlje Šengen zone.
Američki predsednik Donald Tramp je izjavio da bi njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof mogao otputovati u Rusiju, možda u sredu ili četvrtak, upozorivši da će uvesti sankcije Rusiji ukoliko Moskva do petka ne pristane na prekid vatre u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp je najavio da bi neki Amerikanci mogli da dobiju neku vrstu dividende ili raspodele novca kao rezultat uvođenja carina za trgovinske partnere SAD.
Visoki bezbednosni zvaničnici Kambodže i Tajlanda započeli su mirovne razgovore u Maleziji sa ciljem smanjenja tenzija na granici i prekida sukoba između ove dve susedne zemlje jugoistočne Azije, u kojima je poginulo više od 40 ljudi.
Spasilačke ekipe pronašle su tela svih pet rudara koji su tri dana bili zarobljeni u urušenom delu jednog od najvećih čileanskih rudnika bakra kompanije Kodelko, saopštio je regionalni tužilac.
Sedam značajnih zemljotresa dogodilo se na Kamčatki u jednom danu, a ukupno ih je bilo više od 85, saopštio je kamčatski ogranak Jedinstvene geofizičke službe Ruske akademije nauka.
Olujna kiša i nevreme pogodili su tokom vikenda nekoliko oblasti Kine, zbog čega je evakuisano preko 300 stanovnika u četvrtima grada Džaoćing u južnoj provinciji Guangdong, a urušene su na desetine puteva, prenose kineski mediji.
Broj osoba koje su zatražile lekarsku pomoć u porugalskom regionu Leirija zbog simptoma povezanih sa zagađenjem vode na plaži Nazare, povećan je na 116, saopšteno je iz kliničko-bolničkog centra regiona Leirija.
Vlada Velike Britanije uskoro će objaviti program evakuacije teško obolele i ranjene dece iz Pojasa Gaze radi lečenja u britanskom zdravstvenom sistemu (NHS), rekao je portparol britanske vlade za britanski Gardijan.
Komentari (0)